Bez ikakve kontrole Agencije za bankarstvo u BiH kreirale su stabilno poslovno okruženje mikrokreditnim organizacijama poput Digital Finance International u vlasništvu sankcionisanog ruskog oligarha Olega Boykova za plasman brzih kredita po enormnim kamatnim stopama, koje neminovno vode u dužničko ropstvo

Piše: Predrag BLAGOVČANIN

Krediti bez dokumentacije, krediti bez skrivenih naknada, apliciraj preko interneta, novac u vašim rukama za 15 minuta – samo su neki od marketinških slogana za plasman brzih kredita po efektivnim kamatnim stopama preko 5000% koji se nude građanima Bosne i Hercegovine.

Malo statistike.

Bosna i Hercegovina jedna je od najsiromašnijih država u Evropi. S prosječnom neto platom od 1.304,00 KM, stopom nezaposlenosti od 13,5%, izrazito niskim stepenom finansijske pismenosti, ali i nemogućnosti pristupa tradicionalnim finansijskim institucijama, građani naše države sve češće koriste usluge Payday lendersa.

Payday krediti ili brzi krediti kratkoročni su gotovinski zajmovi s visokim kamatama na osnovu prihoda. Generalno, glavnica je kredita uglavnom jednaka dijelu nadolazeće plate. Funkcionišu kao neosigurani krediti jer ne zahtijevaju nikakav kolateral.

Ovakvi krediti smatraju se oblikom predatorskog zajma zbog izuzetno visokih kamata, skrivenih naknada te nebrige zajmodavca da li korisnik kredita može vratiti zajam ili ne.

Upravo zbog enormno visokih troškova ovakvi zajmovi završavaju kao dužnička zamka za klijente kojima je nemoguće da se izvuku iz tereta duga koji su akumulirali koristeći usluge ovakvog kreditiranja.

I dok regulatori u Zapadnoj Evropi, ali i u okruženju, ograničavaju rad ovakvih finansijskih organizacija kroz ograničavanje visine efektivne kamatne stope ili pooštravanja kriterija za dodjelu kredita, nadležni regulatori u BiH, Agencija za bankarstvo RS-a i Agencija za bankarstvo FBiH ni na koji način nisu uspostavili sistem kontrole poslovanja niti zaštite građana od ovakvih kredita.

Postavlja se pitanje: iz kojih razloga?

Kad ti Rusi i Bugari pozajmljuju novac

Digital Finance International dio je ruske finansijske grupacije Finstar sa sjedištem u Moskvi, a koja posluje u Evropi, SAD-u, Aziji i Latinskoj Americi.

Prvi čovjek ove grupacije ruski je oligarh Oleg Vitorović Boyko sa snažnim vezama s režimom u Moskvi. Prema pisanju Forbes-a, njegovo bogatstvo procjenjuje se na 1,2 milijarde dolara, a zbog konekcija s režimom Vladimira Putina nalazi se pod sankcijama Australije i Ukrajine.

Boyko “prvobitni kapital” akumulira nakon netransparentne privatizacije provedene u nekadašnjem Sovjetskom Savezu, a svoju poslovnu imperiju gradi na poslovima primarno u oblasti finansija te nekretnina, trgovini čelikom, igrama na sreću i klađenjem, medijima i razvoju digitalnih tehnologija.

Prema izvještaju američkih obavještajnih službi iz 2017. godine, Boyko je identificiran kao “osoba sa zabrinjavajućim vezama s ruskom vladom i ruskim bezbjednosnim službama umiješanim u organizirani kriminal”. Upravo će Oleg Boyko biti glavni akter afere izbjegavanja plaćanja miliona EUR-a poreza preko kompanija na Malti.

Kompanije ruskog oligarha, kojeg ukrajinski mediji dovode u vezu s nekadašnjim KGB-om, a moldavski u operacije miješanja u tamošnje izbore na Balkanu, prisutne su u Hrvatskoj kroz poslove u domenu klađenja, a u Bosni i Hercegovini, Makedoniji i Albaniji kroz pružanje finansijskih usluga mikrokreditiranja.

