U
godini
na
izmaku
napravljeno
je
nekoliko
važnih
koraka
naprijed,
no
Bosna
i
Hercegovina
i
dalje
se
suočava
s
brojnim
izazovima
na
svom
putu
ka
članstvu
u
Europskoj
uniji.
Nakon
što
smo
pregovarački
status
dobili
u
ožujku
ove
godine,
daljnji
napredak
ovisi
o
provedbi
reformi.
O
ovim
i
drugim
politički
aktualnim
temama
za
Dnevnik
PLUS
RTV
Herceg-Bosne
govorio
je
Dragan
Čović,
predsjednik
HDZ-a
BiH
i
HNS-a.

Ocjenjujući
2024.
godinu
na
političkom
polju,
Čović
je
kazao
da
je
ona
bila
turbulentna
i
dinamična.

„Uz
uspone
koje
smo
imali,
iza
njih
su
redovito
dolazili
padovi
u
našoj
komunikaciji
što
se
moglo
osjetiti
u
javnosti“,
kazao
je
Čović
dodajući
da
je
nakon
prvog
kvartala
u
kojem
je
postignut
određeni
napredak
došlo
do
zastoja
u
provođenju
reformi.

Što
je
prvi
zadatak
u
2025.
godini?
Čović
kaže
i
da
je,
s
druge
strane,
napravljen
jako
dobar
komunikacijski
kanal
s
administracijom
Europske
unije
kroz
različite
razine
vlasti
te
da
je
za
taj
dio
primarno
zadužena
predsjedateljica
Vijeća
ministara
BiH,
Borjana
Krišto.

–
Puno
je
izazova.
Napravili
smo
nešto
od
onoga
što
smo
planirali,
ali
ni
iz
bliza
dinamikom
kako
smo
to
željeli.
Realno
je
bilo
završiti
ovu
godinu
otvaranjem
raznih
poglavlja
te
da
ispred
sebe
stavimo
sve
ono
što
su
prioriteti
u
početnom
procesu
pregovaranja.
To
nismo
uspjeli
i
to
nam
ostaje
prvi
zadatak
za
sljedeću
godinu,
rekao
je
Čović.

Odgovarajući
na
pitanje
hoće
li
uhićenje
Nenada
Nešića,
ministra
sigurnosti
BiH,
prouzročiti
nove
zastoje,
Čović
je
kazao
da
je
uvjeren
da
neće
te
da
se
mora
zagovarati
funkcioniranje
pravne
države.

-Ne
bi
uopće
ulazio
u
konotacije
jer
nisam
uopće
upoznat
s
predmetom
oko
ministra
Nešića.
Mi
ćemo
odmah
nakon
Nove
godine
sjesti
za
stol
s
partnerima
te
i
ovu
temu,
zajedno
s
ostalima,
staviti
na
dnevni
red,
rekao
je
Čović
dodajući
da
se
moraju
iznova
definirati
aktivnosti
u
prvom
kvartalu
2025.
godine
i
vidjeti
je
li
moguće
u
ožujku
za
poljskog
predsjedanja
Vijećem
Europske
unije
završiti
ono
što
se
nije
završilo
tijekom
mađarskog
presjedanja
istim
tijelom.

Većina
stvari
usuglašena
Gost
Dnevnika
PLUS
RTV
Herceg-Bosne
je
u
razgovoru
s
urednikom
i
voditeljem
Dejanom
Perićem
kazao
i
da
je
činjenica
da
sljedeća
godina
nije
izborna
dovoljan
motivator
da
se
neke
„teške
teme“
stave
na
dnevni
red.

Većina
prioriteta
na
putu
BiH
ka
Europskoj
uniji
je
usuglašena.
S
druge
strane,
neki
prioriteti
poput
Zakona
o
sudovima
nisu
usuglašeni.
Na
sastanku
koalicijskih
partnera
koji
je
održan
u
Mostaru
predstavnik
SNSD-a
Radovan
Višković
rekao
je
da
srpska
strana
ne
može
pristati
na
prijedlog
tog
zakona
u
kojem
se
ne
spominje
okvirni
rok
u
kojem
strani
suci
trebaju
otići
iz
Ustavnog
suda
BiH.
Odgovarajući
na
pitanje
kako
pomiriti
takve
različite
poglede
te
može
li
se
naći
prostor
za
kompromis,
Čović
je
kazao
da
je
na
tri
prethodna
sastanka
koja
su
održana
u
Mostaru,
Istočnom
Sarajevu
i
Banjoj
Luci
većina
stvari
dogovorena.

