Na pitanje koji su to elementi koji kod djece jačaju patriotizam, kritičko mišljenje i transcendentnost, iz Instituta pišu da je “kroz programske aktivnosti identifikovano šest temeljnih vrlina koje su zajedničke svim civilizacijskim, kulturološkim i religijskim krugovima“

Piše: Rubina Čengić

Studijske posjete Od rata do mira, koje su dio Programa Kultura sjećanja za osnovno i srednje obrazovanje u kantonu Sarajevo, osmislio je JU Institut za razvoj preduniverzitetskog obrazovanja Kantona Sarajevo u okviru djelatnosti Sektora za vannastavne i posebne programe. Serija studijskih posjeta za osnovce i srednjoškolce za jednu godinu košta oko 1,8 miliona KM, plaća se iz sredstava Ministarstva za odgoj i obrazovanje KS i predstavljaju historijski iskorak naprijed ka ostvarenju jednakih prava za svu djecu i učenika, a neki od njih po prvi put imaju priliku putovati, te čine i veliki pomak u kreiranju dobrog učeničkog standarda, pišu iz Instituta u svojim odgovorima za interview.ba.

Zabrinuti roditelji i profesori

O ovim putovanjima smo pisali i ranije nakon što je jedna grupa roditelja izrazila zabrinutost zbog izbora lokacija i činjenica koje će biti predstavljene djeci i na koji će način uticati na njih.

Istu zabrinutost zbog ovog putovanja su imali i u sarajevskoj Drugoj gimnaziji o čemu su pisali Institutu, a o čemu je profesorica Dženeta Ajanić govorila na  Igmanskom obrazovnom forumu koji je  početkom novembra organizovao Centar za izvrsnost u obrazovanju Step Step. Ajanić je ispričala da su od Instituta tražili pojašnjenja koja nisu dobili, te da prilikom kreiranja programa niko iz Gimnazije nije bio konsultovan, a njeno izlaganje je izazvalo veliki interes posjetilaca Foruma.

Turistički vodiči u funkciji obrazovanja

Još jedan tekst na ovu temu nastaje jer su odgovori iz Instituta na pitanja upućena u vrijeme nastanka prvog teksta stigli dosta kasnije. No, u njima su važne informacije o tome šta djeca rade na putovanjima, koga sreću i o čemu im se govori.

Djeca na putu “Od rata do mira” iz “Kataloga registriranih programa” obrazovanja

Piše: Rubina Čengić Sredinom oktobra su mlađi sarajevski srednjoškolci krenuli na četverod…

– Svjedoci događaja koji će učenicima govoriti na terenu su osobe koje ovlasti agencija uz konsultacije s Institutom. Radi se o osobama koje su preživjele zločine protiv čovječnosti u logorima, osobama koje su se vratile u svoje domove nakon agresije među kojima su i uspješni poduzetnici, umjetnici, nastavnici, tu su i kustosi u muzejima, spomen sobama ili se stručno bave tematikom vezanom za određeno područje… Svim učenicima je omogućeno da za vrijeme planiranih pauza obave sve svoje potrebe. U zavisnosti o potrebama učenici mogu, naravno ako to žele, iskoristiti svoju pauzu na način kako im odgovara. Jedni možda uživaju u kafi, drugi obavljaju molitvu u vjerskim objektima kao što je Franjevački samostan, džamija u nekom gradu i slično – pišu iz Instituta.

Objašnjavaju da su tokom studijske posjete u pratnji učenika i licencirani vodiči određene agencije koji realiziraju stručno vođenje u autobusu, dok na terenu historijske časove vode licencirani vodiči turističkih zajednica koje angažira agencija i druge ovlaštene osobe…  Iz Instituta napominju da su putem javnog  poziva odabrani kandidati koji bi trebali ili su prošli  programe edukacija i kontinuirane provjere stručnih kompetencija kako bi bili  “standardizirani i i osnaženi u procesu implementiranja programskih aktivnosti”, ali…

– Zbog nemogućnosti da odsustvuju s posla u vrijeme intenzivnih studijskih posjeta, Institut se ove godine opredijelio da sve poslove stručnog vođenja povjeri turističkim agencijama čiji vodiči se moraju pridržavati isključivo Nastavnog materijala kojeg je sačinio Institut – stoji u odgovorima JU Institut za razvoj preduniverzitetskog obrazovanja Kantona Sarajevo na upit portala Interview.ba o studijskim putovanjima na koja polaze svi stariji osnovci i srednjoškolci iz kantona Sarajevo.

Tolerancija, razumijevanje, etnocentrični narativi, druge perspektive

Iako je program ovih putovanja objavljen na web-strani Ministarstva obrazovanja KS, o njemu malo ko išta zna.

