Povratak
iz
Njemačke?
Tema
koja
desetljećima
nije
bila
na
dnevnom
redu,
proteklih
mjeseci
postala
je
realnost.
Sve
je
više
obitelji
koje
dižu
sidro
i
odlučuju
se
vratiti
u
svoju
zemlju.
Zbog
čega
se
vraćaju,
nedavno
je
analizirala
Bloomberg
Adria.

–
Sve
veći
broj
radnika
iz
Bosne
i
Hercegovine
odlučuje
se
vratiti
iz
Njemačke
zbog
nezadovoljavajućih
ekonomskih
prilika,
uključujući
visoku
inflaciju,
rast
troškova
života
i
političku
nestabilnost.
Radnici
koji
se
vraćaju
uglavnom
dolaze
iz
građevinskog,
tekstilnog
i
drvnog
sektora.
Povratak
omogućuje
niže
troškove
života
i
priliku
za
pokretanje
vlastitih
poslova.
Također,
situacija
u
Njemačkoj
se
pogoršava
zbog
smanjenja
proizvodnje
i
rastućih
troškova,
što
je
dovelo
do
porasta
povrataka
radnika
u
BiH
–
stoji
u
analizi.

Dominik
Raškaj,
marketing
i
PR
menadžer
portala
boljiposao.com,
kaže
da
je
dobar
primjer
Tuzlanska
županija,
gdje
se
ove
godine
u
osnovne
i
srednje
škole
upisalo
oko
devedesetero
djece
koja
su
se
vratila
iz
Europske
unije,
a
ranije
smo
imali
primjer
desetaka
povrataka
i
upisa
djece
u
ZHŽ,
a
čiji
su
roditelji
dotad
bili
u
Njemačkoj.

–
Osnovni
razlog
za
povratak
radnika
je
ekonomska
kriza
koja
sve
više
kuca
na
vrata
Njemačke
kao
članice
EU-a
i
pokretača
ekonomije
Starog
Kontinenta.
To
vidimo
i
kroz
najave
Volkswagena,
pa
i
Audija,
koji
će
smanjiti
proizvodne
kapacitete,
što
pokreće
domino-efekt,
dakle,
ugrožava
one
tvrtke
kooperante
koje
su
proizvođači
nekih
dijelova.
U
BiH
se
uglavnom
vraćaju
radnici
iz
oblasti
građevine,
tekstilne
i
drvne
industrije,
a
uskoro
se
može
očekivati
i
povratak
radnika
iz
autoindustrije.
Međutim,
postavlja
se
pitanje
koliko
je
realno
očekivati
da
će
ti
radnici
i
njihove
obitelji
zaista
i
ostati
u
BiH.
Nama
je
svaki
školarac,
svaka
mlada,
zdrava,
sposobna,
kvalificirana
osoba
potrebna
i
jako
bitna.
Osobe
koje
se
vraćaju
iz
EU-a
dolaze
i
s
dodatnim
iskustvom
i
edukacijom
te
upravo
takve
osobe
mogu
prenijeti
iskustva
i
educirati
ne
samo
naše
mlade
nego
i
radnike
iz
trećih
zemalja,
a
koji
su
nam,
naravno,
potrebni
–
istaknuo
je
Raškaj.Nesigurnost
je
ono
što
bi
moglo
sprječavati
povratke
većeg
broja
ljudi
u
ovu
zemlju,
međutim,
sugovornik
iz
Münchena
pita
se
po
čemu
je
BiH
nesigurnija
u
odnosu
na
Njemačku.
–
Terorističkih
napada
u
BiH
nema
već
godinama,
to
što
političari
s
vremena
na
vrijeme
koriste
zapaljivu
retoriku,
ista
retorika
se
koristi
i
u
Njemačkoj,
često
se
ne
biraju
riječi,
međutim,
svi
nekako
žive
i
sve
nekako
funkcionira.
Problem
migranata,
s
druge
strane,
mnogo
je
veći
u
Njemačkoj
nego
što
je
u
BiH
jer
se
u
BiH
oni
nemaju
razloga
zadržavati.
Percepcija
se
nikad
neće
promijeniti.
BiH
može
postati
najmoćnija
država
u
Europi,
međutim,
morala
bi
proći
desetljeća
da
cijeli
svijet
ne
vidi
Njemačku
kao
takvu
i
unatoč
ovoj
krizi
i
dalje
se
Njemačku
gleda
kao
najsnažniju,
ali
sigurno
je
po
pitanju
neke
sigurnosti
BiH
mnogo
sigurnija
–
kaže
nam.

Osvrnuli
smo
se
na
još
jednu
činjenicu,
a
to
su
poplave
u
BiH
koje
su
Jablanicu
zavile
u
crno
i
od
kojih
se,
nažalost,
dugo
ova
općina
neće
oporaviti.
Pitamo
ga
može
li
se
to
u
Njemačkoj
tako
dogoditi.

Brojne
pogreške
2021.

–
Ne
da
se
može
dogoditi,
već
može
biti
i
još
gore,
međutim,
i
dalje
je
Njemačka
nama
daleko,
kao
što
je
Njemačkoj
BiH
daleko
pa
se
neke
katastrofe
neće
pamtiti.
Poplave
u
Njemačkoj
2021.
godine,
koje
su
se
dogodile
u
srpnju,
bile
su
jedne
od
najgorih
prirodnih
katastrofa
u
povijesti
zemlje.
U
poplavama
u
saveznim
pokrajinama
Sjeverna
Rajna-Vestfalija
i
Porajnje-Falačka
poginulo
je
više
od
180
osoba.
Najveći
broj
smrtnih
slučajeva
dogodio
se
u
okrugu
Ahrweiler
u
Porajnju-Falačkoj,
gdje
su
poplave
u
mnogim
mjestima
odnijele
cijele
dijelove
gradova
i
infrastrukture.
Šteta
od
poplava
procijenjena
je
na
milijarde
eura.
I
danas
se
vuku
repovi
zbog
te
katastrofe.

Primjerice,
nedostajalo
je
ranih
upozorenja
i
komunikacije
iako
su
meteorološke
službe
upozoravale
na
opasnost
od
obilnih
kiša.
Loša
je
bila
koordinacija
hitnih
službi,
kasnilo
se
u
reakciji,
što
je
povećalo
broj
žrtava,
odvodni
sustavi
nisu
bili
adekvatno
održavani,
koliko
god
to
nama
čudno
djelovalo
iz
bh.
perspektive,
u
vrijeme
poplava
pokazalo
se
da
aplikacije
i
digitalni
sustavi
upozorenja
nisu
dovoljno
učinkovito
korišteni.
Kasnije
su
se
vodile
rasprave
o
nužnosti
ulaganja
u
poboljšanje
sustava
za
upravljanje
krizama,
infrastrukturu
i
jačanje
pripravnosti
za
buduće
prirodne
katastrofe
koje
su,
zbog
klimatskih
promjena,
sve
češće
i
intenzivnije.
O
tome
se
i
danas
govori.
Eto,
vidite
da
i
takve
stvari
nisu
bajne
u
Njemačkoj,
tako
da,
puno
smo
idealizirali
“obećanu
zemlju”,
ali
je
činjenica
da
se
sve
više
ljudi
vraća
–
zaključio
je
sugovornik,
piše Večernji
list.