Građani i predstavnici Aarhus centra u BiH istaknuli su štetne posljedice koje bi izgradnja vjetroparka mogla imati na okoliš, biodiverzitet i lokalnu ekonomiju.

Apelirali su također na nadležne institucije da preispitaju svoje odluke povodom izgradnje vjetroparka u parku prirode i zaštite ovaj već zaštićeni jedinstveni prirodni resurs.

“Ovdje smo danas da pošaljemo jasnu poruku – park prirode Blidinje mora ostati zaštićeno područje. Izgradnja vjetroparka bi značila devastaciju ovog prelijepog krajolika i ugrožavanje brojnih biljnih i životinjskih vrsta koje ovdje žive”, izjavio je mještanin Zdravko Sabljo.

Posebnu zabrinutost izazvao je plan da se vjetroturbina postavi na samo 270 metara od stambenih objekata, što bi moglo imati ozbiljne posljedice po zdravlje i kvalitet života lokalnog stanovništva. Osim toga, postoje i sumnje u legalnost projekta zbog mogućih koruptivnih radnji vezanih za planiranu sječu šume u Parku prirode Blidinje, priopćili su u nedjelju organizatori skupa.

Unatoč zaštitnim mjerama i statusu parka prirode, postoji strah, zaključuje se, da su određeni interesni lobiji iskoristili svoj utjecaj kako bi gurali projekte koji bi inače trebali biti zabranjeni na ovom području. Ovo uključuje potencijalnu manipulaciju javnim informacijama, zaobilaženje potrebnih procjena utjecaja na okoliš te ignorisanje mišljenja lokalne zajednice i ekoloških stručnjaka.

Takvi potezi mogu ugroziti, smatraju aktivisti i građani skupa, ekosistem parka, biodiverzitet i javno povjerenje u institucije koje bi trebale štititi prirodne resurse i javni interes.

“Izgradnja vjetroparka u ovoj zoni znači neizbježnu sječu velikih dijelova šume Štitara, otprilike 350.000 kvadrata šumskog zemljišta. Ovo će ne samo uništiti staništa mnogih životinjskih vrsta, već će i narušiti prirodnu ravnotežu i ekosistem cijelog područja,” naglasila je Iva Miličević, predstavnica neformalne grupe građana, naglasivši da također postoje strahovi da bi veliki broj izvora pitke vode mogao biti ugrožen.

Borba za očuvanje parka prirode Blidinje traje od 2013. godine, ali građani ne odustaju u svojim nastojanjima da odbrane ovo prirodno blago. Upornost i jedinstvo lokalne zajednice i ekoloških aktivista pokazuje koliko je važno zaštititi ovakva područja, podsjeća se.

Građani također navode da im se u 11 godina niko od nadležnih institucija niti investitori nisu obratili, a javne rasprave nisu održane, dok studija utjecaja na okoliš nije urađena.

“Izuzetno je zabrinjavajuće da se ovakav projekt planira bez prethodnog uključivanja lokalne zajednice i bez adekvatne procjene utjecaja na okoliš,” kazala Miličević.

“Blidinje je naše blago koje moramo očuvati za buduće generacije. Ovdje se ne radi samo o lokalnom problemu, već o globalnom pitanju očuvanja prirodnih resursa,” poručuje Mirko Rajić, mještanin Poklečana i pčelar čije košnice sezonski budu na lokalitetu Štitara zbog iznimne čistoće i raznovrsnosti biljaka kojima se pčele hrane.

Aarhus centar u BiH je uputio jasnu poruku Federalnom ministarstvu okoliša i turizma, kao i ostalim nadležnim institucijama: “Nužno je izvršiti adekvatnu procjenu utjecaja na okoliš. Vjetropark ne treba graditi ni u blizini, a kamoli unutar Parka prirode Blidinje.”

“Kakav je smisao imati park prirode ako se grade objekti koji su brendirani kao projekti s manjim utjecajem na okoliš, kada ipak imaju utjecaj na okoliš? Najbitnija stvar je to da se mještani ne slažu s ovim projektom”, poručila je Emina Veljović, pravnica Aarhus centra u BiH.

Iz Aarhus centra u BiH su najavili nastavak aktivnosti i apelirali na sve građane da se pridruže u daljnjim naporima za zaštitu ovog dragocjenog prirodnog resursa.

Dnevnik.ba