Olgica Marušić: Stoljetni orah je više od stabla – on je srce Širokog Brijega
Već danima se u javnosti raspravlja o planiranom uređenju Trga dr. Ante Starčevića u Širokom Brijegu, no jedna tema osobito izaziva reakcije građana – moguća sječa stoljetnog oraha.
Protiv takve odluke javno istupa dr. sc. Olgica Marušić, profesorica biologije i kemije u Prvoj osnovnoj školi Široki Brijeg te sveučilišna profesorica Metodike nastave biologije, koja u otvorenom apelu upozorava na brojne ekološke, društvene i simboličke razloge zbog kojih orah mora ostati.
Tekst prenosimo u cijelosti:
“Zašto moramo sačuvati orah na Trgu dr. Ante Starčevića?
Na Trgu dr. Ante Starčevića u Širokom Brijegu već gotovo jedno stoljeće stoji stari orah, veličanstveno stablo koje nadživljava generacije i mijene grada. U sklopu planiranog uređenja trga razmatra se njegovo uklanjanje. Međutim, takva bi odluka značila nepovratan gubitak, ne samo za okoliš i klimu, nego i za identitet grada i kvalitetu života njegovih stanovnika.
Stari orah nije tek estetski element u prostoru, on je živo srce trga i prirodni saveznik u borbi protiv klimatskih promjena. U doba sve učestalijih toplinskih valova, smanjene kvalitete zraka i ubrzane betonizacije, važno je razumjeti da velika stabla imaju funkciju koju nove sadnice ne mogu nadomjestiti desetljećima. Odrasli orah godišnje apsorbira i do 50 kilograma ugljikova(IV)oksida, proizvodi kisik za više osoba, hladi prostor za nekoliko stupnjeva i filtrira zrak od prašine i štetnih čestica.
U urbanim sredinama stabla poput ovog oraha imaju ključnu ulogu u očuvanju mikroklime, ublažavanju temperaturnih ekstrema, zadržavanju vlage i sprječavanju erozije tla. Osim toga, dokazano je da boravak u zelenim zonama smanjuje stres, poboljšava koncentraciju, smanjuje agresivnost i općenito doprinosi javnom zdravlju.
Široki Brijeg se nalazi u podneblju hercegovačkog krša, gdje su ljeta iznimno vruća, tla plitka, a vegetacija već prirodno oskudna. Svako zdravo stablo u takvom okolišu ima višestruku vrijednost, ne samo ekološku, nego i hidrološku i krajobraznu. Uklanjanjem ovog oraha dodatno bi se narušila prirodna ravnoteža i degradirala kvaliteta života u urbanom prostoru.
Širokobriježanin emotivno o uređenju Trga: Što će biti s orahom koji pamte generacije?
Ovaj orah ima i emocionalnu i društvenu vrijednost, u njegovoj sjeni generacije su prolazile, djeca čekala roditelje iz škole, stariji razmjenjivali priče, a turisti se divili njegovoj ljepoti. On nije tek stablo, on je svjedok vremena i tiha veza prošlosti, sadašnjosti i budućnosti grada.
Uređenje trga može i treba uključivati drvo kao njegov centralni element, kružna klupa, zaštita korijenskog sustava, edukativna ploča o njegovoj starosti i značaju, sve su to načini da se moderna arhitektura pomiri s prirodom. Ekološki osjetljiv prostor ne smije postati prostor pogrešnih odluka.
Pouka iz Gelbaja: Sudbina libanonskih cedrova
Slučaj iz Gelbaja zorno pokazuje što se događa kada se prema vrijednim stablima odnosi bez dovoljno pažnje. Tamo su posađena tri libanonska cedra, rijetka i iznimno vrijedna stabla, koje je s ljubavlju zasadio fra Vojislav Mikulić, dugogodišnji član širokobriješke franjevačke zajednice i zaljubljenik u prirodu.
Njegova gesta nije bila samo hortikulturni čin, nego i doprinos stvaranju trajne uspomene koja povezuje kulturu i duhovnost. Libanonski cedar (Cedrus libani) jedno je od najimpresivnijih i najdugovječnijih stabala na svijetu, poznat po svojoj postojanosti, snazi i ljepoti.
Nažalost, prilikom nedavnih građevinskih radova jedno stablo je nepovratno uništeno zbog oštećenja korijenja. Dva preostala cedra i dalje prkose vremenu, no njihova sudbina ostaje neizvjesna, jer su svi posađeni uz prometnicu koja je bila izložena dubokim zahvatima u tlo. Ukoliko stradaju i dva preostala, gubimo cijeli hortikulturni spomenik, čiji se značaj ne može nadomjestiti.
Vrijeme će pokazati jesu li i ta dva stabla pretrpjela trajna oštećenja korijenskog sustava. No šteta je već učinjena, a primjer iz Gelbaja ostaje opomena koliko su takvi gubici nepopravljivi, pogotovo ako se dogode zbog nepažnje ili neznanja.
Vrijeme za ispravnu odluku
Pozivamo gradske vlasti, projektante i sve uključene da uvaže ekološke, društvene i stručne razloge za očuvanje ovog stabla. Orah ne smije biti prepreka razvoju, upravo suprotno, treba postati simbol održivog i pametnog razvoja.
Široki Brijeg ima priliku pokazati da poštuje svoju prirodu, svoju povijest i svoje ljude. Odluka o očuvanju oraha bila bi poruka odgovornosti, razuma i ljubavi prema vlastitom gradu.”
(www.jabuka.tv)
The post Olgica Marušić: Stoljetni orah je više od stabla – on je srce Širokog Brijega first appeared on Jabuka.tv.