Za režijske troškove u BiH u prosjeku je potrebno 300 KM. Dakle, za stanarinu i režije 1150 KM, što je oko 80 posto prosječne plaće

Troškovi stanovanja u Europi nastavljaju rasti, a razlike među zemljama su ogromne. U pojedinim državama cijena krova nad glavom ozbiljno opterećuje proračune građana, dok u drugima stanovanje ostaje relativno pristupačno. Pitanje pristupačnog stanovanja postaje ključno u mnogim europskim ekonomijama, a stručnjaci predviđaju da će ovaj trend biti jedan od najvažnijih ekonomskih izazova u godinama koje dolaze. Stanovanje, uključujući račune za komunalije, predstavlja najveći trošak za stanovnike Europske unije, a njegov udio u ukupnim rashodima kućanstava značajno je porastao u posljednja dva desetljeća. Danas prosječno europsko kućanstvo izdvaja petinu svog raspoloživog prihoda na stanarinu, kredite, račune i druge povezane troškove.

Podaci za Europu
Pixsellova infografika o rastu cijena najmova nekretnina u Europskoj uniji i okolnim zemljama u razdoblju od studenoga 2023. do studenoga 2024. jasno prikazuje da su cijene najmova rasle posvuda, a neke zemlje bilježe dramatične skokove. Najveći rast zabilježen je u Srbiji, gdje su cijene najmova porasle za čak 13,2 posto, te Mađarskoj s rastom od 10,8 posto. Visoko su i Rumunjska (10,8 posto), Grčka (7,5 posto) te Portugal (7,1 posto), dok su zemlje poput Litve (0,9 posto) i Estonije (1,7 posto) zabilježile relativno umjeren porast. Hrvatska je zabilježila rast cijena najmova od 3,3 posto u odnosu na prethodnu godinu, što je manje od prosjeka u regiji.

Prema Eurostatovim podacima, troškovi stanovanja uključuju mjesečne izdatke vezane uz korištenje stambenog prostora, kao što su računi za vodu, struju, plin i grijanje. Vlasnici nekretnina u ovu kategoriju ubrajaju i kamate na stambene kredite, dok stanari plaćaju mjesečnu stanarinu. Također, tu su i troškovi osiguranja, poreza na imovinu, obveznih komunalnih pristojbi, redovitog održavanja i popravaka. Prosječno u 2023. godini stanovnici EU-a su 19,7% svog raspoloživog prihoda trošili na stanovanje, ali taj postotak značajno varira od zemlje do zemlje, piše biznis.ba. Najmanje je izdvajano na Cipru (11,6%), dok je u Grčkoj čak 35,2% prihoda odlazilo na troškove stanovanja, što ovu zemlju izdvaja kao poseban slučaj. Grčki ekonomisti objašnjavaju da je financijska kriza između 2009. i 2014. godine dovela do drastičnog smanjenja prihoda kućanstava, dok je istodobno poraslo strano zanimanje za nekretnine, što je značajno podiglo cijene. Uz to, stagnacija u građevinskom sektoru smanjila je ponudu novih stanova, dodatno pogoršavajući situaciju, prenosi Euronews.

Osim Grčke, među državama s najvišim troškovima stanovanja su Danska (25,9%), Njemačka (25,2%), Norveška (25%) i Švicarska (25,2%). Među četiri najveće ekonomije EU-a Njemačka bilježi najviše troškove stanovanja – 25,2% raspoloživog prihoda. Slijede Francuska (17,9%), Španjolska (17,2%) i Italija (14,5%). Zanimljivo je da nordijske zemlje – Danska, Norveška i Švedska – također imaju visoke troškove stanovanja, s postocima iznad 23,9%. Nasuprot tome, zemlje s najmanjim troškovima stanovanja su Cipar (11,6%), Malta (12%), Slovenija (13,8%), Portugal (14%), Hrvatska (14,4%) i Italija (14,5%). Nije iznenađenje da kućanstva s nižim prihodima izdvajaju veći dio svojih sredstava na stanovanje.

Prema Eurostatu, obitelji s prihodima ispod 60% nacionalnog prosjeka troše čak 38,2% svojih primanja na stanovanje. U Grčkoj taj postotak doseže čak 62,4%, što znači da najugroženiji građani moraju izdvojiti gotovo dvije trećine prihoda samo za krov nad glavom. Visoki troškovi stanovanja za siromašnije slojeve društva zabilježeni su i u Danskoj (57%), Norveškoj (48,5%), Švedskoj (48,1%) i Njemačkoj (45,8%).

Gdje je BiH

Dostojan život predstavlja mogućnost podmirenja troškova režija, stanarine, kredita, hrane, odjeće, higijenskih potrepština te ponekoga kulturnog i zabavnog sadržaja. No, navedeno si sve manji broj bh. građana može priuštiti s obzirom na enorman rast troškova života posljednjih godina. Eurostatovi podaci nisu obuhvatili BiH pa smo iskoristili Numbeove podatke. Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u BiH za studeni 2024. godine iznosila je 1406 KM. Za trosoban stan koji je smješten u središtu grada u BiH se u prosjeku izdvajaju 844 KM.

Za režijske troškove u BiH u prosjeku je potrebno 300 KM. Dakle, za stanarinu i režije 1150 KM, što je oko 80 posto prosječne plaće. Naravno da se stanovi na periferiji plaćaju znatno niže, ali, u svakom slučaju, ne može se proći ispod polovine prosječne mjesečne plaće. Ono što konstantno drži zabrinutost na visokoj razini je stalni rast troškova života. Cijene kontinuirano rastu, posebno prehrambenih artikala, dok osobna primanja građana taj rast ni približno ne prate. Samo za hranu obitelji je mjesečno potrebno 1368,35 KM. Pogledamo li sve ove brojke, ne možemo ne zapitati se kako građani uopće preživljavaju. Skromne zarade građanima Bosne i Hercegovine ne ostavljaju puno izbora.

www.abcportal.info

The post Nijemci na troškove stanovanja izdvajaju četvrtinu prihoda, a u BiH 80% plaće first appeared on ABCportal.info.