Slovenija pokušava dvojni rad liječnika u javnim bolnicama i privatnim poliklinikama regulirati zakonom. Liječnici zaposleni u javnim ustanovama više neće smjeti raditi i u privatnim klinikama, osim iznimno, ali će se zato poticati veći angažman u javnim bolnicama u kojima rade.

Dok se Vlada nada da će tako iskoristiti zdravstveni “hladni pogon”, iz komore i sindikata upozoravaju, izgubit ćemo i to malo stručnjaka u javnom zdravstvu jer privatnici nude i tri puta veće plaće.

– Prijedlog zakona usmjeren je na bolju preglednost i transparentnost našeg zdravstvenog sustava. Cilj je povećanje efikasnosti i pravednosti za pacijente, rekla je slovenska ministrica zdravstva Valentina Prevolnik Rupel.

Ginekolog Leon Meglič je u državnom Kliničkom centru dao otkaz i potpuno se angažirao u privatnoj poliklinici.

– Sa suprugom sam izgradio ovaj Centar gdje radimo ambulantne operacije, investicija je bila golema, sad ne mogu to napustiti, a ne mogu raditi tu i tamo, odlučio sam ondje dati otkaz, kazao je Leon.

Slično namjeravaju učiniti brojni liječnici. To bi dodatno osiromašilo javno zdravstvo koje se već danas suočava sa štrajkovima i manjkom od 1300 liječnika, upozoravaju u liječničkoj komori.

– Kolege koji trenutačno rade u sistemu javnog zdravstva i zbog svoje specijalosti nude usluge na tržištu, napustit će javni sektor i raditi u privatnom. Tako će privatne poliklinike imati više zaposlenih stručnjaka, a javno će zdravstvo dodatno osiromašiti i produžit će se liste čekanja, pojasnila je Bojana Beović, predsjednica Liječničke komore Slovenije.

Vlada Roberta Goloba želi prijedlogom Zakona spriječiti praksu da se bolesnici iz državnih bolnica preusmjeravaju u privatne poliklinike koje dodatno plaćaju. Novi je zakon trenutačno u parlamentarnoj proceduri, a ako ga većina prihvati, reforma počinje.

Dokida li se pravo na rad? Slovenci podijeljeni

Predviđa se povezivanje bolnica i odjela, nagrađivanje medicinskih djelatnika za dodatni rad, ali i mjerenje učinkovitosti zaposlenih. Cilj je potpuno iskoristiti potencijale slovenskog zdravstva.

– Za svaki dodatni posao ili angažman izvan bolnice potrebna je suglasnost. Iznimno mogu dodatno raditi u sklopu ekipa za zaštitu i spašavanje, policije, vojske, istaknula je Jasna Humar iz Direkcije za zdravstvenu sigurnost Ministarstva zdravstva.

Građani su podijeljeni – jedni smatraju da je zakon trebalo donijeti i prije, drugi da je riječ o ograničavanju prava na rad.

“Ne možete liječnike prisiliti da rade u jednom ili drugom sektoru, to je protuustavno. Ako žele – neka rade.

Sve ovisi o tretmanu ili operaciji koju trebate, ali liste čekanja mogu biti i do godinu, dvije u javnom sektoru. Ali zato ste kod privatnika na prvi pregled naručeni brzo”, govore Slovenci.

Kao i u Hrvatskoj, liste čekanja su dugačke pa mnogi spas pronalaze u – privatnim klinikama. One su i liječnicima primamljive, zbog plaće.

– Ja sam radio puno, 110 posto sigurno, i za taj puni rad kako radim tu ako kompariram jednu i drugu plaću omjer je jedan prema tri u korist privatnog sektora, kazao je Meglič.

Unatoč otporu, slovenska Vlada u svojoj reformi ne odustaje i planira je provesti u idućim mjesecima.