Osim nekih osnovnih informacija koje se dobiju iz izjava, javnost zapravo nije upoznata što se navodi u ugovorima s kineskim kompanijama i što se događa kad nešto pođe ukrivo. A koliko ukrivo može poći vidjeli smo u Novom Sadu, gdje sad svi peru ruke od nadstrešnice koja je ubila 14 ljudi

Mogu li uopće kineski izvođači odgovarati za evidentne nedostatke na važnim infrastrukturnim projektima koje su posljednjih godina gradili na Balkanu ili u dogovoru s naručiteljima, čitaj vladama i politikama, imaju dogovor o izuzeću od domaćeg pravosuđa i da se svi eventualni sporovi imaju održati pred sudom u Pekingu?, pita se u novom članku Slobodna Dalmacija.

Slovenci spasili most u Počitelju

Krenimo redom. Još u gradnji bile su uočene pukotine na jednom od spojeva mosta Počitelj u susjednoj Bosni i Hercegovini. Puštanje u promet zbog toga je mjesecima kasnilo, da bi se na koncu sa spasonosnim rješenjem pojavila jedna slovenska tvrtka. Ili Pelješki most: od prošlog ljeta i na njemu su, dvije godine nakon svečanog otvaranje, uočljive pukotine, i to na stupovima koji nose sajle.

Struka tvrdi kako se ne radi o konstruktivnim pukotinama koje ugrožavaju sigurnost mosta, ali se, što je interesantno, ne poziva izvođača, kinesku državnu tvrtku China Road and Bridge Corporation, da sve to otkloni u najkraćem roku, već je sve zapelo u čekanju da Hrvatske ceste kao upravitelj odaberu vanjsku tvrtku koja će u iduće četiri godine obavljati nadzor.

Zabranili objavu ugovora

Posljedice zbog uočenih nedostataka u ova dva slučaja nisu bile tragične kao one u Novom Sadu, gdje se prošlog petka urušila nadstrešnica na željezničkom kolodvoru i usmrtila 14 ljudi.

Stanica je dva puta renovirana i dva puta svečano otvarana u posljednje tri godine. Radove je izvodio kineski konzorcij CRIC-CCCC, ali kada su početkom ove godine oporba i građanski aktivisti zatražili da im se dostave ugovori i fakture, dignuta je rampa. Navodno su Kinezi bili ti koji nisu željeli da detalji izađu u javnost prije završetka projekta, dok Ministarstvo prometa i poduzeće Infrastruktura željeznice Srbije nikada nisu jasno naveli po kojoj se zakonskoj osnovi uskraćuju dokumenti.

– Do rušenja je došlo jer su na postojeću armiranobetonsku konzolu, učvršćenu čeličnim profilima za krov, dodali masivnu čeličnu konstrukciju s teškim staklima, koja je dovela do čupanja ankera i loma konzolnih nosača. Zato panika i priča da nadstrešnica nije rekonstruirana – mišljenje je tamošnjega građevinskog inženjera i građanskog aktivista Danijela Dašića.

Što je važnije, on nije usamljen u ovakvu mišljenju, koje pak nameće dodatno pitanje: zašto izvođači nisu upozorili na moguće posljedice ovog zahvata? Ili su, što je također moguće, bili svjesni da oni ne mogu odgovarati u Srbiji?

– U ovom slučaju još uvijek nije potpuno jasno tko je odgovoran u složenom lancu uključenih strana i što se zapravo dogodilo. Međutim, generalno govoreći, velike kineske građevinske tvrtke, koje su često u vlasništvu kineske države, obično nastoje osigurati ugovorne odredbe koje ih štite od sudskih postupaka u lokalnim pravosudnim sustavima. Te odredbe često uključuju klauzule koje zahtijevaju da se sporovi rješavaju pred kineskim sudovima ili posebnim arbitražnim tijelima. U pozadini tih klauzula leži dugoročna strategija Kine da proširi svoj pravni utjecaj na globalnoj razini, čime nastoji osigurati pogodnosti kineskim kompanijama prilikom poslovanja u inozemstvu. Takav pristup često se doživljava kao nastojanje da se umanji rizik kineskih kompanija od potencijalno nepredvidivih lokalnih sudskih praksi – reći će David Lekaj, analitičar i poslovni savjetnik za euroazijsko tržište.

Kinezi primjenjuju vlastite pravne mehanizme

On ne isključuje mogućnost da je ugovorna klauzula o nenadležnosti domaćeg pravosuđa uobičajeni uvjet za ulazak Kineza u posao.

– Moguće je da je takva klauzula bila preduvjet kineskog angažmana, a čak i ako nije bila eksplicitni uvjet, treba napomenuti kako Kina već nekoliko godina aktivno radi na uspostavljanju međunarodnog BRI mehanizma za rješavanje sporova u sklopu svoje inicijative “Pojas i put” (BRI). Cilj ovog mehanizma je da se pravna praksa NR Kine postupno prihvati među članicama BRI-a, čime bi Kina ostvarila veći pravni utjecaj na globalnoj razini. Ovaj pristup također pomaže Kini pozicionirati se kao središte međunarodnog rješavanja sporova, što je u skladu s njezinim dugoročnim strategijama. U tom smislu, članice BRI-ja, uključujući Srbiju, češće se suočavaju s kineskim kompanijama koje primjenjuju vlastite pravne mehanizme u inozemstvu. Pored toga, međunarodni BRI mehanizam za rješavanje sporova nastoji ojačati kineske eksteritorijalne pravne kapacitete, a činjenica je da se tijekom proteklog desetljeća broj kineskih zakona s eksteritorijalnim klauzulama znatno povećao. Zbog svega toga ne bi bilo iznenađujuće ako kineska državna građevinska kompanija odabere ovu pravnu opciju u slučaju da se nađe u sporu u inozemstvu – ističe Lekaj.