Iz Ministarstva civilnih poslova u Vijeću ministara BiH kažu da nisu imali uvid u program studijskih putovanja za osnovce i srednjoškolce Kantona Sarajevo, niti bilo kojeg drugog kantona. Naglašavaju da je njihova zadaća utvrđivanje osnovnih principa koordinacije aktivnosti, usklađivanja planova entitetskih tijela vlasti i definisanje strategije na međunarodnom planu.

– Ministarstvo civilnih poslova je svjesno značaja programa studijskih putovanja za osnovce i srednjoškolce iz cijele Bosne i Hercegovine. Mišljenja smo da svi materijali koji se koriste tokom ovih putovanja trebaju biti usmjereni na poticanje tolerancije i razumijevanja – piše glasnogovornica Zorica Rulj u odgovorima Minisarstva.

Slično pišu i iz Agencije za razvoj predškolskog, osnovnog i srednjeg obazovanja BiH.

– Nažalost, nadležna ministarstva obrazovanja samostalno donose odluke u okviru svojih nadležnosti i nisu dužna o svojim odlukama i aktivnostima informirati Agenciju. Program ove studijske posjete, do ovoga trenutka, Agenciji nije bio poznat – navode iz APOSO.

Oni dalje napominju da se prvenstveno bave izradom Zajedničke jezgre, standarda i provedbom (međunarodnih) istraživanja u obrazovanju i da su izradili Zajedničku jezgru nastavnih planova i programa (ZJNPP) za povijest definiranu na ishodima učenja za osnovnu i srednju školu.

– U dokumentu su definirani ishodi učenja u koje su uključene ključne kompetencije koje učenici trebaju razvijati tijekom odgoja i obrazovanja. Ishode iz ZJNPP preuzelo je Ministarstvo za odgoj i obrazovanje KS koje je dalje samostalno radilo na razvoju predmetnih kurikula (razradi ishoda, ključnih sadržaja, međupredmetnih tema, međupredmetne povezanosti, …), izboru sadržaja i aktivnosti – kažu iz APOSO BiH.

Jednostrani narativi

Ni u Misiji OSCE-a u Bosni i Hercegovini, koja je dugo bila uključen u razvoj posljeratnog obrazovanja u BiH, ne znaju ništa o ovom programu.

– OSCE u BiH se zalaže za kvalitetno obrazovanje kojim se podstiče razvoj učeničkih kompetencija, uključujući kritičko mišljenje, međusobno poštovanje i interkulturalno razumijevanje. U vezi s tim, nastava istorije ima ogroman potencijal za jačanje i obnavljanje međusobnog povjerenja, razumijevanja, poštovanja i dostojanstva u poslijeratnoj BiH – ako joj se pristupi na konstruktivan i nepolitiziran način. Upotreba jednostranih i međusobno isključivih narativa o vrlo osjetljivom periodu rata 1990-ih, bilo da se radi o nastavnim programima/kurikulumima, materijalima za učenje i podučavanje ili edukativnim putovanjima, može dovesti samo do daljnjih podjela u društvu. Takav pristup promoviše empatiju samo prema vlastitom narodu i prikazivanju druge strane​​gotovo isključivo kao počinitelja zločina.  S druge strane, konstruktivnim pristupom svim perspektivama pomaže se u sprječavanju rizika od jačanja podjela i promovira inkluzivnost za buduće generacije i taj pristup je neophodan u raznolikom društvu kao što je BiH, gdje jednostrani istorijski narativ može povećati tenzije i ometati napore uložene u pomirenje. Samo takav pristup je u skladu sa OSCE-ovim vrijednostima inkluzivnosti i nediskriminacije. Njime se takođe gradi demokratsko okruženje u kojem se buduće generacije ohrabruju da kritički analiziraju istoriju i koriste njeno razumijevanje za izgradnju temelja za mirnu budućnost – kažu u OSCE-u.

U Evropskoj komisiji u BiH podsjećaju da je jedan od ključnih prioriteta za Bosnu i Hercegovinu iz Mišljenja Evropske komisije po zahtjevu za članstvo ove zemlje  promocija okruẓ̌enja koje pogoduje pomirenju i prevazilaženju naslijeđa posljednjeg rata.

– U tom smislu, bitno je da mladi ljudi ne samo uče istorijske činjenice o posljednjem ratu, posebno one utvrđene u presudama domaćih i međunarodnih sudova, već i da steknu vještine kritičkog razmišljanja koje im omogućavaju da razumiju različite perspektive i razviju empatiju prema stradanju nevinih civilnih žrtava iz svih zajednica. Dakle, uz konstruktivan pristup bez politizacije, tema istorije ima ogroman potencijal da ojača i obnovi međusobno povjerenje, razumijevanje, uvaẓ̌avanje i dostojanstvo u Bosni i Hercegovini. S druge strane, korištenje nastave istorije za razvoj etnocentričnih i međusobno isključivih narativa predstavlja zabrinutost jer nastavlja s negativnim uticajem na izgradnju povjerenja i pomirenja te može dovesti do daljih podjela u društvu – kažu u Evropskoj komisiji u BiH.

