„Prošli smo dug put – od ekonomije novca do ekonomije informacija, zatim do ekonomije pažnje, pa sve do ekonomije emocija. Danas živimo u ekonomiji povjerenja. Ključno pitanje više nije ‘Je li nešto istina?’, nego ‘Vjerujem li izvoru?’ – pitanje koje od nas traži razvoj kritičkog mišljenja, digitalne pismenosti, komunikacije, suradnje, empatije i suosjećanja“, istaknula je Ioana Avădani, medijska stručnjakinja iz Rumunjske, otvarajući Facts Content Lab u Podgorici, održan u sklopu kampanje o medijskoj pismenosti „Facts Come First“, pod pokroviteljstvom DG ENEST WeBalkans inicijative.

Radionica je bila rijetka prilika za novinare, influencere, fact-checkere i kreatore sadržaja iz cijele regije Zapadnog Balkana da se okupe i razgovaraju o dezinformacijama iz lokalne perspektive. Sudionici su istraživali kako ovaj fenomen utječe na svakodnevni život te istaknuli važnost točnih informacija, kritičkog razmišljanja i informiranog građanskog angažmana.

„Dezinformacije nisu samo širenje neistina – one služe za kontrolu javnog diskursa i potkopavanje demokratskih vrijednosti. Borba protiv dezinformacija štiti demokraciju, omogućava donošenje informiranih odluka i vodi prema snažnijem, medijski pismenom društvu“, poručila je Raluca Costache, voditeljica tima programa WeBalkans, dodavši: „Kampanjom ‘Činjenice prvo’ želimo pokazati da dezinformacije stvaraju konfuziju, dok činjenice donose jasnoću. Perspektiva procesa pristupanja Europskoj uniji, utemeljena na činjenicama, omogućuje građanima Zapadnog Balkana da kritički prosuđuju informacije i odbace lažne narative.“

Tematski fokus događaja bio je razotkrivanje uobičajenih zabluda o procesu pristupanja Europskoj uniji. Sudionici su razgovarali o tome kako kreatori sadržaja – osobito novinari – mogu razbiti pogrešne narative i ponuditi jasnije razumijevanje procesa integracije, kako građanima EU, tako i onima na Zapadnom Balkanu.

Jedan od najzanimljivijih dijelova bila su razmišljanja o „budućnosti istine“. Učesnici su istraživali što bi moglo utjecati na istinu do 2040. godine, a vijesti generirane umjetnom inteligencijom prepoznate su i kao izazov i kao alat kroz koji se potvrđuje važnost ljudske uloge. Zaključak je jasan – umjetna inteligencija može pomoći, ali ljudska empatija vodi, jer ljudima će uvijek trebati ljudi.

„Kad izvještavate i pokušavate provjeriti izvore i tvrdnje, postanete svjesni ne samo brzine širenja dezinformacija, nego i njihove količine u javnom diskursu – i koliko duboko oblikuju javno mišljenje. Naš zadatak nije samo ispraviti netočne informacije, već ponovno zadobiti povjerenje ljudi – riječ po riječ, priču po priču“, izjavio je novinar Dejan Šajinović iz Nezavisnih novina.

Tijekom radionice, sudionici su istraživali nove i učinkovite načine borbe protiv dezinformacija. Kroz rad u dinamičnim timovima razvijali su kreativne multimedijalne sadržaje osmišljene kako bi doprijeli do publike i promovirali provjerene i vjerodostojne izvore.

„Kao influencerica, smatram da je najvažnije ostati vjerna sebi – i online i offline. Nisam samo osoba koja govori o knjigama – koristim svoju platformu za iskreno izražavanje mišljenja i sudjelovanje u važnim društvenim raspravama u albanskom društvu, uvijek provjeravajući izvore i činjenice. Kao i kod recenzija knjiga – ne možete govoriti o jednoj knjizi ako pričate neku drugu priču. Na društvenim mrežama, iskrenost treba biti cilj ako želite izgraditi dugoročan odnos s publikom koja vam zaista vjeruje“, izjavila je influencerica Xhorxhina Roci.

Osim uloge umjetne inteligencije u širenju dezinformacija, analizirane su i tehnike uvjeravanja, pristrano izvještavanje te nativno oglašavanje – sve češći oblici koji brišu granicu između informiranja i manipulacije.

U tom je kontekstu naglašena važnost provjere činjenica (fact-checking) – kao procesa koji ne samo da razotkriva netočne informacije, već usporava senzacionalizam i daje prostoru istini da dođe do izražaja. U svijetu viralnog sadržaja, zadaća fact-checkera je ponovno staviti dokaze u središte pozornosti.

Lab je također istaknuo potrebu za stvaranjem boljih uvjeta za jačanje neovisnog i profesionalnog medijskog okruženja. Kroz podršku integritetu medija, inicijativama za provjeru činjenica i medijskoj neovisnosti, EU nastoji ojačati povjerenje javnosti u vjerodostojno novinarstvo diljem Zapadnog Balkana.

„Borba protiv dezinformacija nije samo pitanje činjenica – riječ je o obnovi povjerenja. Ljudi moraju vjerovati ne samo u točnost informacija, već i u integritet onih koji ih prenose. Povjerenje je most između istine i razumijevanja. Bez povjerenja, činjenice ostaju nečujne“, zaključila je Avădani.

Tri intenzivna dana produkcije rezultirala su bogatim sadržajem spremnim za objavu – videima, reelsima, člancima i pričama za društvene mreže – koji ne odražavaju samo stavove novinara, influencera, fact-checkera i kreatora sadržaja o temi dezinformacija, nego i način na koji žele ovu temu približiti svojoj publici.

Slijedite nas na webalkans.com i našim društvenim mrežama: