Banke u Bosni i Hercegovini šute nakon odluke visokog predstavnika u BIH Christiana Schmidta, prema kojoj se financiranje iz proračuna zabranjuje dvjema strankama – Savezu neovisnih socijaldemokrata (SNDS) Milorada Dodika i Ujedinjenoj Srpskoj Nenada Stevandića.

Schmidtova odluka znači da se sve uplate iz proračuna namijenjene ovim dvjema strankama moraju prebaciti na račun Centralne banke BiH, a u zasebnom dijelu svoje odluke zaprijetio je sankcijama protiv onih banaka koje odbiju prebaciti novac s računa.

Ove dvije političke stranke su iz proračuna svih razina vlasti u Bosni i Hercegovini primale oko 1,2 milijuna eura godišnje.

Schmidt je donio odluku zbog, kako je navedeno, njihovih “antidaytonskih aktivnosti”, a Dodik je prijetio da će kontrolirati one koji bi poštovali Schmidtovu odluku.

Riječ je o novom financijskom pritisku na Dodika i njegove pristaše, nakon što su prošle godine, zbog američkih sankcija, cijelom vrhu entiteta Republika Srpska (RS) i članovima Dodikove obitelji i povezanih tvrtki ukinuti bankovni računi, što im je otežalo poslovanje.

Dodik i Stevandić su istovremeno nositelji najviše dvije entitetske pozicije, predsjednika RS-a i predsjednika entitetske skupštine.

Prvi je pod sankcijama Sjedinjenih Država od 2017. godine, a novi paket proširenih sankcija uveden je 2022. godine zbog pokušaja secesije RS-a, negiranja genocida i izravnog podrivanja Ustava Bosne i Hercegovine.

Stevandić je pod sankcijama zbog svoje uloge u destabilizaciji državnih institucija i podrške Dodikovim antidaytonskim inicijativama.

Obojica, zajedno s premijerom Vlade RS-a Radovanom Viškovićem, također su na potjernici Suda Bosne i Hercegovine, zbog odbijanja odazivanja pozivima Suda Bosne i Hercegovine i Državnog tužiteljstva, koji ih optužuju za napad na ustavni poredak zemlje.

Centralna banka Bosne i Hercegovine nije odgovorila na upit Radija Slobodna Europa (RSE) o tome kako će primati isplate novca namijenjenog sankcioniranim političkim strankama, te kako će se s tim sredstvima dalje postupati.

RFE/RL je također poslao upite na adrese nekoliko banaka u Bosni i Hercegovini o tome hoće li poštovati odluku visokog predstavnika, ali do zaključenja teksta nije stigao niti jedan odgovor.

Ni sadašnji predsjednik Udruženja banaka u Bosni i Hercegovini, Edis Ražanica, nije odgovorio na upit.

Berislav Kutle, bivši predsjednik Udruženja banaka Bosne i Hercegovine, za RFE/RL je rekao da “banka može nešto blokirati ili zaustaviti samo na temelju pravno valjanog naloga”.

Banke bi trebale dobiti tumačenje od bankarskih agencija o tome što mogu i moraju učiniti u vezi s mogućom blokadom računa – objašnjava Kutle.

„Do sada nalog visokog predstavnika nikada nije bio osporavan u smislu pravne valjanosti, niti je itko ocjenjivao njegovu legitimnost. Općenito, banke bi trebale dobiti tumačenje od bankarskih agencija o tome što mogu i smiju činiti u vezi s eventualnom blokadom računa. Kada su u pitanju računi izvan bankarskog sustava, to je u nadležnosti vladinih struktura koje odlučuju što će učiniti prema danom nalogu“, rekao je Kutle.

Mišljenja je da matične banke “neće dopustiti stvaranje negativne slike u javnosti ili pritisak prema njima”.

„Radije će postupiti po nalogu (visokog predstavnika), što me navodi na zaključak da će, osim ako ne dobiju drugačije upute od bankarskih agencija, privremeno blokirati ta sredstva“, zaključio je Kutle.

RSE nije dobila odgovor od entitetskih agencija za bankarstvo o tome kakve će upute dati bankama kada je riječ o novcu SNSD-a i Ujedinjene Srpske na bankovnim računima.

