Veliki broj hodočasnika najavio dolazak u Međugorje za Novu godinu

Veliki broj hodočasnika najavio dolazak u Međugorje za Novu godinu

Link na izvornu vijest


Sveti
nas
tekstovi
na
početku
došašća
uvode
u
najsvečaniji
događaj
cjelokupne
povijesti
svijeta
i
svemira
i
svakog
ljudskog
života

dolazak
Gospodina
našega
Isusa
Krista.

Piše: Anto
Dominković
,

Katolički
tjednik


Predrage
sestre
i
braćo!
Na
početku
našeg
razmišljanja
želim
vam
svima
obilje
radosti,
zdravlja,
mira
i
Božjeg
blagoslova
u
novoj
liturgijskoj
godini.
Vjerujem
da
smo
u
životu
često
imali
priliku
počinjati
iz
početka.
Nekad
nas
život
i
njegovi
izazovi
prisile
da
stvari
preuređujemo
onako
kako
je
moguće,
a
ne
kako
bismo
željeli.
Nekad
odustanemo
od
velikih
prohtjeva
i
želja
jer
su
nam
„preveliki“
zalogaj,
te
se
zadovoljimo
mogućim
umjesto
zamišljenim.
Možda
nakon
takvih
„razočaranja“
potonemo,
padnemo
u
očaj
i
nezadovoljstvo.


Današnja
nas
čitanja
potiču
na
nadu
protiv
svake
nade,
na
ispunjenje
obećanja
od
Onoga
koji
ne
laže,
na
potrebu
uzdići
glavu
i
gledati
naprijed!
U
svijetu
beznađa,
kršćani,
vjernici,
trebali
bi
biti
ljudi
nade!
Što
je
s
nama?
Jesam
li
čovjek
nade
ili
sam
poput
mnogih
i
ja
klonuo
u
svojoj
borbi?
Bog 
dolazi
i
poziva
nas
na
susret
s
njime.
Pripravimo
se
srcem
koje
prašta,
očima
koje
vide
bližnje
i
rukama
koje
su
spremne
pomagati!
Proslov
u
njegov
dolazak

na
Božić
i
u
liturgijskim
slavljima;
u
času
smrti
i
na
Sudnji
dan

napisao
je
prorok
 Jeremija:
„Evo
dolaze
dani
kad
ću
ispuniti
dobro
obećanje
što
ga
dadoh
domu
Izraelovu
i
domu
Judinu…
Davidu….
Zemlji….
Judeji…
Jeruzalemu.“
Da
Bog
daje
dobro
obećanje

a
onda
ga
u
povijesti
i
ispunja

svjedoči
biblijska
povijest.
Da
je
svima
dobar,
potvrđuju
Izrael
i
Juda

dva
odijeljena
kraljevstva.
Temelj
obećanja
jest
„izdanak
pravedni“
(Jr
33,15),
potomak
Davidov
„po
tijelu“
(Rim
1,3).
Upravo
današnja
čitanja
daju
podlogu
opravdane
nade
vjernika
koji
svoju
nagradu
i
vjernost
ne
očekuju
ovdje
na
zemlji,
nego
od
jedinoga
Pravednoga,
Boga.
Zato
neka
nas
na
početku
ove
liturgijske
godine
vode
upravo
ove
riječi:
Bog
ostaje
vjeran
dovijeka!


Pravda
naša
dolazi!
Radujte
se!

Za
prvo
nam
se
čitanje
nudi
dio
iz
Knjige
proroka Jeremije.
On
je
doživio
najtežu
kob
svojega
naroda
i
voljenoga
grada
Jeruzalema.
U
vrijeme
kralja Nabukodonozora grad
je
razvaljen,
a
cvijet
naroda

