Do sredine godine oko 500 kupoprodaja stanova manje nego lani – postepena stabilizacija cijena u Hrvatskoj

Do sredine godine oko 500 kupoprodaja stanova manje nego lani – postepena stabilizacija cijena u Hrvatskoj

Link na izvornu vijest

Povišen omjer cijena i dohotka
Računajući sve vrsta nekretnina u prometu, u prvom polugodištu njihov broj premašio je 61,4 tisuće, što je približno dinamika koja je na tragu ostvarenja u protekle dvije godine – i lani i preklani evidentirano ih je po nešto više od 137,3 tisuća.

Ostaje primijetiti da je npr. broj kupoprodaja poljoprivrednog zemljišta nakon lanjskih nešto više od 29,2 tisuće do sredine ove godine dosegnuo nešto manje od 14,8 tisuća.

Isto tako, kad su posrijedi građevinska zemljišta trenutna dinamika s 12 tisuća kupoprodaja u pola godine nešto je slabija u odnosu na ukupno 24,8 tisuća zaključenih tijekom prošle godine, ali ostaje vidjeti hoće li takva kretanja obilježiti i ostatak godine.

Komentirajući izglede domaćeg tržišta stambenih nekretnina, analitičari hrvatske narodne banke nedavno su konstatirali kako se ono nalazi “u zreloj fazi ekspanzije obilježenoj nastavkom smanjivanja broja transakcija i postupnim usporavanjem rasta cijena”.

Razni pokazatelji odnosa cijena stambenih nekretnina i njihovih makroekonomskih odrednica i dalje su, kažu, na povišenim razinama, iako su vidljive i naznake njihove stabilizacije. Uz ostalo, u HNB-u ističu kako se “donekle smanjio jaz omjera cijena stambenih nekretnina i dohotka kućanstava u odnosu na dugoročni trend, iako je taj omjer još visok”.

Istodobno je povišen omjer rate kredita i raspoloživog dohotka, koji se malo povećao u uvjetima rasta kamatnih stopa, a porastao je i omjer cijena nekretnina i troška gradnje, koji se ujedno vratio iznad dugoročnog trenda.

Stručnjaci središnje banke navode i kako kontinuirano povišena razina cijena nekretnina u odnosu na njihove makroekonomske odrednice “povećava vjerojatnost materijalizacije rizika u obliku pada cijena kao i intenziteta mogućeg pada cijena”.

Takav bi preokret na tržištu moglo potaknuti naglo smanjenje potražnje pod utjecajem nepovoljnih gospodarskih ili financijskih šokova, ističu, ali napominju da je i bez takvih šokova vidljivo slabljenje potražnje za stambenim nekretninama.

Osjetljivost na poremećaje
Ono je osobito izraženo u segmentu inozemne potražnje, ali nakon završetka programa subvencioniranja stambenih kredita donekle je oslabjela i domaća potražnja.

Kad je riječ o poslovnim nekretninama, tržište je i dalje u uzlaznoj fazi ciklusa, ali je i ranjivo. “Pad stope slobodnih kapaciteta uredskih prostora i blagi porast zakupnina u svim segmentima pružaju povoljnu sliku izgleda tržišta poslovnih nekretnina, ali tržište je i dalje razmjerno plitko i slabo likvidno, što jača osjetljivost na potencijalne šokove koji mogu dovesti do poremećaja u poslovanju poduzeća čiji prihodi ovise o kretanjima na tržištu, kao i do znatnog pada cijena poslovnih nekretnina”, ocjenjuju u središnjoj banci.

The post Do sredine godine oko 500 kupoprodaja stanova manje nego lani – postepena stabilizacija cijena u Hrvatskoj first appeared on ABCportal.info.

Rubrika “Drugi pišu” je računalno generirana rubrika u kojoj se automatski povlači vijesti s drugih web stranica putem RSS protokola, te se korisnik koji otvori (klikne) vijest na ovoj rubrici upućuje na vijest s izvorne web-stranice (slično kao na Facebooku). Vijesti i linkovi koji vode na te vijesti su pod kontrolom drugih portala te e-Hercegovina.com nije odgovorna za sadržaj tih istih portala. e-Hercegovina.com nije vlasnik prenesenih vijesti i ne polaže nikakva prava na objavljene vijesti. e-Hercegovina.com poštuje intelektualno vlasništvo i autorska prava drugih, te se obvezuje po prijavi povrede autorskih prava, intelektualnog vlasništva ili druge povrede propisa ukloniti sve sadržaje kojima se krše autorska prava drugih. Primjedbe, prijave kršenja prava ili nešto drugo možete uputiti na email [email protected] te se e-Hercegovina.com obvezuje da u najkraćem mogućem roku odgovori na email i po potrebi reagira.
O čemu se priča na BiH i Croatia subredditima

O čemu se priča na Balkanskim subredditima?