Najveće gubitke zabilježila je liberalna frakcija “Obnovimo Europu” koja je  izgubila je 23 mjesta. Birači su kaznili i skupinu “Zeleni/Slobodni europski savez” koja će ostati bez 18 zastupnika. No, skupina “Progresivni savez socijaldemokrata” (S&D) ostvarila je stabilan rezultat uz dva izgubljena mandata. I frakcija “Ljevica” se održala u parlamentu, izgubivši samo jedno mjesto.

Desničarski populisti odnijeli su uvjerljivu pobjedu na nedjeljnim izborima za Europski parlament.

► U Njemačkoj je AfD druga najjača snaga – ispred stranke kancelara Scholza!

► U Austriji je FPO sa svojim antieuropskim kursom (“Stop ludilu EU”) najsnažnija stranka!

► Prva dama francuske desnice, Marine Le Pen, sa svojim Rassemblement National na prvom mjestu – s dvostruko više glasova od predsjednika Emmanuela Macrona!

► Desničarski nacionalni Fratelli d‘ Italia premijerke Giorgie Meloni trijumfirao je u Italiji – daleko ispred tradicionalno jakih socijaldemokrata.

► Mađarski premijer Viktor Orbán sa svojim eurokritičkim kursom osvojio 43 posto glasova.

Što znače ovi rezultati?

Ukrajina

Mnoge krajnje desničarske stranke odbijaju podržati Ukrajinu u borbi protiv ruske vojske. Mađarska je već najavila da se neće zajedno s NATO-om boriti protiv Putinovih vojnika u slučaju ruskog napada.

Njemački AfD i savez Sara Wagenknecht (BSV) također pozivaju na prekid isporuka oružja Ukrajini i umjesto toga traže mirovne pregovore temeljene na ruskim idejama – što su Ukrajina i NATO uvijek strogo odbijali.

Migracije

Nedavno dogovoreni kompromis EU-a o azilu naići će na otpor skupine EU EKR (konzervativci i reformatori).

Pojedinačne zemlje poput Mađarske neće prihvatiti dodijeljene tražitelje azila. Također, odbijaju prenijeti odgovarajuće isplate odštete pogođenim državama EU. Jednostavnim jezikom rečeno, Bruxelles neće moći izbjeći priznanje da su sporazumi EU-a o azilu (uključujući Dublinsku uredbu) zapravo mrtvi.

Stoga rasprava o ponovnim pregovorima o paketu odredbi o azilu postaje neizbježna.

Upitno je kako će druge zemlje reagirati – i hoće li, primjerice, graničnim snagama EU Frontex dati više ovlasti.

Tako je sada moguće da EU uvesti stroži granični režim s više Frontexovih vojnika.

Grčka se mora pripremiti na veliki pritisak migranata! Azilantski postupci u zemlji godinama ne zadovoljavaju standarde EU-a. PZbog tog Njemačka ne smije vraćati migrante registrirane u Grčkoj. Stoga se postupak azila mora provoditi u Njemačkoj umjesto u Ateni. Što znači da Njemačka plaća grčke migrante i “dopušteno joj je” da ih zadrži.

Proširenje EU

Na tom će planu Europska komisija u budućnosti morati posebno žestoko raspravljati s novoizabranim parlamentom.

Najmanje deset zemalja nalazi se na listi čekanja za ulazak u EU, uključujući Ukrajinu, Albaniju, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Gruziju i Tursku – sve kandidatkinje s puno ekonomske i političke prtljage!

O Ukrajini i Gruziji ne treba govoriti.

Europski desničarski populisti učinit će sve da spriječe takva pristupanja – bilo u nacionalnim vladama bilo u Europskom parlamentu.

“Zeleni dogovor”

Izborni analitičari se slažu: Zelena politika Europske komisije pod predsjednicom Ursulom von der Leyen (CDU) uvelike je pridonijela frustraciji birača diljem Europom. Gašenje motora s unutarnjim izgaranjem i prije svega povećanje troškova energije – sve to muči sve veći dio stanovništva, i to ne samo u Njemačkoj.

Ursula von der Leyen ostaje ponosna na svoj “Zeleni dogovor” (klimatska neutralnost do 2050.). No, davno je morala promijeniti kurs (također pod pritiskom svoje CDU). Ona se za još jedan mandat na vlasti više neće oslanjati na lijevo-zelenu većinu, već na potporu desnih snaga – uključujući talijansku premijerku Giorgiu Meloni.

Njemačka

Preliminarni rezultat europskih izbora u NJemačkoj je sljedeći: CDU/CSU 30 posto, AfD 15,9 posto, SPD 13,9 posto, Zeleni 11,9 posto, BSV 6,2 posto, FDP 5,2 posto.