-Ostaju
neke
nijanse
koje
postanu
veliki
problem.
Ako
atmosfera
bude
dobra,
da
je
ne
naruši
netko
sa
strane
ili
mi
između
sebe
nekim
novim
istupom,
uvjeren
sam
da
to
kroz
prvi
mjesec
možemo
okončati,
kazao
je
Čović
pojašnjavajući
i
da
se
u
tom
razdoblju
može
postići
dogovor
i
oko
Plana
rasta
te
oko
imenovanja
glavnog
pregovarača,
rekao
je
Čović.

I
SDA
će
se
“ugurati”
u
europski
put
Usvajanje
reformske
agende
blokiraju
premijeri
županijskih
vlada
u
kojima
je
na
vlasti
SDA.
Odgovarajući
na
pitanje
kako
premostiti
tu
barijeru,
Čović
je
kazao
da
je
predsjedateljica
Vijeća
ministara
BiH
razgovarala
s
predsjednicima
županijskih
vlada.

-Oni
su
dio
mehanizma
koordinacije
na
kojem
mi
inzistiramo.
On
je,
kada
sam
ja
predavao
zahtjev
za
članstvo
BiH
u
EU
prije
osam
godina,
bio
uvjet.
Tada
smo
ustanovili
mehanizam
koordinacije
i
naravno
da
moramo
poštivati
volju
svih
naših
županija.
Za
europski
put
treba
nam
i
komunikacija
s
oporbom,
rekao
je
Čović
dodajući
da
je
lakše
djelovati
iz
oporbenih
klupa
te
prozivati
vlast
za
ono
što
se
propustilo
napraviti.

Čović
također
pojašnjava
da
bi
razgovori
sa
SDA
po
tom
pitanju
trebali
rezultirati
uspjehom.

-U
konačnici,
što
smo
bliže
sljedećem
izbornom
procesu
koji
je
za
dvije
godine
i
koji
nije
toliko
daleko,
i
opozicija
će
nastojati
sebe
ugraditi
u
taj
europski
put
na
jedan
afirmativan
način.
Ja
mislim
da
se
tu
može
napraviti
jedan
kompromis
iza
ovoga
što
su
napravili
predsjednici
vlada
tih
županija
samo
zato
što
su
predstavnici
SDA
ili
opozicije,
rekao
je
Čović.

Hrvatska
je
prijatelj
BiH 
Republika
Hrvatska
puno
je
učinila
na
afirmaciji
europskog
puta
Bosne
i
Hercegovine.
To
se
često
od
pojedinih
bošnjačkih
lidera
interpretira
na
pogrešan
način,
kao
miješanje
u
unutarnje
stvari.

-Ne
može
nitko,
bez
obzira
na
to
iz
kojih
pobuda
to
radi
–
pa
i
predstavnici
bošnjačke
politike,
prigovarati
nositeljima
vlasti
u
Republici
Hrvatskoj
da
se
miješaju
u
unutarnje
stvari
Bosne
i
Hercegovine.
Ovdje
svaki
dan
imate
nekog
predstavnika
međunarodnih
institucija
koji
ima
neki
svoj
izlet
i
djelovanje
u
izvršnoj
ili
zakonodavnoj
vlasti;
utjecaj
na
donošenje
zakona
i
čak
na
neka
kadrovska
rješenja,
rekao
je
Čović
dodavši
da
ako
je
netko
prijatelj
BiH,
oda
su
to
institucije
RH.

Gost
Dnevnika
PLUS
posebno
je
naglasio
važnost
djelovanja
hrvatskog
premijera
Andreja
Plenkovića
kroz
posljednjih
osam
godina,
ali
i
ranije
kroz
rad
u
Europskom
parlamentu.

-Da
njega
tada
nije
bilo
u
Europskom
parlamentu
mi
uopće
ne
bi
predali
zahtjev
za
članstvo
u
EU,
rekao
je
Čović
istaknuvši
da
nije
tajna
da
Plenković
želi
pomoći
bh.
Hrvatima,
ai
da
on
i
Bosnu
u
Hercegovinu
doživljava
kao
strateškog
partnera.

Predsjednik
HDZ-a
BIH
dodao
je
da
je
uvjeren
da
će
predsjednik
Vlade
RH,
zajedno
s
predsjednikom
Republike
Hrvatske
te
predsjednikom
Hrvatskog
sabora
učiniti
sve
da
BiH
više
ne
stoji
u
mjestu.

