– Laboratorijske pretrage krvi mogu puno pokazati – kaže magistar nutricionizma Nikola Talan. – Uz adekvatnu interpretaciju rezultata mogu nam otkriti, osim trenutačnog stanja organizma, i neke rizike od razvoja kroničnih bolesti. Dodatno, nama nutricionistima daju uvid u mikronutritivni status pojedinca. Jednostavno rečeno, daju nam uvid u to imate li neke nutritivne deficite ili ne – kaže Talan.

Ističe kako je analiza krvnih biomarkera najprecizniji test koji možemo napraviti, no problem je što se koristi samo za identifikaciju bolesti, a ne i za prevenciju. Dodatan je problem što se na rutinskom sistematskom pregledu ne koriste svi testovi. Kako je istaknuo, tri su najvažnije krvne pretrage koje bi svatko trebao napraviti kako bi dobio detaljan uvid u svoje kardiovaskularno zdravlje te identificirao potencijalne probleme.

1. Apolipoprotein B (ApoB)

Većina ljudi primijetila je na svojim nalazima standardni lipidni panel koji uključuje ukupni kolesterol, HDL kolesterol, LDL kolesterol i trigliceride. Oni nam daju odlične informacije o riziku od kardiovaskularnih bolesti, posebice ateroskleroze. Kada su razine kolesterola, a posebice LDL kolesterola previsoke, on može na stijenkama krvnih žila uzrokovati plak te dovesti do srčanog ili moždanog udara.

Kako bi se maksimalno smanjio rizik od kardiovaskularnih bolesti, Europsko kardiološko društvo već je 2019. izašlo s preporukom da se razine LDL kolesterola održavaju što je niže moguće. Međutim, zaključili su i da je ApoB točniji biomarker kardiovaskularnog rizika. Kolesterol u krvi putuje lipoproteinima (HDL, LDL, IDL, VLDL, itd.) koje dijelimo u dvije “obitelji”: apolipoprotein A (ApoA) i apolipoprotein B (ApoB). Apolipoproteini su molekule koje lipoproteinima daju strukturu, stabilnost i topljivost, a odgovorni su za njihov transport i metabolizam. ApoB se primarno nalazi na površini skupine lipoproteina koje kolokvijalno nazivamo “lošim kolesterolom” – LDL, VLDL, IDL. ApoB je bolji prediktor aterosklerotskih kardiovaskularnih bolesti jer mjeri koncentraciju lipoproteina i daje procjenu koncentracije cijele “ApoB obitelji”.

2. Lipoprotein (a)

Lipoprotein (a) je uz ApoB najvažniji biomarker rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti. Zbog činjenice da se ne provjerava na rutinskim kontrolama, većina ljudi nikad nije čula njega, a kamoli odradila analizu. Lipoprotein (a) je posebice koristan kao dugoročni prediktor rizika od kardiovaskularnih bolesti. Ako dobijete povišene rezultate Lp (a), to znači da imate 3 do 4 puta veći rizik od srčanog udara, 3 puta veći rizik od aortalne stenoze te 1,5 puta veći rizik smrtnosti od bilo kojega kardiovaskularnog uzroka. Iako se, nažalost, ne provjerava na rutinskim kontrolama, dobra je vijest da većina kliničkih smjernica preporučuje testiranje Lp (a) jednom u životu kako bi se odredio “genski uvjetovan” rizik od kardiovaskularnih bolesti. Razine Lp (a) prije svega su uvjetovane genski, a način života i prehrana imaju minimalan utjecaj na njih.

3. Homocistein

Ova je aminokiselina prirodno prisutna u krvi, nije esencijalna te nastaje normalnim metabolizmom, točnije procesom metilacije. Osobe koje ne unose dovoljno vitamina B skupine ili imaju određene genske predispozicije (MTHFR mutacija) imaju povećane razine homocisteina u krvi. Vitamini B12, B6 i folat (vitamin B9) razgrađuju homocistein i stvaraju druge molekule potrebne tijelu. U tom kontekstu visoke razine homocisteina mogu direktno označavati nedostatak tih vitamina.

Bez liječenja, povišene razine homocisteina povećavaju rizik od demencije, kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara. Metaanaliza iz 2022. godine pokazala je da za svakih 5 µmol/L povećanja homocisteina rizik od srčanog udara raste oko 22 posto.