U javnosti se sve češće ističe potreba osiguravanja legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda, što je potvrđeno i nizom odluka Ustavnog suda BiH. Pojam “hrvatski član Predsjedništva”, jasno naveden u Ustavu BiH, dodatno potvrđuje da je nužno da takav predstavnik ima i političku potporu unutar hrvatskog naroda, a ne samo formalnu nacionalnu pripadnost.

Ne postoje naznake hoće li se i kada dogoditi nastavak okupljanja nove državne većine nakon što je postalo jasno kako bošnjačke stranke nisu spremne na “rizik” prestanka preglasavanja Hrvata i gubitka dvojice članova državnoga vrha. Kako doznaje Večernji list BiH, o tome su ovoga tjedna daleko od očiju javnosti, odmah nakon ceremonije otvaranja Sajma gospodarstva u Mostaru, razgovarali čelnici HDZ-a BiH Dragan Čović, SDP-a BiH Nermin Nikšić te Naroda i pravde Elmedin Konaković. Obje strane deklarirale su svoja stajališta. Čović je jasno stavio do znanja kako je ovo važan trenutak kada se mogu “bezbolno” donijeti izmjene Izbornoga zakona. No, tako ne smatraju SDP BiH i NIP.

Unatoč tome, iako su deklarativno pokazali da su protiv fenomena Željka Komšića, u biti su se pokazali kao dio bošnjačkog političkog bloka. To je praktično pokazao drugi čovjek NiP-a Kemal Ademović, koji je predsjedatelj Doma naroda Parlamenta BiH, napuštajući dvoranu i rušeći kvorum. Tako su postupili poput SNSD-a, koji koristi istu mogućnost da njihovi dužnosnici ne budu smijenjeni iz vlasti.

U međuvremenu su počeli komentari kako je prijedlog HDZ-a BiH neustavan. Prvi je tempo bošnjačke politike zadao čelnik SDA Bakir Izetbegović tvrdeći da je prijedlog HDZ-a BiH neustavan. Čak iako se radi o identičnom prijedlogu koji je ova stranka gurnula u proceduru 2022. i kada je on osobno sudjelovao u uzaludnom ulaganju vitalnoga interesa. Demantirao ga je, uostalom, kao i cijelu unitarističku bošnjačku elitu Ustavni sud BiH iste godine kada je ocijenio da je zakon posve sukladan Ustavu. Tvrdi to i dopredsjednica HDZ-a BiH Darijana Filipović, koja je gostovala u Dnevniku RTV Herceg Bosne. Dopredsjednica HDZ-a BiH podsjetila je da je bošnjački klub u Domu naroda ranije pokušao zaustaviti isti prijedlog pozivajući se na vitalni nacionalni interes, no Ustavni sud je odlučio da takav interes nije bio povrijeđen. – To nije moj politički stav ili mišljenje, nego vrlo jasno izraženo stajalište Ustavnog suda. Rješenje koje sada nudimo u potpunosti je utemeljeno na Ustavu – poručila je Filipović. Ukazala je i na nelogičnosti u ponašanju pojedinih političkih aktera koji s jedne strane pozivaju na poštivanje Ustava, dok s druge uporno odbijaju raspravu o promjenama koje bi upravo omogućile dosljedniju ustavnu praksu. Blokade, kako navodi, dolaze od onih koji najviše kritiziraju druge za navodno ignoriranje ustavnih normi.

• U prokazivanju tuđih pogrešaka često se ne sagledavaju vlastite – kazala je Filipović. Komentirajući posljednju sjednicu Doma naroda, navela je kako je upravo bošnjački klub taj koji je spriječio postizanje kvoruma, čime je onemogućena daljnja rasprava o prijedlogu zakona koji se već našao na dnevnom redu. – Nadam se da ove blokade neće potrajati unedogled i vjerujem da ćemo već krajem mjeseca, kada se planira nova sjednica, imati priliku ponovno otvoriti raspravu – poručila je. U javnosti se sve češće ističe potreba osiguravanja legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda, što je potvrđeno i nizom odluka Ustavnog suda BiH. Pojam “hrvatski član Predsjedništva”, jasno naveden u Ustavu BiH, dodatno potvrđuje da je nužno da takav predstavnik ima i političku potporu unutar hrvatskog naroda, a ne samo formalnu nacionalnu pripadnost.