Mikrokreditno društvo Digital Finance International u BiH posluje od 2016. godine, kada im Agencija za bankarstvo RS daje potrebne dozvole. Dvije godine kasnije nakon kadrovskih promjena unutar Agencije za bankarstvo FBiH ovo društvo dobija dozvolu za rad na području FBiH.

Prema dostupnim podacima iz registra, ova je kompanija u vlasništvu Digital Finance International limited registrovane na Kipru, a u našoj državi posluju kroz plasman dva finansijska proizvoda.

Program Forza, kratkoročne pozajmnice s periodom vraćanja do mjesec dana. Ukoliko po prvi put koristite ove usluge maksimalni iznos pozajmice  iznosi 400.00 KM. Ukoliko kredit vratite u roku platit će te 40 KM kamata.

A ukoliko podignete iznos od 400.00 KM u slučaju da se sredstva povuku u cijelosti i vrate nakon 12 mjeseci, korisnik kredita uz iznos koji mora da plati plaća i kamatu 120% na godišnjem nivou za prvi mjesec, a za svaki naredni 240%. U konačnici efektivna kamatna stopa za ovaj kredit iznosi 645.23%.

Dakle, ukupan iznos za ovaj kredit jeste 1.320,00 KM od čega 400.00 KM glavnice i kamate 920.00 KM. Naravno, od tempa otplate kredita zavise i konačne kamate.

Drugi proizvod dostupan na tržištu BiH jeste Kreddy.ba s maksimalnim iznosom kredita od 3.000,00 KM i periodom otplate 3–18 mjeseci te EKS-om od 86,49%.

Tržišni jaz nastao povlačenjem zvanično estonske mikrokreditne kompanije Iutecredit s prostora BiH zbog akumuliranog gubitka od 5.5 miliona KM popunila je mikrokreditna organizacija Flexkrediti osnovana 2022. godine u Republici Srpskoj od bugarskih kompanija MV Finance s 80% vlasništva i Gorana Arsova sa 20% vlasništva.

Ovo mikrokreditno društvo danas posluje i u Federaciji BiH pružajući usluge plasmana nekoliko vrsta brzih kredita. Tako naprimjer za proizvod “Kredit do plate” EKS za 100.00 KM iznosi 5370.31% uz nominalnu kamatnu stopu (NKS) od 300% te trošak naknade ekspresnog odobravanja od 7.342% na iznos odobrenog kredita.

Od regulatora do konsultanta

Prema dostupnim publikacijama prosječne ponderisane efektivne kamatne stope u sektoru mikrokredita u Republici Srpskoj za 2023. godinu iznose 22.30 posto, dok u Federaciji BiH iznose 22.86 posto.

Pojašnjenje o enormnim razlikama između prosječnih kamata u sektoru te kamata koje naplaćuju društva poput Digital Finance International ili Flexkrediti tražili smo od Agencije za bankarstvo RS-a i FBiH.

Na naše upite o kamatnim stopama, kontroli poslovanja ovih finansijskih kompanija kao i porijeklu osnivačkog kapitala, bez obzira na naše kontinuirano insistiranje, nismo dobili odgovore.

Direktor Agencije za bankarstvo RS-a Srđan Šuput u telefonskom razgovoru naglasio je da odgovore nećemo dobiti, dok iz Agencije za bankarstvo FBiH niko nije odgovorio na niz upita koje smo poslali.

Izostanak odgovora na ova pitanja potpuno je nejasan kada uzmemo u obzir upravo činjenicu da su regulatori upravo te konačne instance koje moraju zaštititi tržište te edukovati građane o posljedicama korištenja ovih finansijskih usluga.

Kompletna regija Balkana preplavljena je kompanijama sa stranim kapitalom te nejasnom vlasničkom strukturom. Branimir Jovanović, ekonomski ekspert za Zapadni Balkan u Bečkom institutu za međunarodne ekonomske studije, ističe da je siromaštvo u zemljama nastalim raspadom Jugoslavije tako visoko da upravo ovi krediti predstavljaju jedini finansijski model preživljavanja.