oni
koji
su
sposobni
raditi
i
rađati,
odvedeni
su
u
progonstvo
u
Babilon
587.
pr.
Kr.
No,
prorok,
inače
navjestitelj
te
nesreće
(ako
se
narod
ne
obrati…),
sada
naviješta
sreću.
„Evo
dani
dolaze“,
poznata
je
formula
proročkih
navještaja.
Temelj
prorokove
sigurnosti,
njegove
sigurne
nade,
nije
u
ljudima,
nego
u
Bogu
koji
je
vjeran
svojoj
riječi
i
svojemu
„dobrom
obećanju“.
Središnje
obećanje
usredotočeno
je
u
budućem
Mesiji.
On
se
naziva
Davidov
„izdanak
pravedni“.
Izraelski
narod,
potomstvo
Davidova
oca Jišaja,
ostao
je
kao
panj,
ali
živi
panj
iz
kojeg
klija
mladica
koja
donosi
spasenje
i
ispunjenje
svih
očekivanja.
On
će
napokon
donijeti
toliko
očekivanu
pravdu
i
naziva
ga
se
„Gospodin

Pravda
naša“
(Jr
23,6).
Kako
li
nam
ova
želja
zvuči
poznato.
Napose
poslije
toliko
nepravdi
koje
je
naš
narod
pretrpio
u
zadnjih
četvrt
stoljeća.
Ove
utješne
riječi
vrijede
i
za
nas,
i
za
naš
napaćeni
narod,
za
svakog
pojedinca
koji
osjeća
da
se
bori
s
nepravdom
u
svojoj
sredini.
Gospodin

Pravda
naša
dolazi!
Radujte
se.


Poziv
na
budnost
i
ustrajnost

U
drugom
čitanju
slušamo
odlomak
iz
najstarijeg
novozavjetnog
Pisma,
pisanog
oko
50.
godine
poslije
Krista,
Poslanice
Sv.
Pavla
Solunjanima.
Ona
je
usredotočena
na
pitanje
drugog
Kristova
dolaska. Pavao iznosi
posljedice
adventskog
iščekivanja
za
kršćanski
život.
Njegova
današnja
molitva
svečani
je
proslov
u
predbožićnom
razdoblju,
poziv
na
budnost
i
ustrajnost
do
drugog
Kristova
dolaska.
Ako
je
i
mi
budemo
molili,
stvarat
ćemo
u
sebi
i
oko
sebe
božićno
raspoloženje.
Zato
nas
Apostol
poziva
da
idemo
na
zornice
i
činimo
sve
kako
bismo
usrećivali
jedni
druge,
da
radosno
iščekujemo
Kristov
drugi
dolazak.
Pavao
moli
za
ljubav
jednih
prema
drugima,
za
stalnost
i
čvrstoću
dobrih
stavova
na
životnom
putu.
Za
Kristov
se
dolazak
trebaju
spremiti
i
pojedinac
i
zajednica.
Rast
i
obilje
ljubavi
glavne
su
odlike
kršćanina
i
vrline
koje
ga
trebaju
resiti.
Zato
on
naglašava
da
se
Solunjani,
i
svi
drugi,
vladaju
kao
što
ih
je
on
učio.
Njegov
savjet
nije
ni
danas
izgubio
na
svojoj
poticajnosti.
Kamo
sreće
da
ga
i
mi
čujemo
i
provodimo
u
život.


Navještaj
posljednjih
vremena

Evanđelje
nas
vodi
u
kozmičko
događanje
na
kraju
vremena. Sv.
Luka
 donosi
ovaj
Isusov
govor
kao
navještaj
posljednjih
vremena,
ali
ona
nisu
iznenadna.
Nabraja
mnoštvo
znakova
koji
će
ih
pratiti.
Za
one
koji
su
živjeli
u
Isusovo
doba
ovo
su
uistinu
bili
važni
znakovi.
Naime,
u
Lk
21,4 Isus naviješta:
„I
Jeruzalem
će
gaziti
pogani
sve
dok
se
ne
navrše
vremena
pogana.“
Luka
podsjeća
na
rujan
70.
godine
kada
su
Rimljani
osvojili
Jeruzalem
i
skoro
ga
potpuno
uništili.
Konačni
slom
se
dogodio
73.
godine
poslije
Krista
kada
su
zauzeli
Masadu,
posljednju
židovsku
utvrdu,
i
time
ugasili
san
o
izraelskoj
državi.
Možda
nam
se
čini
da
je
Isus
mogao
biti
malo
izravniji,
specifičniji,
jer
u
svakom
vremenu
imamo
ove
znakove:
potrese,
poplave,
nevrijeme
i
razna
druga
zla
i
događanja.
Međutim,
On
upućuje
na
znakove
koji
će
pratiti
ta
vremena
kako
bi
nas
opomenuo
da
budemo
budni
u
svako
doba
i
onda
nas
neće
iznenaditi
Kristov
dolazak.


