U novinarskoj karijeri dugoj nepuna četiri desetljeća tri stvari su bile i ostale konstanta – turizam kao razvojna šansa, ekologija, odnosno zaštita životne sredine, te izgradnja autoputa na koridoru pet C. Elem, koliko smo u tom vremenskom razdoblju u ekološkom smislu uznapredovali svjedoče „zastave“ odnosno plastične vrećice na granama drveća nakon povlačenja nabujalih rijeka i gola opožarene brda Hercegovine, da u Bosnu ne prelazimo. Ni s autocestom nije bolje, sredinom osamdesetih, prošlog stoljeća, govorilo se da će se trasa duga tadašnja 333 kilometra, od Ploča do Brčkog savladati relativno brzo uz pomoć kuvajtskih kredita. Trideset i osam godina nakon tih najava autocesta nije ni blizu kraju. Ima najava da bi to moglo biti za šest godina, međutim uzimajući prethodno iskustvo najsigurnije je parafrazirati naslov poznate crnogorske serije „Đekna…“, „Autocesta, još nije gotova, a ka’ će ne znamo“.

 Zastupničko pitanje u Domu Parlamenta Federacije otkrilo podatke

   No, vratimo se turizmu, nije da nema pomaka, međutim većina raznoraznih planova i projekata još uvijek govori o turizmu kao „razvojnoj šansi“. Tako primjerice, u Strategiji razvoja turizma Federacije BiH  2022. – 2027. već u uvodniku stoji kako je turizam „jedan od najperspektivnijih sektora gospodarstva“… Problem je već desetljećima kako to implementirati? Zahvaljujući zastupničkom pitanju Admira Čavalića zastupniku u Zastupničkom Domu Parlamenta Federacije BiH, stranka (SBiH) u ovom slučaju nije bitna, javnost je konačno na uvid dobila opipljive podatke o broju turista i broju noćenja. Naravno, riječ je o prijavljenim turistima koji su platili boravišnu pristojbu od 2 KM. Službeni odnosno jedini relevantni podaci, su ti i njima se jedino može baratati, ostalo je tzv. „siva zona“.

Predispozicije su tu samo treba uzletjeti

Kada je „Večernjak“ 25. kolovoza 2023. godine donio reportažu pod naslovom „Vodopad Kravica miljama ispred ostalih turističkih odredišta“, nismo slutili da će tako bombastični naslov dobiti svoju potvrdu i u brojkama. Mada ne odobravamo sve viđeno za razliku od doživljenog, jer je to bio skup sretnih ljudi koji su se svatko na svoj način zabavljali i uživali, kao zalog naslovu nije bio lokalpatriotski nego brojčani. A brojke kažu da je u godini prije, dakle 2022., vodopad posjetilo preko 200.000 turista, od kojih je samo na ime ulaznica inkasirano 3.509.639 KM. Slijedom toga prošla 2023. godine bila je fantastična „ubrano“ je 5.201.451 KM! Što reći nego bravo za one koji su s riječi prešli na djela.

Išarani putokazi – su korak nazad u turizmu

 Nisu jednodnevni izleti što i noćenja, međutim na primjeru Kravice u praksi je dokazano da se u turizmu Bosne i Hercegovine zaista može puno više. Kravica je uz sve manjkavosti, potvrda teorijskih postavki o turizmu kao „razvojnoj šansi“.

  Raščlanjeni odgovor Federalnog zavoda za statistiku na zastupničko pitanje kaže da je u FBiH u prošloj godini ostvareno 2.514.949 noćenja od čega je 1.846.367 udio stranih, a 668.572 domaćih gostiju. Najviše noćenja 1.432.133 noćenja imala je Sarajevska županija, druga u nizu je Hercegovačko-neretvanska sa 537.886 noćenja u kojoj na opće iznenađenje imajući u vidu raniju praksu, prednjači Neum u kojem je ostvareno 290.299 noćenja. Ta ranija praksa kada je riječ o Neumu, podrazumijevala je izjave tipa – popunjeni svi kapaciteti i slično, a koji su to kapaciteti i koliko je turista, ni riječi. O brojkama se nisu oglašavali ni iz Turističke zajednice Hercegovačko-neretvanske županije. Nakon cijenimo samo djelomičnog izlaska iz „sive zone“, što podrazumijeva neprijavljivanje gostiju, o turizmu u Neumu se može govoriti kao razvojnoj prilici na bh. rivijeri, ono nekadašnje desetak, petnaest tisuća noćenja nije bilo vrijedno spomena. Ako se ima u vidu da je turistička pristojba 2 KM s po tom osnovu prikupljenim sredstvima može se potaknuti razvoj turizma i uključivanje neumskog zaleđa u turističku ponudu.

Valja preći s riječi na djela

 Iza Neuma koji je konačno izbio na turistički pijedestal u Hercegovini gdje mu je i mjesto, slijede Mostar s 130.670 noćenja, pa Čitluk 88.319… Ostvarenjima u turizmu federalnog dijela Hercegovine ne može se biti zadovoljno, osim naravno JP „Parkovi“ Ljubuški koje gazduje Kravicom, jer primjerice sama općina Ilidža ima više noćenja nego obje hercegovačke županije 605.544?! U Županiji zapadnohercegovačkoj u prošloj godini ostvareno je 17.611 noćenja od čega u Ljubuškom 10.777 gdje opet glavnina otpada na hotel Bigeste 8.800 noćenja. Sagledavajući brojke i „šuplju“ teoriju na um padaju riječi poznatog Hercegovca koji bi znao reći „treba delati“.

Dok traju pametovanja o “razvojnoj šansi” odoše vrijeme i novac

Na Sarajevsku i Hercegovačko-neretvansku županiju otpada skoro 80 posto turizma u Federaciji BiH, treća po ostvarenim noćenjima je Zeničko-dobojska županija sa  162.774 noćenja, a tek četvrta s obzirom na Fojnicu, Vlašić, Jajce, Srednjobosanska županija 114.436 noćenja. Zeničko-dobojsku županiju iz sumorne turističke zbilje izdigla se zahvaljujući općini Olovo u kojoj je ostvareno 99.684 noćenja, od čega u tamošnjem banjskom lječilištu 63.000! Po ostvarenim noćenjima Olovo uvelike bježi Zenici, Tuzli Bihaću, Čitluku…

 Za primjer gdje smo i što smo u turizmu, unatoč nekolicini svijetlih primjera, za ilustraciju može poslužiti općina Medulin u Hrvatskoj. Ta općina, u Istri, ima 6.552 stanovnika i površinu od samo 34,1 četvorni kilometar, a u prošloj godini je ostvarila 2.741.000 turističkih noćenja. Dakle, sam Medulin debelo šije cijelu Federaciju BiH koja ima i more, i planine, i rijeke, i jezera…, ali se teoretizira o turizmu kao „razvojnoj šansi“ umjesto „delanja“

Medulin – oni znaju kako bez velikog teoretiziranja razviti turizam (Facebook)

Objava Turizam između teorije i prakse: Kravica i Ilidža lideri turizma u BiH, maleni Medulin ima više noćenja nego cijela BiH! pojavila se prvi puta na Ljubuški na dlanu.