– Zbog toga se moraju ograničiti efektivne (ukupne) kamate ovih brzih kredita, da bi se ovo malo ublažilo. Makedonija je to uradila 2018. godine ako se ne varam, na oko 50%, a i druge evropske zemlje imaju ograničenja. Ako mogu oni, zašto ne bi mogla i BiH? Ograničenje kamata nije lek za sve probleme koje ovi krediti donose, ali svakako pomaže – kaže on.

Regulacija poslovanja kompanija koje pružaju usluge plasmana brzih kredita u Bosni i Hercegovini, ali i regionu, slaba je ili nikakva. Jovanović ističe da takav ambijent otvara vrata poslovanju sumnjivih kompanija.

– Brzi krediti svuda važe za visoko rizične aktivnosti kada je pranje novca u pitanju, isto kao i kazina i kladionice, jer se teško može utvrditi koliko su pare koje su proknjižene povezane s realnim transakcijama, a koliko s fiktivnim. U našim zemljama, gde državne institucije imaju slabe administrativne kapacitete i gde se zakoni slabo primenjuju, kontrola ovih novih subjekata praktično je nepostojeća, pa to firme zloupotrebljavaju.

Pored slabih kapaciteta regulatora Jovanović naglašava i interesne konekcije između vlasnika ovih kompanija i politike. Upravo u tom domenu treba i analizirati kontrole poslovanja, kao i sam proces dobijanja dozvola za poslovanje.

– Adekvatna kontrola se ne vrši, i to jeste delimično posledica slabih administrativnih kapaciteta o kojima sam pričao, ali je takođe i posledica toga što su ove firme često povezane s ljudima iz vlasti. U Makedoniji, recimo, ovi krediti su se počeli pojavljivati 2015/16, i te firme koje su se tada pojavile su bile povezane s tom tadašnjom vlašću. Kada se vlast promenila, te prve firme su opale, ali su se pojavile neke druge, bliske ljudima iz nove vlasti.

Pazi s kim se dopisuješ

Sredinom 2021. godine Albaniju je potresao skandal s curenjem ličnih podataka 600.000 korisnika brzih kredita kompanije Credit 2 All-Digital Finance International SHPK, koja je, prema pisanju RSE, također u vlasništvu Olega Boykova.

Riječ je o najvećem curenju ličnih podataka i prodaji na crnom tržištu. Dokumenti s mjesečnim platama hiljada građana zaposlenim u javnom i privatnom sektoru, uključujući i poznata imena, distribuirali su se preko društvenih mreža.

Zbog ovog skandala albanska policija uhapsila je četvoricu radnika ove kompanije, a pokrenuta je i rasprava o zaštiti ličnih podataka.

Kompanija Digital Finance International u BiH nudi uslugu aplikacije za kredit putem interneta. Kako su nas informisali iz službe za korisnike, aplicirati za kratkoročnu pozajmnicu na prostoru FBiH možete na način da dokumentaciju potrebnu za odobravanje kredita, CIPS ne stariji od godinu dana, ličnu kartu i platnu listu dostavite u najbližu poslovnicu, nakon čega se vaš zahtjev dalje procesuira.

Ukoliko aplicirate iz Republike Srpske, kompletnu dokumentaciju možete dostaviti putem Vibera.

Kako je navedeno na stranici Forza.ba, “[s]ve Vaše informacije i podaci se obrađuju koristeći najsigurnije protokole i enkripcije na svijetu. Naša kompanija ulaže mnogo sredstva u sigurnost našeg IT sistema i naših procesa. Radimo sa najnaprednijim tehnologijama na svijetu i po tome smo jedinstveni u regiji.”

Do objave ovog teksta iz kompanije Digital Finance International nije stigao odgovor na upite portala Tačno.net.

The post DOBRO DOŠLI: “Lihvarski krediti”pod pokroviteljstvom Agencija za bankarstvo appeared first on Interview.ba.