Trideset
prva
obljetnica
osnivanja
Hrvatske
Republike
Herceg
Bosne
obilježena
je
u
Mostaru
u
organizaciji
Hrvatske
zajednice
Herceg-Bosne
i
Hrvatskoga
dokumentacijskoga
centra
Domovinskoga
rata
u
BiH.

Tim
povodom
vijence
kod
spomenika
poginulim
hrvatskim
braniteljima
ispred
Hrvatskog
doma
hercega
Stjepana
Kosače
u
Mostaru
položila
su
izaslanstva
Hrvatskog
narodnog
sabora
(HNS)
Bosne
i
Hercegovine
na
čelu
s
predsjednikom
Draganom
Čovićem
i
Prve
pješačke
Gardijske
pukovnije
Oružanih
snaga
BiH.

Predsjednik
HDZ-a
i
HNS-a
BiH
Dragan
Čović
je
govoreći
o
stvaranju
i
povijesnoj
ulozi
Herceg
Bosne
istaknuo
kako
je
to
preznačajan
datum
za
sve
Hrvate.

-Uvjeren
sam
da
nije
bilo
organiziranosti
hrvatskoga
naroda
kroz
HZ,
a
potom
HB
danas
hrvatski
narod
ne
bi
bio
u
situaciji
u
kojoj
jeste
–
da
se
bori
za
svoju
jednakopravnost.
Siguran
sam
također,
da
nije
bilo
organiziranosti
u
svim
svojim
sastavnicama
HR
HB
ne
bismo
imali
BiH
–
ustvrdio
je
Čović.

Komentirajući
izjave
da
je
HZ
HB,
UZP
(udruženi
zločinački
poduhvat)
Čović
je
još
jednom
objasnio
da
je
civilizacijski
rat
užas
i
da
donosi
probleme
bez
obzira
na
to
s
koje
strane
dolazio,
ali
da
se
treba
pogledati
povijesna
dimenzija
onoga
što
su
činili
i
radili
te
da
će
onda
lakše
naći
i
odgovor.

–
Svima
onima
koji
na
taj
način
pokušavaju
komentirati
HZ
HB,
odnosno
organiziranost
hrvatskoga
naroda,
uistinu
trebaju
pogledati
povijesnu
dimenziju
onog
što
su
činili
i
radili
i
odnosili
se…
Onda
će
biti
lakše
tražiti
zajednički
dogovor,
prostor
u
kojem
se
živi
osmisliti
na
primjereniji
način,
civilizacijski,
za
razliku
od
vremena
kada
se
ratovalo
i
tražilo
rješenje
problema
ili
zamišljenih
strategija
jednoga
drugoga
i
trećega
naroda
–
prokomentirao
je
Čović.

Po
njemu,
odgovor
je
jasan
–
“hrvatski
narod
je
organiziran
i
činio
je
sve
da
zaštiti
svoj
dom,
narod,
BiH”.

Predsjednica
Federacije
BiH
Lidija
Bradara
podsjetila
je
na
sve
žrtve
rata
koji
su
dali
svoje
živote
za
našu
slobodu.

 -Na
nama
je
sada
kao
generaciji
i
politici
da
osiguramo
punu
jednakopravnost
hrvatskoga
naroda
–
rekla
je
Bradara.

Poručila
je
kako
je
prošlost
bolna,
ali
da
se
moramo
okrenuti
budućnosti,
a
to
je
putu
ka
EU.

Nakon
polaganja
vijenaca,
u
Galeriji
kraljice
Katarine
Kosača
upriličen
je
okrugli
stol
na
kojem
su
eminentni
stručnjaci
i
povjesničari
raspravljali
o
povijesnim
aspektima
i
značaju
Hrvatske
Republike
Herceg-Bosne.

Predsjednik
Glavnog
vijeća
Hrvatske
zajednice
Herceg-Bosne
(HZHB)
Ivo
Čolak
se
osvrnuo
uoči
okrugloga
stola
na
povijesne
okolnosti,
podsjetivši
kako
je
Hrvatska
zajednica
Herceg-Bosna
osnovana
18.
studenoga
1991.
godine,
a
na
današnji
dan,
dvije
godine
kasnije,
utemeljena
je
i
Hrvatska
Republika
Herceg-Bosna.

–
HR
HB,
koja
je
supotpisnica
Washingtonskog
sporazuma,
je
postojala
i
nakon
uspostave
Federacije
i
nakon
donošenja
Ustava
FBiH
1994.
godine,
sve
do
svoga
samoukinuća
1996.,
kada
su
sve
ovlasti
Vlade
Herceg-Bosne
prenesene
na
Vladu
Federacije
BiH
–
podsjetio
je.

Okrugli
stol
otvorio
je
Domagoj
Knežević
s
temom
“Hrvatska
Republika
Herceg-Bosna
od
osnivanja
do
Washingtonskog
sporazuma”,
u
kojoj
se
osvrnuo
na
ključne
povijesne
trenutke
koji
su
oblikovali
ovu
političku
zajednicu.

Dražen
Barbarić
izlagao
je
na
temu
“Povijesni
usud
ili
‘istočni
grijeh’
hrvatstva
–
zablude
jedne
geneze”,
analizirajući
povijesne
i
političke
zablude
koje
su
pratili
genezu
hrvatskog
naroda
u
ovom
području.

Uvodničar
i
moderator
okruglog
stola
bio
je
Miroslav
Vasilj,
profesor
na
Filozofskom
fakultetu
Sveučilišta
u
Mostaru.