I transcendentnost, ma šta to značilo

No, da se vratimo Institutu. Na pitanje da li su oko plana putovanja konsultovani psiholozi, iz Instituta pišu da ne treba zanemariti  činjenicu da su u Institutu zaposleni dugogodišnji prosvjetni radnici i da upravo oni izrađuju i učestvuju u izradi programskih sadržaja za učenike.

– Prema ocjeni stručnjaka, ovo je idealan model prema kojem učenici po prvi put mogu potpuno ravnopravno učestvovati u jednoj izvanrednoj programskoj aktivnosti, putovati, družiti se, iskustveno učiti i konačno unaprijediti ukupni život škole. Učenici s teškoćama u razvoju mogu putovati čak u pratnji roditelja ili asistenata u nastavi. Učenici iz Centra za slijepu i slabovidnu djecu imaju osigurane optimalne uvjete putovanje, ali i Mapu studijske posjete, koja je između ostalog izrađena i na Brajevom pismu. Prema ocjeni stručnjaka sve navedeno predstavlja odličan koncept okruženja za učenje i podučavanje u skladu s potrebama učenika. Tokom studijskih posjeta učenici vode dnevnik putovanja i obilaska kulturno-historijskih i prirodnih lokaliteta koji će naknadno, po povratku s putovanja, koristiti u izradi radnih zadataka, eseja i prezentacija na određene teme koje su bile predmet studijske posjete – pišu iz Instituta.   

Na pitanje koji su to elementi koji kod djece jačaju patriotizam, kritičko mišljenje i transcendentnost, iz Instituta pišu da je “kroz programske aktivnosti identifikovano šest temeljnih vrlina koje su zajedničke svim civilizacijskim, kulturološkim i religijskim krugovima, te koje su opstale kao stabilne ljudske vrijednosti – poštovanje ljepote i izvrsnosti, zahvalnost, nada i optimizam, smisao za humor i duhovnost, a elementi kroz koje jačaju patriotizam i kritičko mišljenje” vidljivi su iz Kataloga registriranih programa u okviru samog programskog plana.

– Neke od njih kao što su radoznalost, hrabrost, iskrenost ili zahvalnost nisu više vrijednosti samo jednog naroda zasnovane na pričama o legendama i herojima tog naroda, već su to osobine koje su svim ljudima zajedničke i naučno dokazive da kao takve povećavaju kvalitetu života pojedinca i zajednice. Jedna od njih je i transcendentnost – stoji u odgovorima iz Instituta.

Na pitanje zašto u evaluaciji putovanja ne učestvuju roditelji objašnjavaju da su tokom prve godine studijskih posjeta prikupili niz povratnih informacija i da će provesti internu evaluaciju.

– Novi Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi u Kantonu Sarajevo predviđa internu i eksternu evaluaciju rada škole. U okviru te evaluacije radit će se i interna i eksterna evaluacija svih programskih aktivnosti i na tom polju sarađivati neposredno sa školama. Program studijskih posjeta analiziran je i na sastancima s Vijećem roditelja kada su roditelji iskazali svoje impresije na ono što su čuli, vidjeli, ali i doživjeli. Također, sastanak s načelnicima i gradonačelnicima općina i gradova Srednjobosanskog i Unsko-sanskog Kantona imao je veoma pozitivan odjek. Nakon uspješnih sastanaka s lokalnim vlastima, dogovorili smo uspostavu koordinirane saradnje između Instituta i predstavnika lokalnih vlasti. Ova saradnja dodatno će unaprijediti sve aspekte boravka učenicima tokom posjeta te im omogućiti kvalitetne obrazovne sadržaje o historiji i ljepotama Bosne i Hercegovine- objasnili su.

