
Za osobu godine Večernjakov pečat” kandidiran uspješni mladi gospodarstvenik Tadija Šarić
U Bosni i Hercegovini je 1. svibnja (i 2. svibnja) slobodan dan na poslu i dan izvan škole. Jedan je od najvećih narodnih praznika i jedini službeni praznik iz socijalističkih vremena koji se još uvijek službeno obilježava, piše Večernji list BiH. Ljudi ga slave diljem ove dvije zemlje, a po tradiciji, 1. svibnja obilježava se seoskim piknicima i roštiljanjem na otvorenom – stoji u jednoj od teza o 1. svibnja u BiH, a u tom kontekstu također se spominje i Srbija kao država koja dva dana obilježava ovaj datum. A on nam je pred vratima, sa sunčanim vremenom i ugodnim temperaturama, pa to vjerojatno svima odgovara.
Prijeti nam loš scenarij
Međutim, u kontekstu globalnih kriza, pitanje je koliko ovakav stil, dvodnevna fešta, gdje jedan dan služi za opuštanje na maksimum, a drugi za odmor od njega, ima smisla. BiH je politički neuređena zemlja, s plaćama i mirovinama najnižima u Europi, veliki broj ljudi i dalje se mora snalaziti “na crno” da bi preživio, egzodus, kad se dogodi, najveći je u Europi, a demografska slika je takva da prijeti potpunim slomom. U tom kontekstu BiH dočekuje svoj 1. svibnja i bit će jedna od europskih zemalja u kojoj se neće podizati glas protiv nepravde koja se događa.

Gajili smo nešto nade da će prijevoznici tog dana izići na ulice zbog novih propisa Europske unije koji im ograničavaju broj dana na njezinu području, međutim, i oni su premjestili datum jer, očito, nikome se ne da protratiti 1. svibnja na prosvjede. U prijevodu, dok drugi budu prosvjedovali, BiH će potrošiti milijune maraka na proslavu Praznika rada. Roštilj, koji uključuje najfinije meso, povrće, vino i pivo, zatim i neki desert, naći će se na gotovo svakom stolu ili u prirodi. A dok to spominjemo, statistički podaci pokazuju da je BiH šesta najsiromašnija država u Europi. Uz nas, tu su Ukrajina, kao država u ratu, Kosovo, Moldavija, Bjelorusija i Azerbajdžan. Prema nekim svjetskim analizama, nalazimo se na 18. mjestu. – Da je politika produktivnija, mi bismo u ekonomskom smislu bili mnogo bolji i imali bismo blagostanje te bolji život i standard. Poslije rata još se nismo stabilizirali, a nemamo ni kulturu rada. Nas politička situacija opterećuje – kazao je svojedobno ekonomist Željko Šain, a Branko Todorović iz Helsinškog odbora za ljudska prava naveo je da je BiH zemlja u kojoj ste siromašni i ako radite i ako ne radite. Sociolog Vladimir Vasić je u jeku kriza govorio o siromaštvu u BiH.
– Glavni uzročnici siromaštva među populacijom su visoka stopa nezaposlenosti, kriminala i korupcije, nerazvijeno ili slabo razvijeno gospodarstvo, stalne migracije stanovništva, konfliktne ili postkonfliktne socijalne okolnosti, visoka stopa raslojenosti među populacijom. Nažalost, analizirajući samo neke navedene faktore siromaštva, lako možemo zaključiti da su oni itekako uočljivi u bosanskohercegovačkoj zajednici i da se gotovo ništa ne poduzima ili malo toga kako bi se riješilo problem – istaknuo je. U BiH vidimo sve veće raslojavanje na bogate i siromašne. – Iz dana u dan, jaz je sve veći i u neravnopravnoj utakmici sve je više igrača na strani socijalno ugroženih. Danima bi se moglo pisati o uzrocima takvog stanja koje je poput malignog oboljenja poprimilo metastaze na sve dijelove društva, ali definitivno je jedan od glavnih uzročnika činjenica da smo postkonfliktna zajednica u tranziciji.
Jaz sve veći
Društvo smo koje iza sebe ima upitnu i u velikoj mjeri kriminaliziranu privatizaciju javnih dobara provedenu od i uz pomoć ljudi koji su duboko involvirani u upravljačke strukture zajednice. U rješavanju ovog globalnog problema, koji nije tipičan samo za naše društvo, potrebna je sprega između pojedinca i upravljačkih struktura društva jer na siromaštvo ne smijemo gledati kao na individualni problem s obzirom na to da ono može biti inicijalna kapsula za mnogo teža i masovnija patološka stanja u društvu – kazao je sociolog svojedobno. Cilj svega ovog nije pokvariti prvosvibanjske praznike, već nas sve motivirati da otvorimo oči jer, ako se kao društvo ponašamo da nam je svima dobro, a ponašamo se, što će pokazati i milijuni maraka potrošeni na roštilj 1. svibnja, onda smo u ozbiljnom problemu jer ćemo u siromaštvu tiho nestajati…