Šparoge
se
nazivaju
i
carskim
jelom
jer
se
ipak
ne
radi
o
sasvim
pristupačnoj
namirnici.
Divlja
šparoga
je
za
razliku
od
pitome
zdravija
i
intenzivnijeg
okusa,
bogata
je
vitaminima
i
mineralima,
najviše
ima
kalija,
fosfora,
sumpora,
kalcija
i
magnezija.
Ima
malo
ugljikohidrata,
nisku
kalorijsku
vrijednost,
a
kao
dijetalno
povrće
se
preporuča
i
dijabetičarima.

Dostupnost
divljih
šparoga
ograničena
je
samo
na
proljetne
mjesece
kada
ih
berači
nalaze
u
prirodi.
No,
mladi
agronom
u
Dubravi
kod
Šibenika
pokreće
plantažni
uzgoj
divljih
šparoga,
a
već
je
zasadio
5500
sadnica.
“Vole
polusjenu
stoga
smo
označili
svakih
6
metara
mjesto
gdje
će
se
posaditi
neka
voćka.
Hoće
li
to
biti
pistacije,
smokva,
maslina
ili
badem
to
ćemo
još
odlučiti”,
rekao
je
Ivan
Škugor,
agronom,
nositelj
OPG-a
za HRT.

Samoniklu
biljku
makije
valjalo
je
prvo
ukrotiti,
prikupljati
sjeme,
proučavati
literaturu,
primjenjivati
znanje
na
testnom
nasadu.
Naoružati
se
strpljenjem,
prva
je,
ali
i
najvažnija
lekcija
uzgoja
“šparožine”,
kako
u
Dalmaciji
nazivaju
bodljikavu
stabljiku.

“Meni
sjemenka
koju
uberem
oko
Nove
godine
tek
u
polje
ide
za
tri
godine.
Onda
kad
se
još
uz
to
uzme
da
se
dvije
godine
ne
bi
smjelo
brati,
dođe
do
toga
da
je
predug
taj
odmak
do
ulaska
u
rod
i
onda
ljudi
na
žalost
odustaju”,
dodaje
Ivan.
Sve
više
ljudi
traži
povrtne
sadnice.
No
ustrajnima
slijedi
bogata
nagrada.
Naime,
u
punom
rodu
ovakav
bi
nasad
mogao
dati
i
300
kilograma
svježih
izdanaka,
bogat
izvor
vitamina,
minerala,
antioksidansa
i
prvoklasni
gastroužitak.

“Može
imati
i
ljetni
urod
i
to
je
jako
zanimljivo,
u
nekakvim
boljim
restoranima
na
području
Šibenika,
koji
su
sigurno
zainteresirani
da
imaju
svježu
šparogu
usred
ljeta”,
priča
Ivan.
U
nadi
da
će
ideja
“uhvatiti
korijen”
i
kod
drugih,
tržištu
je
ponudio
i
sadnice.

“Sve
više
i
više
tih
ljudi
traži
nekakve
povrtne
sadnice,
ne
samo
travnjake.
Tako
da
će
svakako
biti
zanimljivo.
Upita
već
ima,
zaključuje
Nikola
Belamarić”,
vlasnik
vrtnog
centra.
Prednosti
branja
uzgojenih
u
odnosu
na
traganje
za
šparogama
u
prirodi,
velike
su.
Za
početak
–
nema
izgrebanih
ruku
i
straha
od
zmija.
A
budućnost
je,
kaže
ovaj
mladi
poljoprivrednik,
i
u
preradi.

Prošlog
proljeća,
kada
je
krenula
sezona
branja
divljih
šparoga,
vezica
šparoga
se
na
tržnicama
mogla
pronaći
za
četiri
eura,
a
neki
su
za
kilogram
bili
spremni
izdvojiti
čak
i
vrtoglavih
60
eura.
Kupci
su,
očekivano,
bili
razočarani.
“Preskupe
su”,
“Ljudi
si
to
ne
mogu
priuštiti,
no
tako
je
i
s
drugim
stvarima”,
komentirali
su
ljudi
na
tržnicama.

Na
riječkim
tržnicama
kilogram
se
mogao
naći
i
za
45
eura,
a
prodavači
su
tvrdili
da
je
cijena
bila
ista
kao
prošle
godine.
Za
branje
šumskog
samoniklog
bilja,
a
to
su
i
šparoge,
za
osobne
potrebe
nužna
je
dozvola
Hrvatskih
šuma.
Iz
godine
u
godinu
broj
dozvola
raste.
Ako
vas
uhvate
u
branju
šparoga
bez
dozvole,
kazne
mogu
biti
veće
od
800
eura.