„Približava
se
vaše
otkupljenje…“

Najsjajnija
stvorenja

Sunce,
Mjesec
i
zvijezde

gube
svoj
sjaj
pred
dolaskom
Isusa
Krista
koji
je
„svjetlost
svijeta“
(Iv
9,5).
On
je
već
za
prvog
svojega
dolaska
obasjao
ljude,
a
onda
i
oni,
obasjani
njegovim
svjetlom

obasjavaju
druge.
To
čineći,
stvaramo
u
sebi
i
oko
sebe
Božić

dane
pune
svjetla
i
radosti.
Uvijek
je
bila
„na
zemlji
bezizlazna
tjeskoba
naroda
zbog
huke
mora
i
valovlja“.
A
nikad
takva
kao
u
predvečerje
smrti,
i
na
pragu
Sudnjega
dana!
A
pred
tim
vratima
smo
svi

„trska
koju
vjetar
ljulja“
(Mt
11,7).
„Izdisat
će
ljudi
od
straha
i
iščekivanja
onoga
što
prijeti
svijetu.“
Ipak,
za
Isusove
je
učenike
tek
tada
pravi
čas

kada
će
Spasitelj
potvrditi
pred
cijelim
dvorom
nebeskim
njihovo
spasenje.
Zato
nas
ovo
evanđelje
sokoli
i
poziva:
„Uspravite
se
i
podignite
glave
jer
se
približava
vaše
otkupljenje.“
Ovo
je
čas
konačnog
spasenja.
Da
bi
se
u
tom
času
izdržalo,
„pazite
na
se
da
vam
srca
ne
otežaju
u
proždrljivosti,
pijanstvu
i
u
životnim
brigama“.
Ovo
je
možda
najvažnija
opomena.
Često
i
mi
pomislimo,
pogotovo
ako
smo
u
punoj
snazi
i
mladi:
Zašto
ići
na
sv.
misu?
Čemu
se
moliti
kad
sve
imamo
ili
možemo
kupiti?
Ne
dopustimo
da
nas
životne
brige,
imanje
ili
siromaštvo
odvoje
od
onoga
najvažnijega,
Boga.
Na
zemlji
se
opredjeljuje
za
nebo,
i
u
vremenu
se
određuje
i
gradi
vječnost.
„Stoga
budni
budite
i
u
svako
doba
molite
da
uzmognete
umaknuti
svemu
tomu
što
se
ima
zbiti,
i
stati
pred
Sina
Čovječjega.“
Budnost
svakoga
čuva
od
pada.
Ako
joj
se
pridruži
još
i
molitva,
onda
nas
vodi
ravno
pred
Sina
Čovječjega,
i
sprema
nas
za
susret
i
nebesku
audijenciju
s
Kristom.
To
je
san
i
želja
svakoga
vjernika.
Neka
se
i
na
nama
ostvari
i
ispuni
kako
bi
s
Njime
vječno
uživali
i
primili
nagradu
za
vjernost
i
budnost.
Vrijeme
došašća
je
vrijeme
priprave
i
budnosti,
činjenja
dobrih
djela.
Neka
i
nas
to
vrijeme
potakne
da
ne
zaboravimo
činiti
dobro.