-Moj
poticaj
prijateljima
iz
Sarajeva
je
da
prijatelja
nikad
ne
podcijene,
da
prijatelja
nikada
ne
gledaju
drugim
očima
nego
kao
prijatelja
koji
nam
želi
pomoći
i
dodatno
nas
osnažiti
na
euroatlantskom
putu,
rekao
je
Čović.

Čestitao
Milanoviću 
Osvrćući
se
na
rezultate
prvog
kruga
predsjedničkih
izbora
u
Republici
Hrvatskoj,
Čović
je
rekao
da
tko
bi
god
prije
samih
izbora
kazao
da
će
aktualni
predsjednik
RH
Zoran
Milanović
gotovo
sve
riješiti
već
u
prvom
krugu
vjerojatno
nije
realno
sagledao
političku
situaciju.

-Tim
koji
je
vodio
kampanju
gospodina
Milanovića
sinoć
je
zasigurno
bio
iznenađen.
Tamo
ste
imali
otprilike
šest
političkih
opcija
s
centra
i
desnog
centra.
Predsjednik
Milanović
igrao
je
ulogu
centra.
Nije
on
išao
lijevo
dok
je
gospođa
Kekin
iz
Možemo!
išla
ultralijevo.
Možda
se
i
mogla
očekivati
ovakva
raspodjela
glasova
s
desnice
jer
je
to
bila
jedna
scena
i
preklapale
su
se
priče
ili
promišljanja
budućnosti
od
tih
šest
kandidata.
U
svakom
slučaju,
nema
što
nego
čestitati
predsjedniku
Milanoviću
na
rezultatu
koji
je
napravio,
rekao
je
Čović
dodajući
da
je
razlika
u
prvom
krugu
toliko
velika
i
dominantna
da
se
teško
može
nešto
promijeniti.

Naglasio
je
Čović
 i
da
HDZ
ima
kandidata
u
drugom
krugu
te
da
zbog
toga
stranka
kojoj
je
na
čelu
treba
promovirati
vrijednosti
koje
zagovara
HDZ.

„Mi
u
Bosni
i
Hercegovini
ne
utječemo
bitnije
na
rezultate
izbora
u
Hrvatskoj.
Vidjeli
ste
da
smo
jučer
imali
nešto
više
od
16.000
glasača
u
BiH
za
predsjedničke
izbore.
Taj
broj
baš
ni
o
čemu
ne
odlučuje.
Mislio
sam
i
da
će
izlaznost
u
prvom
krugu
biti
veća
te
da
će
prijeći
50
posto,
Mi
ćemo
profesionalno
odraditi
drugi
krug
predsjedničkih
izbora“,
rekao
je
Čović.

Vidjeti
što
su
pravni
lijekovi
oko
Južne
interkonekcije
U
posljednje
vrijeme
posebno
aktualna
tema
u
BIH
bilo
je
pitanje
Južne
plinske
interkonekcije.
Usvojen
je
Zakon
koji
su
u
Zastupničkom
domu
Parlamenta
Federacije
BiH
predložili
zastupnici
SDA.
Odgovarajući
na
pitanje
što
će
se
dalje
događati
s
tim
zakonom,
Čović
je
kazao
da
će
se
on
vjerojatno
na
Domu
naroda
Parlamenta
FBiH
naći
do
kraja
siječnja.

„Taj
zakon
u
procedurama
stoji
3-4
godine.
On
je
već
jednom
prošao
put
izvršne
i
zakonodavne
vlasti
kroz
Zastupnički
dom.
Sada
se
taj
put
ponavlja.
Mi
smo
pokušali
ukazati
na
to
da
se
nepotrebno
stvorila
klima
nedemokratičnosti
u
procesu
odlučivanja
u
BiH
oko
jednog
ozbiljno
zakona“,
rekao
je
Čović
dodajući
da
je
pitanje
Južne
plinske
interkonekcije
strateško
za
Bosnu
i
Hercegovinu,
posebno
za
Hrvate
u
njoj
jer
taj
plinovod
pokriva
područje
Hercegovine
gdje
do
sada
nismo
imali
tog
medija.

Predsjednik
HDZ-a
BIH
kazao
je
i
da
će
se
o
tom
pitanju
morati
razgovarati
na
malo
drugačiji
način.

