Eurobarometar je objavio istraživanje koje bi se prije desetak godina činilo kao znanstvena fantastika, međutim, u svijetu u kojem virtualno ima primat nad stvarnim i kad čovjek više vremena provede na svom pametnom uređaju nego u stvarnom svijetu, onda nas ova činjenica ne treba začuditi. A ona glasi da 16 posto državljana Hrvatske kupuje kriptovalute. I po tom su Hrvati drugi u Europskoj uniji, odmah iza Slovenaca, koji su na 18 posto.

Pretpostavke kao temelj

S obzirom na to da nije u EU, BiH nije obuhvaćena ovim istraživanjem, međutim, prije godinu i pol dana sugovornik portala Indikator istaknuo je da ovo tržište vrijedi stotine milijuna maraka, bez preciziranja, s obzirom na to da u ovoj zemlji tržište nije uređeno pa je teško znati koliko tko ovdje ulaže, koliko u svijetu, a koliko možda i u Hrvatskoj, pa dobivamo broj od 18 posto ulagača. Realno je pretpostaviti, s obzirom na to da mnogi iz BiH imaju hrvatsko državljanstvo, da i ulažu novac u imovinu tamo, a među njom i u kriptovalute. Na osnovi pretpostavki, o čemu je govorio Boris Majstorović, stručnjak za kriptovalute, na temelju pretpostavki utemeljenih na podacima koje su objavile relevantne platforme, procjenjuje da u BiH kriptovalutama trguje oko 100.000 osoba. BCX platforma, čiji je izvršni direktor, trenutačno ima 30.000 korisnika, što dodatno potvrđuje rast zanimanja za kriptovalute u Bosni i Hercegovini. A taj rast nije bez rizika. Svojedobno je sugovornik Večernjaka iz svijeta kriptovaluta pozvao korisnike da se kvalitetno informiraju i educiraju. – Svakako se može reći da je tržište u BiH zanimljivo te da svi entuzijasti u području ekonomije, financija i kriptovaluta nestrpljivo čekaju vidjeti što će se događati u idućem razdoblju. Digitalna imovina je mlad oblik sredstva koji predstavlja određenu imovinu i ima neku vrijednost te je trgovanje na ovakvim tržištima visokorizično iz aspekta zaštite potrošača i klijenata. Ti propisi tek stupaju na snagu u razvijenijim zemljama, a u Bosni i Hercegovini nema naznaka da će se takvo što skoro dogoditi. Ako odlučite stupiti u svijet kriptovaluta, kvalitetno se informirajte i educirajte, a svi postupci koje tamo činite vaša su vlastita odgovornost te ćete uživati u svim njihovim blagodatima koje nude, ali i određenim nepovoljnim okolnostima ako budete žrtva vlastitog neznanja ili kriptoprijevare, koje nisu rijetke u ovom svijetu slabe regulacije – istaknuo je. A je li sve s kriptovalutama tako dobro kao što se čini?

Pa, ako pogledamo razvijene zemlje, one imaju neki razlog da ne ulažu previše u kriptovalute. Naime, najmanje interesa za kriptovalute na razini Europske unije imaju Francuska, Njemačka i Italija, najveća gospodarstva EU-a. Bitstamp je radio jedno istraživanje koje je pokazalo da zemlje poput Nigerije, Zimbabvea, Filipina, Južne Afrike, Irana, Argentine, Venezuele, Indonezije… imaju visoke postotke korisnika kriptovaluta, često iznad 15% stanovništva. Zašto je to tako? – Visoka inflacija i nestabilnost valuta: U zemljama poput Venezuele, Zimbabvea i Irana ljudi traže načine za očuvanje vrijednosti svojih ušteđevina. Kriptovalute nude alternativu koja nije podložna devalvaciji lokalnih valuta. Nedostatak pristupa tradicionalnim financijskim uslugama: Mnogi ljudi u siromašnijim zemljama nemaju pristup bankama, ali mogu koristiti kriptovalute putem pametnih telefona i interneta. Visoki troškovi slanja novca: Kriptovalute omogućuju jeftinije i brže međunarodne doznake, što je posebno važno za zemlje koje ovise o novčanim transferima od dijaspore – navodi se. Ipak, kriptovalute ostaju hit. Za Poslovni dnevnik o “novom zlatu” govorio je Nikola Škorić, suosnivač i direktor Electrocoina. – U ovom je trenutku interes za kriptovalute jednak interesu za zlato. Mnogi vide bitcoin kao bolju alternativu za pohranu vrijednosti.

Za razliku od zlata, kod bitcoina doista možemo vidjeti kolike su tržišne rezerve – kaže Škorić. Autoritet za tržište kapitala Milan Horvat kaže da je trenutačno sve na tržištu kapitala podložno nesigurnosti, a što uvelike generira Donald Trump i njegova administracija.

– Trenutačno se strahovi starijih i bogatijih generacija prelijevaju u zlato i razne stabilnije vrijednosne papire, a mlađi ulažu u bitcoin, što mu ne diže cijenu jer oni nemaju toliko kapitala kao stariji, ali vrijednost bitcoina i ne pada jer se iz njega ne bježi kao iz mnogih drugih investicijskih kategorija. Stoga mislim da će tržište u jednom trenutku to prepoznati i honorirati novu generaciju dodatnim porastom vrijednosti njihovih ulaganja – jasan je Horvat. U Americi je pak na snazi institucionalizacija bitcoina ili možemo reći da je to proces koji traje, dok u Europi sve ide usporeno.

Zanimljiv proces

– Razlika je između pristupa SAD-a s jedne strane i Kine te EU-a s druge strane. Amerika je razvila privatne stablecoine (npr. tether, USDC i slične), dok Kina i EU razvijaju digitalne inačice svojih valuta preko središnje banke. Ne treba smetnuti s uma da je FED privatna institucija pa SAD nastavlja svojim putem, a EU i Kina svojim. Prvo idu na to, ali sam siguran da će u budućnosti u svima njima biti bitcoina, ali i nekih drugih digitalnih valuta kao dijelova rezervi svih banaka – ustvrdio je. Kako god, proces je zanimljiv, još da ga BiH potpuno uskladi pa da možemo ići ukorak s Europom.

www.abcportal.info

The post Kriptovalutama u BiH trguje oko 100.000 osoba, interes jednak kao i za zlato first appeared on ABCportal.