Ustavni sud i Hrvati
Posebno treba istaknuti odluku U-23/14, u kojoj je Ustavni sud istaknuo potrebu osiguravanja legitimnog predstavljanja svih konstitutivnih naroda na svim administrativnim razinama. Nadalje, u odluci U-3/17 Sud je jasno naveo da je opće demokratsko načelo da jedan narod ne bira drugom narodu političke predstavnike. U tom kontekstu, kao logičan korak, predložena je uspostava posebnog modela prema kojem bi se hrvatski član Predsjedništva BiH birao uz uvjet potvrde iz određenog broja županija s većinski hrvatskim stanovništvom. Radi se o pet županija (HNŽ, ZHŽ, HBŽ, SBŽ i Posavska županija), u kojima živi više od 80% Hrvata Federacije. Ovaj model ne ukida pravo glasa nikome, nego nastoji spriječiti da politički predstavnik hrvatskog naroda bude izabran isključivo bošnjačkim glasovima. Osporavanja prijedloga često dolaze uz tvrdnje kako bi se time narušila presuda “Sejdić – Finci”, no Ustavni sud je i to već razjasnio – u odluci U-3/17 Sud je jasno istaknuo da se ta presuda može provesti jedino izmjenom Ustava, dok se pitanje legitimnog predstavljanja rješava zasebno, izmjenama Izbornog zakona. Kritike koje dolaze iz unitarističkih krugova, prema kojima bi neki građani ostali bez prava glasa, nemaju uporište u samom tekstu prijedloga. Svi građani Federacije BiH i dalje bi imali pravo glasa za hrvatskog člana Predsjedništva – jedina novost bila bi potreba dodatne potvrde većinske volje iz županija u kojima Hrvati većinski žive. Unatoč kontinuiranim opstrukcijama i osporavanjima, prijedlog izmjena Izbornog zakona ostaje i dalje aktualan dokument koji ima i pravnu i političku osnovu.U javnosti se sve češće ističe potreba osiguravanja legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda, što je potvrđeno i nizom odluka Ustavnog suda BiH. Pojam “hrvatski član Predsjedništva”, jasno naveden u Ustavu BiH, dodatno potvrđuje da je nužno da takav predstavnik ima i političku potporu unutar hrvatskog naroda, a ne samo formalnu nacionalnu pripadnost.

Ne postoje naznake hoće li se i kada dogoditi nastavak okupljanja nove državne većine nakon što je postalo jasno kako bošnjačke stranke nisu spremne na “rizik” prestanka preglasavanja Hrvata i gubitka dvojice članova državnoga vrha. Kako doznaje Večernji list BiH, o tome su ovoga tjedna daleko od očiju javnosti, odmah nakon ceremonije otvaranja Sajma gospodarstva u Mostaru, razgovarali čelnici HDZ-a BiH Dragan Čović, SDP-a BiH Nermin Nikšić te Naroda i pravde Elmedin Konaković. Obje strane deklarirale su svoja stajališta. Čović je jasno stavio do znanja kako je ovo važan trenutak kada se mogu “bezbolno” donijeti izmjene Izbornoga zakona. No, tako ne smatraju SDP BiH i NIP.

e volje iz županija u kojima Hrvati većinski žive. Unatoč kontinuiranim opstrukcijama i osporavanjima, prijedlog izmjena Izbornog zakona ostaje i dalje aktualan dokument koji ima i pravnu i političku osnovu.

www.abcportal.info

The post Sastanak u Banjoj Luci na čekanju do izmjena Izbornog zakona BiH first appeared on ABCportal.