„SNSD godinama koristi mehanizme zlouporabe javnih sredstava — bilo kroz ugovore, grantove ili pritisak na privatne tvrtke da financiraju kampanje. Odluka visokog predstavnika može biti politička poruka, ali njezina praktična provedba je potpuno druga priča“, rekla je za RFE/RL Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency Internationala BiH.

Navodi da TI već godinama upozorava da se stranke u Bosni i Hercegovini financiraju iz brojnih drugih izvora.

„Vrlo često stranke ne prijavljuju sve svoje prihode, odnosno imaju takozvane ‘crne fondove’. Ti fondovi su znatno veći od legalnih i transparentnih, sudeći po potrošnji stranaka, posebno u izbornim godinama“, ocijenio je Korajlić.

Dan nakon Schmidtove odluke, Milorad Dodik je također izjavio da vjeruje da će nakon ovih sankcija SNSD-u i US-u biti zabranjen rad.

„Sigurno će doći SIP i zabraniti rad SNSD-a, nećemo moći sudjelovati na izborima, a oni misle da su to tako riješili. Vi to niste riješili. Time ste samo stvorili još veći otpor okupaciji“, rekao je Dodik.

Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine nije odgovorilo na upit RSE-a o ovome.

Vehid Šehić, bivši član Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine, rekao je za RSE da ova institucija, putem službe za reviziju, kontrolira godišnje izvještaje o financiranju političkih stranaka, te stoga ima mogućnost kažnjavanja, ako se utvrde nepravilnosti.

„Sada je obveza skupština gradova, općina i entiteta da ne uplaćuju sredstva na račun ove dvije političke stranke. Po mom mišljenju, SIP nema nikakvu nadležnost, jer se radi o administrativnoj odluci koja ima za cilj spriječiti financiranje ove dvije političke stranke, zbog, kako je rečeno, antidaytonskog djelovanja i izazivanja političke krize u BIH. Dakle, SIP će obaviti svoj posao, a SIP će na kraju godine dobiti izvješće. Iz izvješća može utvrditi je li došlo do kršenja odluke visokog predstavnika, počevši od lokalne do državne razine vlasti.“ rekao je Šehić.

Ovo nije prvi put da je Visoki predstavnik sankcionirao političke stranke zabranom financiranja.

Milan Miličević, predsjednik Srpskog demokratskog stranke (SDS), podsjetio je za RFE da je visoki predstavnik Paddy Ashdown 2004. godine blokirao račun SDS-a.

„Nije se radilo samo o proračunskom financiranju, sve transakcije su bile blokirane, uključujući članarine i donacije. Svaka uplata morala se prijaviti OHR-u. Bilo je brutalno teško funkcionirati u tim uvjetima“, rekao je Miličević.

Danas je, kako kaže, SDS i dalje na listi američkih sankcija, zbog čega je prošle godine zatvoren račun stranke, a blokiran je i protok sredstava iz proračuna na temelju broja zastupnika u entitetskim i državnom parlamentu.

Prema Zakonu o financiranju političkih stranaka, proračun institucija Bosne i Hercegovine osigurava sredstva za financiranje političkih stranaka zastupljenih u Parlamentarnoj skupštini BiH, a ukupna sredstva za njihovo financiranje ne mogu prelaziti iznos od 0,2 posto proračuna BiH.

Osim toga, stranke se mogu financirati iz svih ostalih nižih proračuna u državnom, entitetskim, županijskim te gradskim i općinskim proračunima.

Osim javnih sredstava, političke stranke financiraju se i članarinama, dobrovoljnim prilozima do 4000 eura godišnje po pravnoj osobi, izdavačkom djelatnošću te prihodima od imovine ili dobiti tvrtki u vlasništvu stranke.

Godišnji prihod Prihod stranke od vlastitog poslovanja ne smije prelaziti 20 posto ukupnog godišnjeg prihoda stranke.

www.abcportal.info

The post Hoće li banke poslušati Visokog predstavnika i blokirati sredstva Dodikovom SNSD-u, evo što kažu bankari first appeared on ABCportal.