Ni jedan međunarodni naslov

I na kraju evo popisa skoro 60 naslova korištenih za izradu Nastavnog materijala za ova putovanja (među kojima nema ni jedan međunarodni naslov): Bećirović Edina: Na Drini genocid;  Čekić Smail: Agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu – planiranje, priprema, izvođenje; Čekić Smail: Genocid i istina o genocidu u BiH; Čekić Smail: Dejtonski mirovni sporazum, Legalizacija genocida u Republici BiH; Čelebi Evlija: Putopis, odlomci o jugoslovenskim zemljama; Džananović M. i Mulagić: E. Zločini u Zvorniku 1992-1995.;  Džananović M., Medić J. i Karčić, H.: Nastanak Republike srpske (Od regionalizacije do strateških ciljeva 1991 – 1992); Gračanički glasnik, časopis za kulturnu historiju br. 56, str. 157, XXVIII; Kamberović Husnija: Biografija Husein-kapetan Gradaščević; KI iko Amir:  Rat u srednjoj Bosni 1992 – 994.;  Kreševljaković Hamdija: Izabrana djela, I knjiga; Selimović S. i Šabotić I.: Drugi korpus Armije BiH 1992 – 995. godine; Šadinlija Mesud: Između pravde i realpolitike, odnos mirovnih planova i vojnih operacija u BiH 1992 – 1995. godine; Muratović R. i Kuka, E.: Genocid u Brčkom 1992 – 995; Tepić I. i Isaković F.:  Historija za III razred gimnazije; Tepić Ibrahim: Bosna i Hercegovina od kraja XVIII stoljeća do austrougarske okupacije 1878. godine; Uzunović Alija: Zvornik, historijska monografija; Valenta Leonard: Kamenom satkana prošlost. Srednjovjekovni bosanski gradovi; Batinić Mijo: Franjevački samostan u Fojnici od stoljeća XIV do XV, C. Albrecht i Šadinlija Mesud: Podgrijavanje sukoba;  Trbić Jusuf i Bogoeva Julija: Rat u Jugoslaviji u presudama MKSJ: Ciljevi zaraćenih strana i priroda sukoba; Muratović Rasim:  Genocid u Ahmićima; Svjedočenje Abdulaha Ahmića pred Međunarodnim krivičnim sudom za Jugoslaviju u predmetu  protiv Darija Kordića i Marija Čerkea; Kreševljaković Hamdija: Stari bosanski gradovi; Komisija očuvanje nacionalnih spomenika; Mastalić-Košuta Zilha, Hajrić-Čaušević Alma, Grabovica Almir, Duranović Elvir, Karčić Hikmet: Zločini nad Bošnjacima Jajca, Jezera i Šipova 1992 – 1995; Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika; Begić Mujo: Genocid u Ključu;  Begić Mujo:  Zločini ustanika u Ljutočkoj dolini 1941. godine; Krivokapić Milivoje: Bihaćka Republika; Miljković Dušan: Stradanja u Cazinskoj krajini i antifašistička borba (1941 – 1945); Kecman Vlado: Nurija Pozderac, život i djelo; Šahinović-Kedić Lejla: Društveno-političke nestabilnosti u Cazinskoj krajini u periodu od života Hasan-age Pećkog do pada Autonomne pokrajine Zapadna Bosna 1995. (magistarski rad); Tauber Eli: Kad su komšije bili ljudi;  Mulaosmanović Admir: Nastanak Autonomne pokrajine Zapadna Bosna; Dekić Slobodanka, Somun-Krupalija Lejla, Zulić Šiljak Selma: Kultura sjećanja i zaborava na rat u Velikoj Kladuši; Kreševljaković Sead: Heroji oslobodilačkog rata (izdavač Fond Kantona Sarajevo za izgradnju grobalja šehida i poginulih boraca, memorijalnih centara i spomen-obilježja žrtava genocida – Fond memorijala, Sarajevo); Lopašić Radoslav: Bihać i Bihaćka krajina; Begić Mujo: Genocid u Sanskom Mostu; Medić Jasmin: Genocid u Prijedoru; Medunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju: Presuda u predmetu Tužilac protiv Milomira Stakića; Medić Jasmin Pripreme, tok i razmjere napada na Kozarac 1992. godine; Begić Mujo, Ramić Senadin, Ališić Zlatan: Tomašica – masovna grobnica; Mušinbegović Hasib, Šiljak Remzija, Bećirević Kemo Operacija Vlašić; Dupanović Dino: Od historijskog A VNOJ-a do granate u krovište — transformacija jedne   zajednice; Dupanović Dino: O  zločinu i spomeniku na Garavicama; Tužilac protiv Stakića, svjedočenje Minke Čehajić; Presuda u predmetu Tužilac protiv Milomira Stakića; Medunardni krivični sud za bivšu Jugoslaviju: Darko Mrda, priznanje krivice, te internet-izvori: http://www.foinica-samostan.com ; Centar za suočavanje s prošlošću; https://www.slobodnabosna.ba/vijest/263973/; Križišnik-Bukić, Vera (1991), Cazinska buna 1950, Svjetlost, Sarajevo ; Komisija očuvanje nacionalnih spomenika BiH …

The post DJECA NA PUTU OD RATA DO MIRA (II DIO): 1,8 miliona KM za patriotizam i transcendentnost appeared first on Interview.ba.