AfD će tako u Bruxelles poslati 15 zastupnika.

Svatko tko pogleda rezultate europskih izbora na njemačkoj karti odmah vidi kako je Njemačka politički podijeljena na dva dijela. I to sasvim točno na granici između bivšeg DDR-a i stare Savezne Republike Njemačke.

Privremeni službeni konačni rezultat pokazuje kako su u starim saveznim državama, tj. Zapadnoj Njemačkoj, CDU i CSU uspjele osvojiti velik dio izbornih jedinica između Sylta i Oberammergaua.

U novim saveznim državama, tj. Istočnoj Njemačkoj, sve od otoka Rigen do Erzgebirge je AfD plavo.

Jedine iznimke su savezni glavni grad Berlin i susjedni Potsdam koji su glasovali za Zelene.

AfD se na nacionalnim izborima u Njemačkoj profilirao kao druga najjača snaga. Iako je za CDU-om zaostajao 14 posto, bio je dva boda ispred kancelarovog SPD-a, a čak četiri boda ispred Zelenih. Na istoku je AfD označen kao najjača sila.

Krize i skandali posljednjih tjedana oko dvojice glavnih kandidata nisu naštetili desnoj stranci. Novoformirana Sara Alliance Wagenknecht također bi se mogla dodatno poboljšati. Od katastrofalnog stanja semaforske koalicije CDU nije profitirao.

Glasači

Rezultati europskih izbora uz pljesak za SPD i Zelene te jačanje saveza AfD-a i Sare Wagenknech omogućili su gigantsku migraciju glasača. Milijuni Nijemaca glasovali su za različite stranke u odnosu na zadnje izbore za EU 2019.

AfD je porastao na 15,9 posto (+4,9 posto). Za desne narodnjake glasovalo je ukupno 6.324.008 ljudi, što je povećanje od dobrih 2,2 milijuna glasova! Odakle dolaze?

Ono što je frapantno: SPD je AfD-u dao 570.000 glasova. Jednostavnim jezikom: Gotovo svaki deseti koji je 2019. glasao za socijaldemokrate sada je glasao za AfD!

570.000 glasača CDU-a također je migriralo u Alice Weidel and Co.! Budući da je CDU već 2019. imala znatno više glasova od SPD-a, AfD-u je otišlo “samo” nešto manje od 15 stranačkih čelnika Friedricha Merza (68).

Prema analizi Infratest Dimap za ARD, FDP je također značajno izgubio od AfD-a – 430.000! S ljevice je stiglo 150.000 glasova, a Zelenih 50.000.

Većina birača SPD-a 2019. jednostavno nije  glasovala! Gotovo 2,5 milijuna bivših simpatizera socijaldemokrata ostalo je kod kuće! Druga najveća skupina prešla je u CDU: 1,45 milijuna!

Mega uspjeh za najmlađu stranku: Sara Wagenknecht Alliance (BSV) od početka godine porasla je 6,2 posto. Za bivšeg lidera ljevice (Die Linke) glasalo je gotovo 2,5 milijuna. Glasovi su dolazili iz svih tabora, ali i ovdje je SPD bio najveći donator: 580.000 birača otišlo je u BSV.

Ljevica (Die Linke) s 570.000 glasova, CDU s 260.000, FDP (230.000) i AfD (160.000). 150.000 ljudi iz redova Zelenih prešlo je u stranku Savez Sara Wagenknecht (BSV).

Zeleni (11,9%) najveći su gubitnici izbora s minus 8,6 posto! Najviše glasova dobio je CDU s 560.000. 

Građani Europske unije poslali su jasan signal Bruxellesu i poručili da se ovako ne može nastaviti. Analize pokazuju da su građanima manje važne teme poput “LGBT+” i “Green Deala”, ali da su im ilegalne migracije, unutarnja sigurnost i identitet prioritet.

Zemlje poput Francuske i Belgije već su izvukle pouke iz debakla i raspisale nove izbore. Hoće li njemački kancelar Olaf Scholz slijediti primjer?

Glavni rezultat europskih izbora 2024. nije samo rast desničarskih i konzervativnih stranaka nego i kolaps Zelenih i ljevice.

Etablirane stranke imaju u ponudi mješavinu zapadnih LGBT, duginih, antiimigracijskih, proimigrantskih i proukrajinskih agendi koje treba nametnuti građanima.

Nemaju rješenja za stvarne brige građana, a to su siromaštvo, gubitak vlastite kulture i identiteta te rat.

Dnevnik.ba