Također podsjeća da ugovori o ovakvim projektima često uključuju klauzulu tajnosti, kao što je bio slučaj s izgradnjom željezničke pruge Beograd – Budimpešta. Tu nije samo uvedena klauzula o tajnosti, već su i svi ugovori deponirani u Pekingu, što dodatno naglašava stupanj netransparentnosti.

U Hercegovinu preko lokalne politike

Kristina Perić, nagrađivana istraživačka novinarka iz Mostara, godina je pratila i pisala o ulasku Kineza na tržište BiH, gdje su daleko više zastupljeni u Republici Srpskoj nego u Federaciji, upravo zbog relacija koje Milorad Dodik ima s Beogradom, a oni s Pekingom. Kaže da su konkretno u Hercegovinu došli preko lokalne politike.

– Kinezi ovdje prvo prodiru na Mostarski sajam, gdje je Kina bila partner toj HDZ-ovoj manifestaciji 2019. godine. Tom prilikom su čelnici sajma izjavljivali koliko je kinesko tržište značajno za BiH, a zapravo smo mi u tom trenutku uveli Kineze na naše malo tržište i povjerili im najveće poslove u zemlji. Dva mjeseca nakon sajma Kinezi ulaze na autocestu kroz Hercegovinu. Naime, sajam je bio u travnju, a 20. lipnja 2019. u sjedištu JP Autoceste FBiH potpisan je ugovor o izgradnji autoceste na koridoru 5c dionice Počitelj – Bijača, poddionica Počitelj – Zvirovići. Iako su imali ne baš slavnu epizodu s pucanjem mosta, u listopadu ove godine povjerena im je i dionica Kvanj – Buna. Osim nekih osnovnih informacija koje se dobiju iz izjava, javnost zapravo nije upoznata što se navodi u tim ugovorima i što se događa kad nešto pođe ukrivo. A koliko ukrivo može poći vidjeli smo u Novom Sadu, gdje sad svi peru ruke od nadstrešnice koja je ubila 14 ljudi – upozorava Perić.

Vrhunski pravnici

Može li se onda sporna klauzula o nenadležnosti ovdašnjeg pravosuđa oboriti na domaćem ili međunarodnom sudištu kroz arbitraže?

– Teško je unaprijed reći kakav bi bio ishod takvih slučajeva, ali treba imati na umu da su kineski pravni mehanizmi razvijani u suradnji s njihovim najboljim pravnicima, od kojih su mnogi školovani na prestižnim sveučilištima u Sjedinjenim Američkim Državama i Ujedinjenom Kraljevstvu. Ova sofisticiranost znači da su pravne klauzule često izrađene tako da u najvećoj mogućoj mjeri smanje mogućnost osporavanja u međunarodnom okruženju – kaže Lekaj.

Kina strateški koristi pravne stručnjake koji imaju globalno pravno obrazovanje kako bi osigurala da su kineski ugovorni aranžmani čvrsto zaštićeni od strane lokalnih pravosudnih sustava. Također, kineske tvrtke imaju niz alata za zaštitu svojih interesa na međunarodnoj razini, čime dodatno povećavaju svoj utjecaj u globalnom poslovnom sektoru.

Bez obzira na klauzule i koliki bi bio interes ovdašnjih vlasti, već sada je jasno da će pobrojani slučajevi utjecati na reputaciju kineskih izvođača. A to je nešto što je u svijetu građevine puno važnije, pa čak i od cijene i brzine, zahvaljujući čemu su do sada ulazili na tržište Balkana, ali ne samo njega.

– Takav scenarij je vrlo vjerojatan. Opća percepcija kineskih proizvoda i usluga, iako sve manje opravdana, još uvijek često uključuje predrasude o jeftinim i nekvalitetnim rješenjima. Ovakav niz incidenata koji ste izvrsno detektirali samo dodatno potiče takvu percepciju, unatoč činjenici da su mnoge kineske kompanije prilično usvojile međunarodne standarde kvalitete. U Hrvatskoj, kineske tvrtke još uvijek nisu značajno prisutne, stoga bi utjecaj ovakvih događaja na njihovu reputaciju bio ograničen. Međutim, situacija u Srbiji, gdje kineske kompanije sudjeluju u gotovo svim velikim infrastrukturnim projektima, mogla bi biti drugačija. Svaki budući incident ove prirode mogao bi dovesti do dodatnog propitivanja kvalitete i dugoročne održivosti kineskih građevinskih rješenja te utjecati na lokalno povjerenje u kineske izvođače – poručuje David Lekaj.

(Slobodna Dalmacija)

The post KINESKA POSLA U BiH I HR: Kinezi su gradili dva najveća mosta, krpili smo pukotine i opet im dali posao appeared first on Interview.ba.