Na sjednici Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, većinom glasova, odnosno 51 “za”, 4 “suzdržana” i 14 “protiv, usvojen je federalni Zakon o plinovodu “Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska”.

Ovaj zakon predložili su Domu naroda delegati iz Kluba Bošnjaka, tražeći raspravu i odlučivanje po hitnom postupku. Predložen je u identičnom tekstu kakvog je Predstavnički dom odobrio na sjednici održanoj 12. prosinca prošle godine.

Nositelj projekta je BH-Gas

Tijekom tadašnje zastupničke rasprave, kao i današnje u Domu naroda, zagovornici su istaknuli da zakon značajno doprinosi energetskoj neovisnosti, odnosno smanjenju ovisnosti Bosne i Hercegovine o opskrbi plinom iz Rusije, jer predviđa dodatni tok plina u BiH.

Točnije, predviđena je izgradnja plinovoda između BiH i Hrvatske, povezanog s terminalom za ukapljeni prirodni plin (LNG) na hrvatskom otoku Krku, a time i s europskim plinovodima. Plinovod bi, iz pravca Hrvatske, prolazio preko zapadne Hercegovine do središnje Bosne i Hercegovine.

Planirani nositelj projekta je javna tvrtka BH-Gas.

Kako bi projekt bio realiziran, bilo je nužno da ovaj zakon, kao i svaki drugi u Federaciji BiH, bude odobren u istom tekstu u oba doma Federalnog parlamenta.

Na redu je sporazum s Hrvatskom

Za nastavak implementacije ovog projekta, potrebno je zaključiti Sporazum između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o izgradnji plinovoda Južna interkonekcija.

Kako prenose sarajevski mediji, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Staša Košarac, nedavno je istaknuo kako neće uputiti nacrt osnova za pregovore dok se u Predsjedništvu BiH ne deblokira izgradnja istočne nove interkonekcije.

Ono što je ključno za nastavak implementacije projekta jest zaključivanje Sporazuma između BiH i Republike Hrvatske o izgradnji plinovoda Južna interkonekcija.

Pitanje je nepotrebno ispolitizirano

“Južna interkonekcija je mnogo ispolitizirana. Na zapadnoj i sjevernoj interkonekciji intenzivno radimo. Bili smo u Unsko-sanskom kantonu i pitali jesu li zainteresirani za ovaj projekt, i dobili smo apsolutnu podršku vlasti iz tog kantona. Od 6. prosinca do jučer smo analizirali i provodili studije plinofikacije, i 90% usklađenosti je potvrđeno. Jučer smo donijeli odluku da se studija, o trošku BH-Gasa, mora revidirati”, naveo je resorni ministar Lakić.

Ministar Lakić izjavio je da su se pripremali za sjevernu interkonekciju i da su s terena dobili potvrdu interesa, dok su lokalne vlasti same izradile studiju plinofikacije svojih kantona. Dodao je kako su posjetili i Tuzlanski kanton, gdje su ispitali postoji li interes za plinofikaciju, te su dobili jasan odgovor da je interes velik.

“Krećemo u izradu studije izvodljivosti plinofikacije Tuzlanskog kantona, i krajem veljače obavijestit ćemo vas da smo taj proces započeli. Ako implementiramo sva tri projekta, zaokružit ćemo plinofikaciju i stvoriti plinsku neovisnost Federacije BiH”, zaključio je Lakić.

Dodao je da BH-Gas trenutno ima 28 milijuna KM na računu, što pokazuje da može biti investitor. Osim toga, istaknuo je da su isplaćene neke ranije obveze koje su imali.

“Moramo ići dalje; ovo je tek početak velikog procesa i promjene plinskog sektora u Federaciji BiH. Nemamo više vremena. Ne bih volio da ovdje budemo razjedinjeni, jer još moramo na državnoj razini potpisati ugovor s Hrvatskom”, zaključio je Lakić.

Post Usvojen Zakon o Južnoj plinskoj interkonekciji je prvi puta viđen na Grude Online.