– Napast će nam šefa da nas izrabljuje, a evo i njega s nama – priča s osmijehom jedan radnik dok se “hladi” na plus 40 °C. Kažemo tako jer ga iz asfalta grije 200-tinjak stupnjeva.

Voda i hladno…

– Navikne se čovjek s godinama na ovo. Postoje mjesta gdje stroj ne može odraditi posao, onda mi reagiramo, međutim, i to mora netko raditi – kaže.

Upitan je kakvi su uvjeti rada danas na cestama u BiH.

– To je najbolje pitati policajce koji su stalno na cesti, a mi ipak znamo i neke druge stvari odrađivati – kroz šalu će pa nastavlja:

– Plaća se povećala barem za 50 posto u odnosu na vrijeme prije koronavirusa, a na šefa se ne mogu požaliti. Uskoči kad treba, a najdraže nam je kad nas počasti hladnim pivom. Popijemo mi po 5 litara vode, ali treba nam i hladno pivo na ovim vrućinama – kaže.

To je rudarski posao, rekli bismo, a onda se sjetimo i takvih, radnika u rudniku čiji je kruh također sa sedam kora. Sjetili smo se jednog intervjua iz Srbije koordinatora za sigurnost i zdravlje na radu u jednom od rudnika u Srbiji koji je istaknuo koliko je važno piti mineralnu vodu na ovim vrućinama, i to ne samo da se ugasi žeđ već i da se nadoknade razni oligoelementi nužni za funkcioniranje organizma. Među preporukama objavljenima posljednjih dana je i ona da se fizički rad ograniči na razdoblje od 4 do 7 sati ujutro. Međutim, postoje samo preporuke, nitko ne može narediti poslodavcima da maknu radnike ako to ne žele. Prije nekih mjesec dana preporuke je izdalo i Federalno ministarstvo rada i socijalne politike poručivši poslodavcima da razmotre mogućnost prekida obavljanja poslova na otvorenom u razdoblju od 12 do 17 sati te njihov nastavak poslije 17 sati.

– Ako je proces rada kod poslodavca organiziran tako da je nemoguće primijeniti tu mjeru, preporučuje se da radnici koji obavljaju poslove na otvorenom počnu raditi od šest sati ujutro. Također, poslodavcima se preporučuje da za vrijeme trajanja navedenih vremenskih neprilika omoguće korištenje godišnjeg odmora radnicima s dijagnosticiranim kroničnim oboljenjima, kao i korištenje odsutnosti u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu – istaknuto je.

No možda će i preporuke “pasti u vodu” jer, prema novim prognozama, treba izdržati do 24. srpnja za ozbiljniji pad temperatura, a već od danas počinje razdoblje nestabilnosti, s tim da će ostati vruće, a ako padne kiša, bit će i osjećaja sparine. Evo što kaže Federalni hidrometeorološki zavod.

– Danas će biti sunčano uz umjeren porast naoblake tijekom dana. Poslijepodne i tijekom noći očekuju se pljuskovi s grmljavinom, koji lokalno mogu biti i izraženiji. Vjetar će biti slab, u Hercegovini jugozapadni, a u ostatku zemlje sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura bit će od 19 do 25, na jugu do 28, a dnevna od 28 do 34, na jugu 40 °C. U subotu će u Bosni biti umjereno do pretežno oblačno, a u Hercegovini sunčano uz malu do umjerenu naoblaku. Kiša i lokalni pljuskovi s grmljavinom očekuju se u Bosni i na sjeveru Hercegovine. Vjetar će biti slab do umjeren, u Hercegovini jugozapadni, a u ostatku zemlje sjeverni. Jutarnja temperatura bit će od 19 do 25, na jugu do 28, a dnevna od 27 do 33, na jugu 40 °C. U nedjelju bi se trebalo razvedravati nakon prvog dijela dana. U ponedjeljak se pak poslijepodne lokalni pljuskovi očekuju u Hercegovini i na jugozapadu Bosne. Najavljene dnevne temperature za nedjelju i ponedjeljak su od 34 do 37 stupnjeva. I po ovome sada trebalo bi izdržati sredine idućeg tjedna.

Izdržati do sredine tjedna

– Oko 24. srpnja može se, uz osjetnije osvježenje, javiti nekoliko dana s temperaturom ispod prosjeka – naveo je Marko Čubrilo, meteorolog amater, i tako mnogima probudio nadu da se bliži kraj nesnosnim vrućinama.

Simulacija srednjoročnog EXMWF modela od 24. srpnja pa sve do oko 7. kolovoza simulira nestabilnije vrijeme pa se očekuje da u tom razdoblju i neće biti toplinskih valova. Mnogi će reći da je bilo i vrijeme s obzirom na to da je već sada po trajanju ovaj toplinski val među rekorderima, a svaki novi dan iznadprosječne vrućine samo će ga učvrstiti na toj poziciji. Prognoziraju se lokalni pljuskovi i grmljavinske oluje u tom razdoblju i ponovno se javlja opasnost od superćelijskih oluja jer bi im nova situacija mogla itekako pogodovati.

Podsjećanja radi, superćelijske oluje nastaju kada hladna zračna masa stigne na pregrijano tlo, što uzrokuje ekstremnu termičku nestabilnost atmosfere. Ono što ih, prema Nacionalnoj meteorološkoj službi Sjedinjenih Država, čini jedinstvenima u odnosu na sve druge tipove oluja, je to što imaju snažne i postojane uzlazne struje koje se rotiraju unutar oblaka. Znanstvenici tu rotaciju nazivaju mezociklonom.

Prema podacima američke Nacionalne oceanske i atmosferske administracije (NOAA), uzlazne struje mogu dosegnuti brzinu veću od 160 kilometara na sat i mogu biti odgovorne za stvaranje tuče i tornada. Nadamo se da kod nas u BiH barem do takvih katastrofa neće doći.

Dnevnik.ba