DANAS JE DAN SLOBODE MEDIJA: BiH je među najlošije rangirananim u regionu
Mi se ovdje susrećemo s mnogo primitivnijim, prizemnijim, brutalnijim prijetnjama koje dolaze od vlasti, prije svega onih u Republici Srpskoj, koje su uvođenjem Zakona o kleveti medijima stavili novi teret na leđa
Interview.ba
Danas je Svjetski dan slobode medija, kojeg je u decembru proglasila Opća skupština UN.
Globalno obilježavanje Svjetskog dana slobode medija ove će se godine imati u fokusu dubok utjecaj umjetne inteligencije (UI) na novinarstvo i medije pod temom: Izvještavanje u Vrlom novom svijetu – Utjecaj umjetne inteligencije na slobodu medija. Fokus je na pitanju kako umjetna inteligencija utječe na slobodu medija, slobodan protok informacija, neovisnost medija i globalni cilj osiguranja pristupa informacijama i zaštite temeljnih sloboda.
Lakše i teže uz AI
Brzi rast i korištenje umjetne inteligencije (AI) uvelike mijenja novinarstvo, medije i slobodu medija. Iako načela slobodnih, neovisnih i pluralističkih medija ostaju ključna, utjecaj AI na prikupljanje, obradu i širenje informacija je dubok, predstavljajući i inovativne prilike i ozbiljne izazove.
Umjetna inteligencija može pomoći u podržavanju slobode izražavanja olakšavanjem pristupa informacijama, omogućujući većem broju ljudi komunikaciju diljem svijeta i mijenjajući način na koji informacije teku globalno.
Istovremeno, umjetna inteligencija donosi nove rizike. Može se koristiti za širenje lažnih ili obmanjujućih informacija, povećanje govora mržnje na internetu i podržavanje novih vrsta cenzure. Neki akteri koriste umjetnu inteligenciju za masovni nadzor novinara i građana, stvarajući zastrašujući učinak na slobodu izražavanja. Velike tehnološke platforme koriste umjetnu inteligenciju za filtriranje i kontrolu sadržaja koji se vidi, što ih čini moćnim čuvarima informacija. Sve je veća zabrinutost da bi umjetna inteligencija mogla učiniti globalne medije previše sličnima, smanjiti različita gledišta i istisnuti manje medijske kuće.
Najlošije rangirana zemlja u regiji
Sve to vrijedi i za nas u Bosni i Hercegovini, ali naši problemi nisu fokusirani samo na vrline i mane koje donosi korištenje umjetne inteligencije. Mi se ovdje susrećemo s mnogo primitivnijim, prizemnijim, brutalnijim prijetnjama koje dolaze od vlasti, prije svega onih u Republici Srpskoj, koje su uvođenjem Zakona o kleveti medijima stavili novi teret na leđa.
Ali, to na žalost, nije sve.
Prema najnovijem Indeksu slobode medija za 2025. godinu, koji objavljuju Reporteri bez granica (RSF), Bosna i Hercegovina zauzela je 89. mjesto, što je svrstava među najlošije rangirane zemlje u regiji EU – Balkan.
RSF je u ovogodišnjem izvještaju stavio naglasak na ekonomske pritiske koji prijete opstanku nezavisnih medija širom svijeta.
U 160 od 180 analiziranih zemalja, mediji se teško ili nikako ne mogu financijski održati, dok se u gotovo trećini država redakcije gase upravo zbog ekonomskih teškoća, prenosi N1.
U izvještaju se ističe kako su mediji u BiH, Srbiji i Kosovu suočeni s egzistencijalnim krizama, čiji su uzrok smanjenje budžeta s jedne strane i pojačana politička kontrola, s druge, posebno kada su u pitanju javni servisi.
Europski zakon o slobodi medija (EMFA), koji bi trebao donijeti bolju pravnu zaštitu, još uvijek nije implementiran, posebno na Balkanu.
Stanje u regiji
Među zemljama regije, Crna Gora najbolje kotira na 37. mjestu, dok je Kosovo na začelju sa 99. pozicijom. Ostale zemlje regije: Srbija (96), Albanija (80), Sjeverna Makedonija (42), dok je Hrvatska zauzela 60. mjesto.
U izvještaju se dodatno naglašava da mediji koji se uspijevaju oduprijeti pritiscima, poput onih u Hrvatskoj i Bugarskoj, često postaju mete SLAPP tužbi, koje iscrpljuju njihove financije.
U širem europskom kontekstu, Mađarska (68) i Cipar (77) su označene kao primjeri opasne povezanosti vlasti i medija, posebno kroz netransparentnu distribuciju državnog oglašavanja.
U državama pogođenim ratom i represijom, kao što su Ukrajina (62), Turska (160), Rusija (171) i Bjelorusija (166), sloboda medija je dodatno ugrožena povlačenjem međunarodne pomoći, egzilom novinara i represijom vlasti.
Prvo mjesto u Indeksu slobode medija zauzela je Norveška, drugo mjesto Estonija, a treće Nizozemska.
Globalni pad slobode medija
Već više od deset godina rezultati Indeksa upozoravaju na globalni pad slobode medija. U 2025. godini pojavila se nova niska točka: prosječan rezultat svih ocijenjenih zemalja pao je ispod 55 bodova, što je klasificirano kao ‘teška situacija’.
Više od šest do deset zemalja (112 ukupno) doživjelo je pad ukupnog rezultata u Indeksu.
Po prvi put u povijesti Indeksa, uvjeti za bavljenjem novinarstvom su loši u polovini zemalja svijeta, dok su zadovoljavajući u manje od jedne četvrtine.
The post DANAS JE DAN SLOBODE MEDIJA: BiH je među najlošije rangirananim u regionu appeared first on Interview.ba.