Čekajući
u
redu
za
cirkus

Jednom kada sam bio tinejdžermoj otac
i
ja
stajali
smo
u
redu
za
ulaznice
u
cirkus.
Ono
što
je
uslijedilo
ostat
će
jedan
lijep
i
neizbrisiv
trag
u
mojem životuKonačno
je,
nakon
dugoga
čekanja,
ispred
nas
ostala
samo
jedna
obitelj
koja
me
se
vrlo
dojmila.
Bilo
je
osmero
djece,
vjerojatno
su
sva
bila
mlađa
od
12
godina.
Bilo
je
očigledno
da
nisu
baš
bogati.
Njihova
odjeća
nije
bila
skupocjena,
ali
bila
je
čista.
Djeca
su
bila
dobro
odgojena;
stajala
su
u
parovima
iza
roditelja
držeći
se
za
ruke.
Uzbuđeno
su
brbljali
o
klaunovima,
slonovima
i
drugim
sudionicima
cirkusa
koje
će
tu
večer
vidjeti.
Iz
njihova
ponašanja
jasno
se
dalo
naslutiti
da
nikada
prije
nisu
bili
u
cirkusu.
Ovo
je
trebao
biti
vrhunac
njihovih
mladih
života.

Otac
i
majka
ponosno
su
stajali
ispred
njih.
Mama
je
držala
oca
za
ruku
gledajući
ga
kao
da
govori:
„Ti
si
moj
vitez
na
bijelom
konju.“
On
se
smješkao
i
ponosno
šepurio
gledajući
je
kao
da
odgovara:
„Pa,
naravno
da
jesam.“
Prodavačica
je
upitala
oca
koliko
ulaznica
treba.
Ponosno
je
odgovorio:
„Dajte
mi,
molim
vas,
osam
dječjih
i
dvije
ulaznice
za
odrasle
tako
da
mogu
odvesti
moju
obitelj
u
cirkus.“
Prodavačica
je
kazala
cijenu.
Čovjek
nije
imao
dovoljno
novca.
Kako
bi
se
sada
mogao
okrenuti
i
reći
svojoj
djeci
da
nema
dovoljno
novca
za
ulaznice
u
cirkus?

Primijetivši
što
se
događa,
moj
je
otac
zavukao
ruku
u
džep,
izvukao
novčanicu
od
20
dolara
i
bacio
je
na
pod.
Mi
nismo
uopće
bili
bogati!
Zatim
se
sagnuo,
pokupio
novčanicu,
lupnuo
muškarca
po
ramenu
i
rekao:
„Oprostite
gospodine,
ovo
vam
je
ispalo
iz
džepa.“
Čovjek
je
znao
što
se
događa.
On
nije
tražio
milostinju,
ali
je
svakako
cijenio
pomoć
u
očajnoj,
srcu
bolnoj
i
neugodnoj
situaciji.
Pogledao
je
mojega
oca
u
oči,
uhvatio
ga
za
ruke
čvrsto
stežući
novčanicu
od
20
dolara.
Dok
mu
se
suza
kotrljala
niz
obraz,
drhtavim
je
usnama
odgovorio:
„Hvala
vam,
hvala
vam,
gospodine.
Ovo
doista
mnogo
znači
i
meni
i
mojoj
obitelji.“
Moj
otac
i
ja
vratili
smo
se
do
auta
i
odvezli
kući.
Te
večeri
nismo
otišli
u
cirkus,
ali
tamo
nismo
bili
uzalud.
Amen.

Rubrika “Drugi pišu” je računalno generirana rubrika u kojoj se automatski povlači vijesti s drugih web stranica putem RSS protokola, te se korisnik koji otvori (klikne) vijest na ovoj rubrici upućuje na vijest s izvorne web-stranice (slično kao na Facebooku). Vijesti i linkovi koji vode na te vijesti su pod kontrolom drugih portala te e-Hercegovina.com nije odgovorna za sadržaj tih istih portala. e-Hercegovina.com nije vlasnik prenesenih vijesti i ne polaže nikakva prava na objavljene vijesti. e-Hercegovina.com poštuje intelektualno vlasništvo i autorska prava drugih, te se obvezuje po prijavi povrede autorskih prava, intelektualnog vlasništva ili druge povrede propisa ukloniti sve sadržaje kojima se krše autorska prava drugih. Primjedbe, prijave kršenja prava ili nešto drugo možete uputiti na email [email protected] te se e-Hercegovina.com obvezuje da u najkraćem mogućem roku odgovori na email i po potrebi reagira.
O čemu se priča na BiH i Croatia subredditima

O čemu se priča na Balkanskim subredditima?