– Sama činjenica da predstavljanje knjige koincidira s donošenjem Rezolucije u UN-u i da ima sugestivna pitanja gdje su spomenute Hrvatska i Srbija, to nama u Hrvatskoj nije prihvatljivo, rekao je Grlić Radman odgovarajući na novinarski upit u Stocu gdje je sudjelovao na obilježavanju 79. godišnjice stradanja Hrvata u Drugom svjetskom ratu i poraću.

U Sarajevu je u subotu, samo dva dana nakon usvajanja Rezolucije o genocidu u Srebrenici, predstavljena knjiga “Srbija i Hrvatska u međunarodnom oružanom sukobu u Bosni i Hercegovini Agresori za veliku Srbiju i veliku Hrvatsku” čiji je izdavač bošnjačko Udruženje žrtava genocida.

Tom knjigom su obuhvaćeni zaključci Haaškog tribunala iz devet presuda koje navode da su Srbija i Hrvatska sudjelovale u međunarodnom oružanom sukobu u BiH.

Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova rekao je kako će se Hrvatskoj morati objasniti taj narativ kojim se “iskrivljuju činjenice i povijesna istina.”

– Neobično je da se to događa upravo u trenutku usvajanja Rezolucije o srebreničkom genocidu, rekao je.

Opća skupština Ujedinjenih naroda u četvrtak je donijela rezoluciju kojom podsjeća na genocid nad Bošnjacima Srebrenice 1995., poziva na poštivanje žrtava i činjenica utvrđenih sudskim presudama te na uspostavu Međunarodnog dana sjećanja na taj zločin.

Za neobvezujuću rezoluciju su glasale 84 od 193 država članica UN-a, protiv je bilo 19 i suzdržano 68, uglavnom uz obrazloženje da nije bilo potrebnog konsenzusa.

Rezoluciju su predložile Njemačka i Ruanda, a sponzori su joj bili četrdesetak država, uključujući Hrvatsku koja je također glasala “za”.

HV i HVO su spriječili genocid u Bihaćkoj regiji

Grlić Radman je podsjetio da su nakon srebreničkog genocida sredinom 1995. hrvatske snage koje su činile Hrvatska vojska i Hrvatsko vijeće obrane spriječile da se ponovi genocid u Bihaćkoj regiji koja se našla pod snažnim napadima srpskih snaga.

Dodao je kako se “ne mogu nikako” uspoređivati uloga Hrvatske i Srbije u posljednjem ratu.

– Da nije bilo Hrvatske i Hrvata ne bi bilo cjelovite, neovisne i suverene BiH, istaknuo je.

Najavio je kako će se nova hrvatska vlada još snažnije zauzimati za popravljanje položaja Hrvata u BiH te ubrzavanje puta te zemlje prema EU.

– Mi ćemo u trećem mandatu još snažnije zagovarati potrebu da Hrvati ostvare svoja prava koja im pripadaju. Nitko nema pravo preglasavati Hrvate na izborima. Hrvati imaju pravo na svoje legitimne predstavnike, ne koje im netko drugi izabere, poručio je šef hrvatske diplomacije.

Dnevnik.ba