ANTO MATIĆ: Sve bolnice u KSB poslovale pozitivno, Vlada usvojila smjernice ekonomske i fiskalne politike
U
četvrtak,
23.
maja,
povijesni
dan
kada
je
Generalna
skupština
Ujedinjenih
naroda
donijela
odluku.
Sa
84
glasa
“za”,
19
“protiv”
i
68
suzdržanih,
usvojena
je
Rezolucija
koja
proglašava
11.
juli
kao
“Međunarodni
dan
sjećanja
i
obilježavanja
genocida
1995.
godine
u
Srebrenici”.
Ovo
je
ključni
korak
ka
priznavanju
i
osudi
zločina
koji
su
se
dogodili
u
Srebrenici
prije
gotovo
tri
decenije.
Rezolucija,
koja
je
predstavljena
pred Generalnom
skupštinom od
strane
delegacije
Bosne
i
Hercegovine,
ističe
važnost
osude
svakog
oblika
poricanja
genocida
u
Srebrenici.
Naglašava
se
potreba
da
se
istinski
prihvate
i
poštuju sudski
utvrđene
činjenice
o
genocidu,
kao
i
da
se
osude
svi
oblici
veličanja
osuđenih
za
ratne
zločine,
zločine
protiv
čovječnosti
i
genocid.
Šta
piše
u
rezoluciji?
Tekst
Prijedloga
rezolucije
isprva
nije
bio
zvanično
poznat.
Pojedini
mediji
objavljivali
su
dijelove
rezolucije,
među
kojima
i
reporter Al
Jazeere
Balkans, Ivica
Puljić, a
Memorijalni
centar
Srebrenica
prva
je
zvanična
institucija
koja
je
objavila
Nacrt.
On,
kao prvi
cilj,
predviđa uspostavljanje
11.
jula
kao
Međunarodnog
dana
sjećanja
na
genocid
u
Srebrenici počinjen
1995.
godine.
Usvajanjem
rezolucije,
sve
članice
UN-a
bile
bi
pozvane
da
obilježavaju
ovaj
dan.
Drugi
cilj jeste bezrezervno
osuđivanje
svakog
poricanja
genocida
u
Srebrenici.
U
prvi
plan
tu
su
stavljene
sudski
utvrđene
činjenice
o
genocidu,
te
je
naglašena
potreba
da
budu
osuđene
sve
radnje
koje
veličaju
osuđene
za
ratne
zločine,
zločine
protiv
čovječnosti
i
genocid,
uključujući
i
odgovorne
za
genocid
u
Srebrenici.
Ovakve
akcije
u
rezoluciji
predviđene
su
kako
bi
spriječile
ponavljanje
genocida
i
revizionizam,
odnosnu
novu
i
pogrešnu
interpretaciju
činjenica
o
genocidu.
Posebno
važan
dio
dokumenta
je
poziv
svim
državama
članicama
UN-a
da
u svoje
obrazovne
programe uvrste
sudski
utvrđene
činjenice
o
genocidu.
Ovakve
izmjene
obrazovnih
programa
trebale
bi
biti
napravljene
kroz
posebne
aktivnosti
prilagođene
djeci
i
mladima.
Nakon
najave
rezolucije,
Memorijalni
centar
Srebrenica
predstavio
je
prvi
Prijedlog
pristupa izučavanju
bosanskog
genocida u
obrazovanju
djece
i
mladih.
Navedeno
je
da
je
cilj
ovog
dokumenta
ponuditi
odgovore
na
važna
pitanja
iz
prakse,
podijeliti
iskustva
zaposlenika
Centra
i
učiniti
temu
genocida
bliskom
djeci
i
mladim.
Na
ovaj
način,
dodaju,
žele
spriječiti
da
lekcije
iz
Srebrenice
budu
temelj
za
mržnju
i
netoleranciju,
već
da
postanu
mehanizam
za
osvještavanje
budućih
generacija
o
tome
šta
netrpeljivost,
isključivanje
i
dehumanizacija
mogu
donijeti.
Drugi
korak
iz
rezolucije,
koji
bi
trebao obezbijediti
zaštitu
sudski
utvrđenih
činjenica,
jeste
poziv
svim
državama
da
se
pridržavaju
obaveza
iz
Konvencije
o
sprečavanju
i
kažnjavanju
zločina
genocida,
uz
poštovanje
relevantnih
odluka
Međunarodnog
suda
pravde.
Na
ovaj
način
međunarodna
zajednica
bi
podržala
izmjene
Krivičnog
zakona
BiH,
koje
je
prije
gotovo
tri
godine
nametnuo
bivši
visoki
predstavnik Valentin
Inzko, a
one
predviđaju
kazne
za
negiranje
genocida
i
veličanje
ratnih
zločinaca.
U
tu
svrhu,
rezolucija
poziva
i
na
proces pronalaska
i identifikacije
preostalih
žrtava
genocida u
Srebrenici,
te
nastavak
krivičnog
progona
počinioca
genocida.
Broj
žrtava
genocida
za
kojima
se
još
uvijek
traga
iznosi 797, navedeno
je
u
podacima
Instituta
za
nestale
osobe
BiH.
Posljednja
dva
poglavlja
posvećena
su trajnoj
memorijalizaciji
genocida
u
Srebrenici,
te
predviđaju
uspostavljanje
informativnog
programa
“Genocid
u
Srebrenici
i
Ujedinjene
nacije”.
Prva
aktivnost
ovog
programa
bila
bi
obilježavanje 30.
godišnjice
genocida
tokom
2025.
godine, a
svim
članicama
i
organizacijama
UN-a,
kao
i
organizacijama
civilnog
društva,
bio
bi
upućen
poziv
da
aktivnije
učestvuju
u
obilježavanju
11.
jula
i
kreiranju
edukativnih
i
aktivnosti
podizanja
svijesti
o
genocidu
u
Srebrenici.
Važna
napomena
koju
svi
analitičari
daju
tokom
pojašnjavanja
detalja
rezolucije
jeste
da
u
njoj
nisu
navedene
ni
Srbija,
ni
Rs.
Ova
napomena
je
važna
jer
argument
da
bi
rezolucija
osudila
srpski
narod
kao
genocidan
koriste
zagovarači
neusvajanja
rezolucije,
a
iz
samog
Nacrta
moguće
je
vidjeti
da
takav
navod
nije
tačan,
piše
Detektor.