„Ovaj
zakon
na
Domu
naroda
vjerojatno
će
završiti
slično
kao
na
Zastupničkom
Domu.
Pritisak
koji
se
dogodio
u
Zastupničkom
domu
i
u
Vladi
Federacije
po
inerciji
će
se
prenijeti
i
na
Dom
naroda.
Iza
toga
treba
vidjeti
što
su
pravni
lijekovi,
kako
se
nositi
s
time
jer
mi
s
time
nismo
zadovoljni.
Netko
je
uspio
mobilizirati
sve
Bošnjake
da
to
podrže.
Na
nama
je
da
ukažemo
da
se
taj
strateški
interes
može
realizirati
i
na
nekakav
drugačiji
način;
brži
i
efikasniji,
a
da
zadovoljimo
i
interese
hrvatskog
naroda
i
što
je
vrlo
važno,
da
zadovoljimo
interes
podjele
ustavne
nadležnosti
u
BiH.
Ne
možete
ići
kroz
gradove,
općine,
županije,
a
ne
komunicirati
taj
prostor
u
odlučivanju“,
rekao
je
Čović.

Gost
Dnevnika
PLUS
podsjetio
je
na
mehanizam
koordinacije
te
da
tri
županije
nisu
dale
svoju
suglasnost
na
neke
odluke
te
da
zbog
toga
„sve
stoji“.

„Ne
mislimo
ništa
blokirati;
da
odmah
raščistimo
oko
toga.
Ali,
želimo
da
ovaj
proces
ide.
Naći
ćemo
dovoljno
menadžerskih
i
upravljačkih
vještina
po
ovom
pitanju.
Ovdje
je
jedini
pravi
prijepor
oko
toga
tko
upravlja
ovim
procesom.
Mišljenja
smo
da
to
ne
može
raditi
tvrtka
koja
nema
sve
ono
što
je
nužno
u
smislu
znanja
pa
i
povjerenja“,
rekao
je
Čović
podsjetivši
na
brojne
kaznene
prijave,
dubioze
u
poslovanju
i
propale
projekte
koji
zjape
prazni
u
Središnjoj
Bosni
kada
je
u
pitanju
BH
Gas.

“Imamo
kvalitetna
rješenja”
Čović
je
kazao
da
su
ova
pitanja
vrlo
jasno
iskomunicirali
s
predstavnicima
vlasti
RH
u
sektoru
energetike
jer
Hrvatska
mora
povezati
svojih
70
kilometara
plinovoda
od
Dugopolja
do
granice
s
BiH.

„Mislim
da
imamo
vrlo
kvalitetna
rješenja
koja
čak
mogu
i
pomiriti
neke
tenzije
koje
dolaze
i
Sarajeva,
primarno
sa
željom
da
ovaj
projekt
više
ne
stoji.
Nama
je
cilj
da
imamo
još
jeda
izvor
plina
za
BiH
sa
zapada
i
vjerujem
da
ćemo
u
tome
vrlo
brzo
uspjeti“,
istaknuo
je
Čović.

Neće
biti
zaokreta
u
američkoj
politici
prema
BiH 
Čović
je,
odgovarajući
na
novinarsko
pitanje,
kazao
da
očekuje
da
neće
biti
nekih
veliki
zaokreta
u
američkoj
politici
prema
BiH
nakon
dolaska
nove
administracije
u
Bijelu
kuću
pod
palicom
novog
predsjednika
Donalda
Trumpa.

-Mi
smo
u
svakom
smislu
premali
za
jednu
veliku
Ameriku
i
za
ambicije
ovog
predsjednika
koji
razmišlja
o
milijardama
novih
investicija
i
o
zaustavljanju
sukoba
diljem
svijeta.
To
onda
znači
narušavanje
puno
ekonomskih
procesa
koji
su
se
ustanovili.
Vojna
industrija
procvjetala
je
zadnjih
4-5
godina
u
nekoj
drugačijoj
logici
upravljanja
svijetom.
Uvjeren
sam
da
će
nova
administracija
nastaviti
pomagati
Bosni
i
Hercegovini,
rekao
je
Čović.

S
Murphyjem
komunicirao
na
sastancima
Odgovarajući
na
pitanje
kako
gleda
na
djelovanje
američkog
veleposlanika
u
BiH,
Michaela
Murphyja,
posebno
kroz
prizmu
pritiska
na
bošnjačke
zastupnike
u
Zastupnički
domu
Parlamenta
FBiH
i
preglasavanje
Hrvata
oko
spomenute
Južne
interkonekcije
te
imajući
u
vidu
da
gotovo
nema
istupa
u
javnosti
a
da
ne
spomene
predsjednika
HDZ-a
BiH,
Čović
je
kazao
da
su
se
njih
dvojica
često
sastajala.

