”I da se cijela Hercegovina zasadi smiljem, potrebe na tržištu ne bi mogle biti zadovoljene”, govorilo se prije nekih desetak i više godina, kada su vrijedni Hercegovci tisuće hektara kamenjara masovno pretvarali u plantaže, podizali kredite i ulagali u strojeve i destilerije.

Hercegovina je tada u kratkom roku postala jedna od najvećih regija proizvođača smilja, no u još kraćem je doživjela svoj krah. Smiljomanija je dokazala da ne može biti 100 proizvođača te da opstati mogu samo oni koji su u ovom poslu znatno duže, ili oni koji su u ovaj posao ušli s boljim planom.

‘Nismo željeli samo jednog velikog kupca’

Jedno od onih s boljim planom bilo je poduzeće EKO-Aromatik osnovano 2015. koje trenutno posjeduje najveću plantažu smilja u Hercegovini. Proizvodnja je u potpunosti ekološka i organska, a svoje ekološko eterično ulje smilja, od prvog dana, plasiraju isključivo na međunarodno tržište.

”Na samom početku smiljomanije držali smo se zadanoga plana. Zasadili smo dovoljno smilja da ga nismo morali otkupljivati od drugih. Plan je bio da imamo tri do četiri velika kupca, dvadesetak srednjih i tridesetak manjih kupaca. Nismo željeli  jednog velikog kupca pa kad se nešto dogodi da propane sav posao”, objašnjava za Bljesak.info Miljana Marić, direktorica EKO-Aromatika.

EKO-Aromatik svoje potpuno eterično ulje smilja plasiraju kupcima u Ameriku, Europsku uniju, Aziju i Australiju. Marić napominje kako nije bilo lako ulje plasirati na međunarodno tržište.

”Dok su za vrijeme smiljomanije svi proizvođači smilja iz Hercegovine išli jednim kupcima, mi smo za svoje ulje odlučili naći kupce na drugim mjestima”, objašnjava. To se, na kraju, pokazalo kao dobar plan. No, za opstati u ovom poslu i danas, potrebno je puno truda.

”Potrebno je puno putovati, ići na razne sajmove i konferencije i biti dio nekih Federacija da bi uspjeli ostvariti neke kontakte s većim kupcima. To je veliki trošak za sitne proizvođače. Nije dovoljno misliti moje je smilje čisto, ja sam ga proizveo. Certifikati, oni su ključni. Mi proizvodimo isključivo organsko ulje, posjedujemo certifikat za Europsku uniju i za američko tržište te HACCP certifikaciju. To nam daje kredibilitet”, objašnjava.

Napominje kako je u ovom poslu nužno dobro pratiti međunarodno tržište aromatičnog bilja, ali i kod kupca izgraditi povjerenje.

”Važno je biti dio tih Federacija i ići na sve te sajmove, konferencije. Nekada nije toliko bitno uspijevaš li ti nekom kupcu nešto prodati, nego važnije da on zna da ste vi još u tom poslu, i da se s njim bavite duže godina”, ističe.

Cijena ulja nije ista za svakoga

1.500 eura za litar destiliranog eteričnog ulja 2015. godine bio je više nego primamljiv razlog za uzgoj ove trave u Hercegovini. Marić govori ta cijena ulja danas nije ista, no znatno je bolja nego što je bila za vrijeme kriznih godina smiljomanije.

”Cijena ulja nije ista za svakoga kupca. Nekom stalnom kupcu, koji od mene godinama uzima veliku količinu ulja, moram malo ‘gledati kroz prste’, moram ga paziti. Malim kupcima koji uzimaju malu količinu ulja ne može biti ista cijena kao za velikog stalnog kupca”, objašnjava.

Cijena eteričnog ulja od smilja za vrijeme godina smiljomanije naglo je porasla na svjetskom tržištu, a obećanja o visokoj otkupnoj cijeni dovela su do njegove masovne sadnje u Hercegovini. Grube procjene govore da je samo tijekom 2015. i 2016. godine zasađeno čak više od 30 milijuna sadnica smilja.

No, tad su sa sadnjom smilja krenule Bugarska, Grčka, Albanija i Crna Gora što je zasitilo tržište i ‘srozalo’ njegovu otkupnu cijenu. Smilje u Hercegovini se na kraju pokazalo kao veliko razočarenje.

Zov novca je bio jači od upozorenja

Marko Ivanković iz Federalnog agromediteranskog zavoda u Mostaru objašnjava da 2016. tržište jednostavno nije moglo progutati tolike količine eteričnog ulja od smilja.

”Zavod je od samih početaka smiljomanije upozoravao na jednu stvar, a to je da tada ništa nismo znali o tržištu eteričnog ulja smilja. Čitav radni vijek bavim se tržištem poljoprivredno prehrambenih proizvoda, pa i ljekovitog bilja, no nisam uspio snimiti tržište ponude i potražnje za eteričnim uljem smilja u svijetu. Na to smo upozoravali putem medija nekoliko puta, ali samo rijetki su nas poslušali. Zov novca je bio jači od naših upozorenja”, ističe za Bljesak.info Ivanković.

Za proizvodnju neke kulture i njezinu isplativost smatra Ivanković, bitna su tri elementa –  proizvodnja, prerada i tržište. I dok su novopečeni uzgajivači uspjeli naučiti sve o proizvodnji i preradi smilja, pitanje tržišta ostalo je potpuno zanemareno.

”2015. godine pozvao sam u pomoć Agenciju za hranu i poljoprivredu FAO iz Rima da nam pomognu u ovom trećem segmentu, a to je analiza tržišta eteričnih ulja smilja. Kao pomoć dobili smo profesoricu Ivanovu iz Bugarske koja je ovdje napravila elaborat, izvještaj koji opet ništa nije pokazao o ponudi i potražnji za ovim artiklom. Ljudi su u proizvodnju smilja krenuli bez poznavanja tržišta. Krah je bio neminovan”, navodi.

Za proizvodnju neke kulture i njezinu isplativost Marko Ivanković iz Federalnog agromediteranskog zavoda u Mostaru smatra važno je poznavanje tržišta što se najbolje pokazalo tijekom godina smiljomanije. Ovu školu Hercegovci su naučili na najteži način. Ovo je bila monokultura velike otkupne cijene, a zov novca privlačio je ljude.

Mnogi od njih su propali, a samo rijetki opstali u ovom poslu.

”U Hercegovini vi i sada, pojedinačno, imate proizvođače eteričnih ulja, i oni opstaju. Imamo primjera nekoliko firmi koji se bave proizvodnjom ljekovitog bilja i uspješni su na tržištu eteričnih ulja, čajeva i slično. Ali smiljomanija kao takva, jednostavno nije mogla opstati”, zaključio je Ivanković.

Budućnost u smilju

Hercegovačka priča o ljekovitoj travi što cvjeta na užarenom suncu i raste u samom kršu za Miljanu Marić, direktoricu EKO-Aromatika nije završila nakon smiljomanije. Krah cijene smilja na tržištu preživjeli su dobrim planom, upornošću i radom, ali i kvalitetnim, isključivo ekološkim i organskim proizvodom čiju su kvalitetu prepoznali međunarodni kupci.

”Vjerujete li da ja nemam novih kupaca od kad je prestala smiljomanija. Ja volim prodavati smilje, i u ovoj lijepoj našoj sunčanoj Hercegovini planiramo se i dalje baviti ovim poslom”, istaknula je Marić.

Post VIDEO | Malo drugačija priča o smilju u Hercegovini, oni su imali bolji plan je prvi puta viđen na Grude Online.