Dok direktor UKC Tuzla dr. Tulumović tvrdi da su krivi “žalitelji”, bolji poznavatelji političkih prilika tvrde da tender pada jer ne mogu proći “prijatelji stranke”. Bivši direktor Agencije za javne nabavke BiH u dokumentaciji je uočio je „amaterske greške“

Piše: A. MAHMUTOVIĆ

Uložena je žalba na provedenu tendersku proceduru za nabavku Linearnog akceleratora i prateće opreme u Univerzitetsko-kliničkom centru Tuzla. I ovo više nije vijest jer četvrti put “stručnjaci” koje određuje UKC Tuzla očigledno ne znaju ili ne žele napisati ispravnu tendersku dokumentaciju. Zašto?

Od početka, sad već možemo reći prave afere, zastupnica u Federalnom parlamentu Elzina Pirić govorila je o povezanosti živiničke SDA sa procedurom nabavke Liearnog akceleratora.

“Prijatelj stranke”

U uskim političkim krugovima nagađalo se da je aparat nabavljen negdje i da bi ovo trebao biti još jedan od unosnih poslova za ekipu oko „prijatelja stranke“.

A „prijatelj stranke“ – to zna cijeli Tuzlanski kanton je živinički poduzetnik, čija kompanija je decenijama spojena na različite budžete kroz tendere – Abdurahman Hodžić Hodža. U suštini nema niti jednu funkciju ni u SDA ni u DF. No, u političkim krugovima kažu da ih on kontroliše. Fotografije na društvenim mrežama zastupnika u Skupštini Tuzlanskog kantona, ministara u Vladi Tuzlanskog kantona ipak potvrđuju da „prijatelj stranke“ ima uticaja na donošenje odluka u Tuzlanskom kantonu.

Druga činjenica koja politiku povezuje sa životima onkoloških pacijenata jeste da se na čelu UKC-a Tuzla nalazio donedavno nekadašnji predsjednik GO SDA Živinice prof.dr. Denijal Tulumović, a nakon njega došao je predsjednik KO SDA TK-a, zastupnik u Skupštini TK-a i predsjednik Kluba SDA u Skupštini Tuzlanskog kantona prof. dr. Šekib Umihanić. I on dolazi iz „živiničke struje“.

Treća, vrlo čudna činjenica jeste da je u svakoj proceduri dosadašnjiih tendera kompanija „Inel-med“ iz Mostara bila najpovoljniji ponuđač. Vrijednost nabavke opreme po pojavi komplikacija sa 10 miliona, opala je za čak 1,5 miliona KM, pa se posljednjih puta vrijednost tendera kretala oko 8,5 miliona KM.

Jednostavnom pretragom na Googlu ove kompanije dolazite do informacije da su bili „najpovoljniji“ i na KCUS-u prije dvije godine, te da su kolege Žurnala upravo pisale o nabavci Linearnog akceleratora u tu ustanovu gdje ponovo početna vrijednost tendera bila 10 miliona iako govorimo o  2022. godini. Slučajno ili ne, stranačka linija ista kao i dvije godine kasnije u TK-a.

Kompanija koju UKC Tuzla konstantno bira putem tendera za nabavku aparata koji liječi oboljele od raka poslovala je i sa Fondom zdravstvenog osiguranja RS-a, Ministarstvom zdravlja RS. Tako je 19. jula 2012. godine potpisala ugovor o javno-privatnom partnerstvu za projektovanje, izgradnju, opremanje, održavanje, upravljanje i korištenje Dijaliznog centra u Foči i Trebinju . Međutim, prema pisanju Capitala o ovome nije bilo obaviješteno ni Vlada RS-a, ni Pravobranilaštvo RS-a.

Ime Marka Tadića, vlasnika Inel-meda više od decenije se u medijima dovodi u vezu sa spornim i namještenim tederima, posebno u entitetu RS-a.

Amaterske greške

U slučaju Univerzitetsko-kliničkog centra Tuzla bivši direktor prof.dr. Denijal Tulumović kao argumentaciju za pad ranijih tendera navodio je „profesionalne žalitelje“ koji ometaju procedure za minimalne finansijske koristi. Međutim, Dženan Salčin, bivši direktor Agencije za javne nabavke BiH i konsultant u ovoj oblasti nakon pregleda dokumentacije uočio je „amaterske greške“ prilikom izrade papirologije. On je svojevremeno tvrdio da u u slučaju UKC Tuzla Zakon o javnim nabavkama nije predstavljao nikakav  problem. Isticao je kako nije riječi o “profesionalnim žaliteljima” obzirom da kompanija, koja je pored Inel-med vodila borbu za tender, ima dugogodišnje međunarodnom iskustvo u nabavci medicinske opreme.

Ovoga puta u tenderskoj proceduri kao druga kompanija pojavila se javnosti nepoznata MSG d.o.o Tuzla. Nakon provedene procedure uložili su žalbu na odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača. Dalje se čeka na odluku Ureda za žalbe BiH.

Kod Rimca ni slike ni tona

O ovoj temi nekoliko puta pokušali smo razgovarati sa federalnim ministrom zdravstva Nedeljkom Rimcem. Poslovično, o ovoj temi ni slike ni tona.

Ministrica kantonalnog ministarstva zdravstva Dušanka Bećirović samo jednom kratko je prokomentarisala da će biti najsretnija kad se ovo pitanje riješi.

Do tada onkološki pacijenti iz 13 općina Tuzlanskog kantona će umirati na listama čekanja. Neće uspjeti dočekati zračenje u Sarajevu, Zenici, neki neće imati dovoljno novca za odlazak u Tursku.

Rak je brz i nepredvidiv, odnosi očeve, majke, sestre, braću. Uzima članove porodica, veže ruke dok oni umiru u mukama, paralizira i ostavlja trajne traume.

Oduzimanje prava na život je kazneno, ugrožavanje života također, radi se o osnovnom ljudskom pravu o kome Tužilaštvo Tuzlanskog kantona nema nikakvu odluku iako je izuzelo dokumentaciju iz UKC Tuzla, mobitele bivšeg direktora Denijala Tulumovića i direktora za sestrinstvo Šefika Husića, koji važi za jednog od najodanijih ljudi sadašnje „tuzlanske“ SDA.

Životi majki, očeva, braće i sestara se gase pred našim očima, dok u živiničkom hotelu na (polu)stranačkim sijelima “prijatelji stranke”odlučuju o životu i smrti.

The post PAO I ČETVRTI TENDER: Kakve veze ima “živinička struja” SDA s životima onkoloških pacijenata? appeared first on Interview.ba.