Sve je više primjera da su pojedine namirnice čak i skuplje na policama u Bosni i Hercegovini nego u zemljama Europske unije, iako su im plaće znatno veće

Cijene europske, plaće i mirovine domaće – rečenica je kojom se sve češće opisuje stanje u Bosni i Hercegovini. Ipak, sve je više i primjera da su pojedine namirnice čak i skuplje na policama u našoj zemlji nego u Europskoj uniji. Kako premostiti jaz između potrošačke košarice i osobnih primanja u ovakvim uvjetima?

Posljednji podaci
Sindikalna potrošačka košarica koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za svibanj 2025. godine iznosi 3178,40 KM. Prosječna plaća isplaćena u Federaciji BiH za ožujak 2025. iznosila je 1565 KM (posljednji podatak koji je objavio Federalni zavod za statistiku). Minimalna plaća, prema odluci Vlade FBiH, je 1000 KM. Pokrivenost sindikalne potrošačke košarice prosječnom plaćom je 49,24%. Pokrivenost sindikalne potrošačke košarice minimalnom plaćom je 31,46%. Prehrana čini čak 44,95% potrošačke košarice ili 1428,60 KM. Iznos daleko iznad minimalne plaće. Unatoč njezinu značajnom rastu u ovoj godini, minimalna plaća ne pokriva ni najosnovnije – hranu. Cijene osnovnih namirnica i higijenskih potrepština u Bosni i Hercegovini sve su bliže onima u zemljama Europske unije, dok su neke čak i veće. S druge strane, plaće ne prate taj galopirajući rast – tako je prosječna neto plaća u Bosni i Hercegovini oko 1400 maraka, dok je, primjerice, u Sloveniji dva puta veća. U Njemačkoj i Austriji prosječna plaća veća je od 6000 maraka. Stručnjaci kažu da je najbolji pokazatelj kvalitete života kupovna moć stanovništva. I dok u našoj zemlji 60% primanja odlazi na osnovne životne potrebe, u zemljama Europe taj je postotak tek 30-ak posto. – Naši su porezi dva puta veći nego na Zapadu. Mi imamo dva puta više zaposlenih u administraciji. Kad bi se otpustilo pola radnika iz državne administracije i kad bi im se plaće smanjile za pola, onda bismo mogli smanjiti poreze i onda bi moglo gospodarstvo prodisati – kazao je ranije ekonomist Aleksa Milojević. Privremeno zaključavanje cijena i ograničavanje marže – neke su od mjera nadležnih. Nažalost, nisu dale zadovoljavajuće rezultate. A sad nam stiže i nova prijetnja, ponovni rast cijena. Eskalacija aktualnog sukoba Izraela i Irana globalno može prouzročiti znatan rast cijena energenata, a time i osnovnih i drugih namirnica te usluga, što bi negativno utjecalo na standard građana u BiH, ocijenio je ekonomski analitičar iz Banje Luke Goran Savić.

Savić je rekao Srni da ovakve ozbiljne promjene i poremećaji u svijetu zasigurno utječu na povećanje cijena burzanskih roba, poput nafte i drugih energenata, pa i hrane i električne energije. On je rekao da vlasti i institucije Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, unatoč ograničenim kapacitetima na ekonomskom planu, trebaju biti oprezne i pratiti stanje u vezi s ovim sukobom te učiniti što mogu da ublaže i amortiziraju eventualni rast cijena.

Osnovne namirnice
U prosincu 2024. godine sindikalna košarica iznosila je 3114,95 KM, u studenome 3107,50 KM, listopadu 3080,60 KM, u rujnu 3131,10 KM, kolovozu 3379,30 KM, srpnju 2977,80 KM, lipnju 2964,10 KM, dok je u svibnju iznosila 2950,10 KM. U odnosu na svibanj prošle godine sindikalna košarica za četveročlanu obitelj skuplja je za 228 KM.

U međuvremenu došlo je do povećanja prosječne i minimalne plaće u BiH. Međutim, to povećanje je neznatno i simbolično u donosu na razliku u pokrivenosti sindikalne potrošačke košarice. Najveći dio mjesečnog proračuna građana odlazi na hranu i režije. Primjetan je rast cijena kruha, mlijeka, mesa, ulja i povrća – osnovnih namirnica koje su prije nekoliko godina bile dostupnije znatno većem broju kućanstava. – Mi više ne živimo, mi preživljavamo. Svakog mjeseca kalkuliram što mogu kupiti, a što moram izostaviti – kaže majka dvoje djece i dodaje: “Od kulture, odjeće ili putovanja odavno smo odustali.” Ekonomski stručnjaci upozoravaju da ovakva situacija vodi prema rastu siromaštva i dodatnom iseljavanju radno sposobnog stanovništva. Mladi sve češće odlaze u inozemstvo u potrazi za sigurnijim uvjetima života. Potrošačka košarica u BiH jasno pokazuje da većina građana živi ispod granice dostojanstvenog standarda.

Ova tema često se koristi kao indikator ekonomskog zdravlja zemlje, ali i kao sredstvo pritiska prema vlastima za uvođenje mjera socijalne zaštite. Prema posljednjim podacima, oko 10 – 12% stanovništva u Bosni i Hercegovini ne može si priuštiti obrok kad je riječ o pristupu dovoljnoj količini hrane.

Ovaj broj uključuje ljude koji nemaju dovoljno novca za kupnju hrane koja je potrebna za održavanje minimalnog životnog standarda. Prema izvješćima i podacima iz različitih izvora (kao što su Državni zavod za statistiku i međunarodne organizacije poput UN-a i Svjetske banke), oko 16 – 18% stanovništva BiH živi ispod granice siromaštva.

www.abcportal.info

The post Sve veći broj građana ne može si priuštiti ni hranu, minimalac 1000 KM, a prehrana 1430 KM first appeared on ABCportal.