Reakcija
Vijeća
Matice
hrvatske
u
BiH
povodom
odluke
Vlade
Zeničko-dobojskog
kantona

Sarajevsko
Oslobođenje
3.
siječnja
2025.
godine,
izvijestilo
je
o
odluci
Vlade
Zeničko-dobojskog
kantona
kojom
se
kao
“temeljne
organizacije
kulture
naroda
BiH”
prepoznaju
Bošnjačka
zajednica
kulture
Preporod,
Hrvatsko
kulturno
društvo
Napredak,
Srpsko
prosvjetno
i
kulturno
društvo
Prosvjeta
te
Jevrejsko
kulturno-prosvjetno
i
humanitarno
društvo
La
Benevolencija.

Odluka
kantonalne
vlade,
kako
je
navedeno,
temeljena
je
na
kontinuitetu
i
tradiciji
djelovanja
ovih
organizacija
koje
imaju
povijest
dugu
preko
stotinu
godina.
Ove
organizacije
dobivaju
proračunska
sredstva
potrebna
za
njihov
rad
i
programe,
što
je
svakako
pohvalan
potez,
ali
istodobno
otvara
pitanje
zašto
se
Matica
hrvatska
kao
jedna
od
najstarijih
kulturnih
institucija
u
BiH
nije
našla
na
ovom
popisu.

Matica
hrvatska
u
BiH
–
povijest
koja
se
ne
smije
zanemariti

Matica
hrvatska
djeluje
u
Bosni
i
Hercegovini
još
od
1879.
godine,
što
je
povijesna
činjenica
koja
je
dokumentirana
i
obilježena
prigodnim
manifestacijama,
uključujući
proslavu
140
godina
djelovanja
Matice
hrvatske
u
Sarajevu
2019.
godine.

Povijesni
podaci
govore
o
dubokom
kulturnom
tragom
Matice
hrvatske
u
BiH.
Ministar
Mirza
Mušija,
nadležan
za
obrazovanje,
znanost
i
kulturu,
a
i
ostali
članovi
Vlade
bi
trebali
znati
da
je
Matica
hrvatska
imala
i
ima
svojeg
povjerenika
i
članove
u
Žepču, 
Zenici,
Busovači,
Doboju,
Maglaju,
Tešnju 
te
u
brojnim
drugim
bosanskohercegovačkim
gradovima.
Samo
u
Sarajevu
bilo
je
1897.
godine
204
člana
na
čelu
s
povjerenikom
Dragutinom
Tomšom.
Neki
od
članova
tada
bili
su
književnici
i
kulturni
djelatnici
važni
za
kulturnu
povijest
BiH
kao
na
primjer
Josip
Vancaš,
Safvet
beg
Bašagić,
Edhem
Mulabdić,
Tugomir
Alaupović,
Kosta
Hoerman, 
gradonačelnik 
Mehmed
beg
Kapetanović,
Emilijan
Lilek,
Nikola
Mandić,
Ljuboje
Dlustuš,
Silvije
Strahimir
Kranjčević
itd.
Uz
katoličke
Hrvate
u
članstvu
Matice
hrvatske
svih
je
godina
bilo
i
pripadnika
drugih
naroda,
osobito
muslimanskih
Bošnjaka,
ali
pravoslavnih
Srba
te
Židova
(
npr.
Vita
Alkalay,
Danijel
Kajon,
Hinko
Šlesinger
itd.),
što
svjedoči
o
multietničkom
karakteru
organizacije.

Više
o
130
godina,
zaista
bogatog
i
plodnog
djelovanja
Matice
hrvatske
u
Sarajevu
može
se
naći
u
knjizi:
Andrej
Rodinis,
Matica
hrvatska
u
Sarajevu,
130
godina:
1879-2009.
Sarajevo
2011.

Bogata
kulturna
baština
ignorirana
od
strane
kantonalne
vlade

Unatoč
bogatoj
povijesti
i
značajnom
doprinosu
razvoju
kulture
u
BiH,
Matica
hrvatska
nije
prepoznata
u
odluci
Vlade
Zeničko-dobojskog
kantona,
iako
je
njezina
uloga
u
očuvanju
i
promociji
kulturne
baštine
neosporna.

Posebno
je
zabrinjavajuće
da
se
Matica
hrvatska,
koja
je
povijesno
prisutna
i
u
brojnim
gradovima
Zeničko-dobojskog
kantona,
uopće
ne
spominje
u
ovoj
odluci,
iako
je
jasno
da
svojim
djelovanjem
zaslužuje
jednako
priznanje
kao
i
druge
organizacije
koje
su
dobile
status
“temeljnih
organizacija
kulture”.

Odluka
Vlade
Zeničko-dobojskog
kantona
pozitivna
je
u
smislu
podrške
kulturnim
organizacijama.
Međutim,
ignoriranje
Matice
hrvatske,
koja
ima
neprekinuti
kontinuitet
djelovanja
u
BiH
dulji
od
140
godina,
ne
može
se
smatrati
opravdanim.

Na
koncu,
pozivamo
nadležna
tijela
da
preispitaju
ovu
odluku
i
priznaju
važnost
Matice
hrvatske
kao
nezaobilazne
kulturne
institucije
koja
je
kroz
povijest
značajno
pridonijela
razvoju
i
očuvanju
kulturne
baštine
Bosne
i
Hercegovine
te
da
na
poseban
način
akceptiraju
činjenicu
kako
je
u
BiH
prisutno
i
Vijeće
Matice
hrvatske
u
BiH,
osnovano
zahvaljujući
odluci
središnjih
tijela
Matice
u
cijelosti
i
ogranaka
koji
djeluju
u
BiH.