Josip Jelinić izabran za Hercegovca godine

Josip Jelinić izabran za Hercegovca godine

Link na izvornu vijest

Viteška župa danas slavi nebeskog zaštitnika, a u 11:00 slavit će se središnje svečano misno slavlje u dvorištu župne crkve.

https://alerix.ba/

Rođenje Svetog Juraja ispunilo je velikim veseljem oca mu Geroncija, Perzijanca, i majku Polikroniju, Kapadočanku. Pobožni su ga roditelji odgajali u vjerskom duhu, i to s uspjehom, sve dok nije odrastao i stupio u vojničku službu.

Njegovo je štovanje u povijesti svetaca pravi fenomen, kojemu jedva ima ravna. U Siriji su već u IV. stoljeću crkve posvećene Sv. Juraju. U Egiptu ima njemu u čast 40 crkava i tri samostana, a na otoku Cipru nalazilo se čak 60 Jurajevih svetišta.

U Carigradu mu je podigao crkvu nitko manji nego sam car Konstantin Veliki. U Grčkoj Crkvi Sv. Juraj se slavi uz Sv. DemetrijaProkopija i Teodora kao veliki mučenik. S Istoka se njegovo štovanje vrlo brzo proširilo i na Zapad, u Rim, u Italiju, na Siciliju, u Francusku, u Mainz, a onda i u Englesku i Škotsku, gdje se naročito poštuje. Kao svoga zaštitnika slavili su ga srednjovjekovni vitezovi i križari.

Seljaci su ga počeli zazivati kao zaštitnika najprije svojih konja, a zatim i ostalih domaćih životinja. Svetog Juraja slave i mnogi svečani govori te romansirani životopisi, počevši od najstarijih vremena. Njega su svojim spisima proslavili Sv. Grgur Turonski, pjesnik himana Venancije FortunatSv. Andrija KretskiSv. Petar Damiani

U srednjem vijeku Sv. Juraj je slavljen i mnogim ukazanjima. A njegovim slikama ne zna se ni broja. Malo je koji srednjovjekovni i kasniji religiozni umjetnik slikar ili kipar koji ga nije prikazao. Njegov je blagdan u nekim biskupijama spadao u najveće u godini.

Jedna legenda nastala u srednjem vijeku za vrijeme križarskih bojni spominje zmaja kojeg Sv. Juraj probada. Netko je tada krivo shvatio jednu sliku cara Konstantina u Carigradu koji je, prema povjesničaru Euzebiju, prikazan kako gazi probodena neprijatelja ljudskoga roda. Pučka mašta tu je sliku pripisala Sv. Juraju i oko njega razvila legendu kako je spasio djevojku probovši zmaja. ..

U toj se verziji legenda, kako donosi laudato.hr, brzo raširila te je postala opća svojina, o čemu svjedoče nebrojene slike i kipovi, pa i jedan u Zagrebu u blizini kazališta.

Prikaz o životu Sv. Juraja zaključit ćemo govorom Sv. Petra Damianskog, biskupa i crkvenog naučitelja. „Današnja svetkovina, predragi, podvostručuje radost uskrsne slave i osvjetljuje ukrasom vlastitoga sjaja, poput dragocjenoga bisera, zlato u koje se utiskuje. Doista je iz vojne prenesen u vojnu, jer je dužnost zemaljskog tribunata što ju je obavljao zamijenio ispoviješću kršćanske vojne. Poput odvažnoga vojnika sve je svoje prije siromasima dao i odbacio teret zemaljskoga blaga. Tako, slobodan i nezapriječen, opasan oklopom vjere, jurnuo je taj vatreni Kristov ratnik u bojni red žestoke bitke“.

Sveti Juraj u sebi ujedinjuje sve atribute zaštitnika u svim kritičnim zdravstvenim situacijama, posebice onima po život opasnima: bolestima s visokom vrućicom, s jakim grčevima i psihičkim stanjima u puku poistovjećenima s padavicom. Oko njegova blagdana – 23. travnja – oživljava zemlja, pa je stoga zaštitnik usjeva, a kako se u to vrijeme počinju pojavljivati zmije, te je zaštitnik i od zmijina ugriza. Kao jednom od 14 svetih pomoćnika dodijeljena mu je zaštita od bolesti domaće stoke, a posebno konja i ratnog konjaništva.

Rubrika “Drugi pišu” je računalno generirana rubrika u kojoj se automatski povlači vijesti s drugih web stranica putem RSS protokola, te se korisnik koji otvori (klikne) vijest na ovoj rubrici upućuje na vijest s izvorne web-stranice (slično kao na Facebooku). Vijesti i linkovi koji vode na te vijesti su pod kontrolom drugih portala te e-Hercegovina.com nije odgovorna za sadržaj tih istih portala. e-Hercegovina.com nije vlasnik prenesenih vijesti i ne polaže nikakva prava na objavljene vijesti. e-Hercegovina.com poštuje intelektualno vlasništvo i autorska prava drugih, te se obvezuje po prijavi povrede autorskih prava, intelektualnog vlasništva ili druge povrede propisa ukloniti sve sadržaje kojima se krše autorska prava drugih. Primjedbe, prijave kršenja prava ili nešto drugo možete uputiti na email ehercegovina22@gmail.com te se e-Hercegovina.com obvezuje da u najkraćem mogućem roku odgovori na email i po potrebi reagira.
O čemu se priča na BiH i Croatia subredditima

O čemu se priča na Balkanskim subredditima?