Knjiga je predstavljena u organizaciji HKD Napredak Podružnica Fojnica i HKD Napredak Glavna podružnica Mostar u povodu 5. srpnja – Dana Hrvatskog kulturnog društva Napredak i blagdana njegovih zaštitnika, slavenskih apostola braće sv. Ćirila i Metoda.

Predsjednica HKD Napredak Podružnica Fojnica Ljiljana Jurak podsjetila je kako je HKD Napredak proglasio svetog Ćirila i Metoda svojim zaštitnicima zbog njihove značenja misije i uloge za sve slavenske narode, a na 65. Glavnoj skupštini 2018. godine, još jednom naglasilo potrebu da se blagdan sv. Ćirila i Metoda – 5. srpnja, svečano obilježava u cijelome Društvu.

U lijepo ozračju u Franjevačkom samostanu uz autora o knjizi su govori član Središnje uprave HKD Napredak Anto Ivić i ravnatelj Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače u Mostaru Danijel Vidović.

Ivić se u svom izlaganju osvrnuo na postojanje prijelaza preko Neretve i mosta od XI. stoljeća, okolnosti izgradnje kamenog mosta u osmanlijskom razdoblju i na gradnju dva nova mosta u austrougarskom razdoblju, čime je onom ranijem ostao atribut „Stari“.

– Tijekom XX. stoljeća rijeka Neretva je premoštena s još tri mosta u gradu i tri u njegovoj blizini. Rušenje mostova u posljednjem ratu dio je opće slike odnosa u društvu i razdoblja u kojem se stari neodrživi poredak raspadao. S iznimkom aktivnosti kreatora povremenih provokacija koje traju i do danas, u Mostaru je neposredno nakon rata kompromisna suglasnost oko pojedinih afirmativnih ciljeva omogućila rekonstrukciju mosta – rekao je Ivić, naglašavajući kako je Miroslav Landeka, dokumentirajući fizičku obnovu mosta i komunikacije među ljudima, ostavio trajno pisano nasljeđe o sudionicima tih aktivnosti.

Ravnatelj Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače u Mostaru Danijel Vidović podsjetio je kako je uoči otvorenja rekonstruiranog Starog mosta mjesni biskup uputio pismo gradonačelniku i dogradonačelniku Mostara:

– U pismu upućenom gradskim čelnicima biskup mons. dr. Ratko Perić napisao ovu skoro pa proročansku rečenicu: “Stoga ako se kao građani duhovno i humano ne budemo obnavljali i rasli u ljudskoj povijesnoj i narodnoj istini, u društvenoj pravdi, u solidarnost i uzajamnu poštovanju vlastitih identiteta, sigurno nam kameni most neće biti toliko znak mira, suživota i tolerancije koliko, možda, svojevrstan magijski nadomjestak neprolaznih vrednota”.

Na kraju promocije autor je istaknuo kako njegova knjiga, koja je doživjela tri proširena izdanja kao i izdanje na njemačkom i engleskom jeziku, svjedoči o projektu obnove mosta kroz izjave najodgovornijih osoba iz Jedinice za koordinaciju projekta obnove Staroga mosta (PCU), zaduženih za fizičku obnovu Starog mosta, predstavnika Grada Mostara te brojnih dužnosnika, kulturnih i javnih djelatnika iz zemlje i svijeta, koji su dolazili u Mostar tijekom tih pet godina posjetiti gradilište Staroga mosta.

Knjiga donosi brojne detalje i napetosti o konačnom dovršetku cijelog projekta i svečanosti otvorenja Staroga mosta, različitim reakcijama na samu svečanost, njezino osiguravanje i financiranje, kao i to što uopće znači ponovna izgradnja kamenog simbola Mostara za sam grad i njegove građane, proces pomirenja i spajanja dviju obala razdijeljenih nesretnim ratom, dodao je Landeka.

U glazbenom dijelu programa nastupio je stipendist HKD Napredak iz Fojnice Petar Glavočević na gitari, priopćeno je iz Napretka.

Dnevnik.ba