„Možda
smo
to
ja
i
veleposlanik
Murphy
loše
komunicirali.
Često
smo
se
sastajali
i
ja
sam
iznosio
svoje
stavove.
On
je
bio
jako
prisutan
u
medijima
i
kada
sam
ja
u
putanju.
Ja
na
to
nisam
imamo
pravo
odgovoriti
na
bilo
kakav
negativan
način.
To
nije
pristup
koji
zagovaram.
Politika
koju
ja
zagovaram
je
jezik
koji
je
učtiv,
prihvatljiv,
koji
nikoga
ne
vrijeđa
–
pogotovo
ne
partnera
kakav
jesu
Sjedinjene
Države.
Ja
bih
njemu
rekao
ono
što
treba
kada
sjedimo
zajedno,
a
u
medijskom
prostoru
to
nikada
na
bilo
koji
način
nisam
isticao
“,
rekao
je
Čović
dodajući
da
su
mu
neki
akteri
govorili
da
Murphyju
odgovori
na
adekvatan
način.

Naći
novi
način
komunikacije
s
dolazećom
američkom
administracijom 
Čović
je
još
jednom
naglasio
da
u
projektu
izgradnje
plinovoda
Južna
plinska
interkonekcija
posrijedi
nije
nikakav
privatni
interes.

„Naši
prijedlozi
do
sada
su
išli
kroz
tvrtku
koju
bi
pravili
kao
javno
poduzeće
Vlade
FBiH,
a
ne
nikakvo
privatno
poduzeće.
Duboko
vjerujem
da
ćemo
morati
naći
nove
načine
komuniciranja
s
novom
američkom
administracijom
kako
bi
svoje
mjesto
postavili
kako
mu
pripada;
realno
u
odnosima
u
BiH
i
najmalobrojnijeg
konstitutivnog
naroda“,
rekao
je
Čović
pojašnjavajući
da
je
ta
komunikacija
kroz
zadnjih
5-6
mjeseci
bila
nešto
lošija
jer
„niste
slijedili
nešto“.

On
je
podsjetio
da
je
zajedno
s
predsjednikom
FBIH
Nerminom
Nikšićem
i
suradnicima
usuglasio
Zakon
o
Južnoj
plinskoj
interkonekciji.

„Sutradan,
kada
je
taj
zakon
na
Vladi
FBiH
trebao
biti
jednoglasno
usvojen
kolege
su
se
povukle
s
jasnim
obrazloženjem
zbog
čega
to
rade.
To
veleposlanik
Murphy
nije
ni
krio
i
u
javnosti
je
to
jasno
komunicirao
kako
bi
se
taj
pritisak
napravio.
To
je
jedan
od
alata
koji
se
ne
koristi
prvi
put
u
BiH“,
rekao
je
Čović.

Izborni
zakon
uskoro
na
dnevnom
redu

Predsjednik
HDZ-a
BiH
mišljenja
je
da
je
nužno
da
domaći
akteri
preuzmu
odgovornost
za
procese
u
BiH.
„Tada
se
ne
bi
događalo
da
imamo
odnose
vruće-hladno.
Ljudi
se
pitaju
zašto
bi
radili
kada
netko
za
nas
u
sjeni
donosi
odluke
rekao
je
Čović
i
dodao:

-Uvjeren
sam
da
ćemo
s
novom
američkom
administracijom
bolje
komunicirati
jer
su
nam
ciljevi
zajednički.
Cilj
je
napraviti
funkcionalniju
Bosnu
i
Hercegovinu,
pravnu
državu
te
osigurati
njen
europski
put.
Sve
češće
ćemo
govoriti
i
o
euroatlantskom
putu.
Sljedeća
godina
je
godina
izazova
kada
moramo
neka
druga
pitanja
riješiti
koja
su
ostala
po
strani,
Izborni
zakon
primarno.
Čim
se
ovi
zakoni
završe
koji
su
nužni
za
europski
put;
Zakon
o
sudovima
i
Zakon
o
VSTV-u,
mi
idemo
na
raspravu
o
Izbornom
zakonu
jer
je
neizborna
godina
kako
bismo
taj
posao
završili
i
da
makar
s
te
strane
nemamo
kriza
u
BiH,
rekao
je
Čović
zaključivši
da
hrvatski
narod
mora
imati
pravo
na
zaštitu
kolektivnih
prava
kroz
domove
naroda
i
Predsjedništvo
BiH.