Stari zanati izumiru iz različitih razloga i to je činjenica. Nove generacije, dolaskom novih tehnologija, ne trebaju više usluge starih zanata, a pojedinci koji su zainteresirani nastaviti tradiciju starih zanata u tome ne vide nikakvu zaradu. Tako da je danas bavljenje starim zanatima postalo više hobi nego profesija od koje se živi.

Može se živjeti
Stari zanati u Mostaru osuđeni su, čini se, na nestanak. Tradicionalnih odnosno starih zanata slabo ima, možda 10 pravih u Starom gradu u Mostaru, ostalo su uglavnom trgovine, piše BHRT. U staroj jezgri ovoga grada najviše je onih koji oblikuju ili kuckaju bakar, ima stolara, kamenorezaca i ostalih. Oni koji se još uvijek bave nekim od starih zanata kažu kako se od ovoga posla može lagodno živjeti, ali glavni uvjet je kontinuiran rad. – Ljudi danas, jednostavno, neće više prljati ruke. Moje mišljenje je da će sve ovo nakon moje generacije i ovih nekoliko mlađih ljudi što ima potpuno izumrijeti – prokomentirao je bakrorezac Adnan Vejzović. Iz Obrtničke komore Hercegovačko-neretvanske županije su za isti medij kazali kako stari tradicionalni zanati moraju imati zaštićena autorska prava i da županijska komora radi na tome. Isto tako, smatraju da im Grad odnosno Županija moraju pomagati raznim poticajima. – Do sada su bili neki poticaji, davali su do četiri-pet tisuća maraka, ali na današnje cijene, recimo bakra i drugih proizvoda, ne isplati se. Nije da se ne isplati, jednostavno, to je mizerno 4,5 tisuća davati ljudima. Tu i bez povećanja na 10.000 da ljudi mogu kupiti materijale… – kazao je za BHRT Aner Kruškonja, predsjednik Obrtničke komore Hercegovačko-neretvanske županije.

Kako su istaknuli za navedeni medij, Grad ili država bi u urbanizmu Grada Mostara trebali financijski potpomoći neke organizacije koje bi dale mogućnost starim zanatlijama da odgajaju nove, mlađe kategorije zanatlija. – Bit je da bi bilo dobro razmisliti, osvijestiti bitnost te pokretne baštine, osiguravati novac na razini, bio to gradski proračun ili preko Turističke zajednice ili Grada, Županije, znači sve bi se te strukture trebale po pitanju ovog konsolidirati i postići konsenzus te onda pokrenuti programski jer ono što ovdje nedostaje su programi i strategija – navodi Senada Demirović Habibija, stručna savjetnica za urbanističko planiranje Grada Mostara.

Miris kože i ljepila
Sve je manje onih koji se bave starim zanatima i u Sarajevu, a jedan od rijetkih koji još uvijek njeguje staru tradiciju je obućar Mensud Velagić. – Ja imam običaj reći – ako miris kože i ljepila nije ušao u dušu i organizam, nema od toga ništa. Imam sina nasljednika, međutim, ovo ga uopće ne zanima, ne zna ništa oko toga, dakle, ne zanima ga – kazao je nedavno za N1 obućar Mensud Velagić.

Onima koje i dalje zanima veliki problem predstavljaju jeftine kopije koje prodavači prodaju gotovo na svakom kutu. – To je problem s kojim se nosimo dugi niz godina. Razumijem i ljude koji dođu ovdje, sve im je isto, ali imam običaj reći kako da ljudi prepoznaju – tamo gdje vidite nekoga da radi, uđite u tu trgovinu i kupite – kazao je za N1 kazandžija Adnan Ferhatović. Upravo se Adnan ovim poslom bavi trideset godina, a naslijedio ga je od oca. – Rodimo se s tom ljubavi prema poslu i zanatu, to razdoblje kada sam ja počinjao raditi bilo je poslijeratno, bilo je mnogo više posla, danas svi gledaju kako na brz i lagan način doći do novca. Ovo je posao kao svaki drugi, gdje se morate dobro oznojiti kako biste mogli ubrati na kraju plodove tog rada. Mislim da 90% mladih danas nije spremno krenuti u tu avanturu – objasnio je Ferhatović nedavno za N1. S oraško-domaljevačkog područja potječe nekoliko uglednih košarača koji izvoze svoje pletarske proizvode gotovo umjetničke vrijednosti diljem svijeta. To ne iznenađuje jer košaraštvo je jedan od starih zanata Posavine s možda najduljom tradicijom. Anto Dominković iz Tolise, vlasnik tvrtke Pleteni namještaj Dominković, bavi se košaraštvom, baš kao što to činili i njegov otac, djed… Tako je tradicija košaraštva obitelji Dominković duga više od 150 godina. Kompletan namještaj u tvornici pletu ručno te u njihovim foteljama sjede brojne javne osobe iz svijeta glazbe, filma, sporta, estradne zvijezde. Ipak, ni jednoga od njegove četvorice sinova pletarstvo ne zanima. Prema navodima onih koji se bave starim zanatima, trebalo bi pokrenuti pojedine programe upoznavanja i edukacije o važnosti opstanka starih zanata i koliko je to važno za povijest zemlje, mjesta, kraja gdje žive.

VL

Objava Stari zanati u BiH osuđeni su na nestanak, mlade više ne zanimaju pojavila se prvi puta na Posušje net.