Posjetili smo Ljubušaka koji se nakon 40 godina vratio kući: Čisti 8 km rimskog puta i nada se hodočasnicima 30. lipnja 2025.Nema komentara

Posjetili smo Ljubušaka koji se nakon 40 godina vratio kući: Čisti 8 km rimskog puta i nada se hodočasnicima 30. lipnja 2025.Nema komentara

Link na izvornu vijest

Posjetili smo Ljubušaka koji se nakon 40 godina vratio kući: Čisti 8 km rimskog puta i nada se hodočasnicima 30. lipnja 2025.Nema komentara
U Lipnu, malenom selu koje povezuje Čitluk i Ljubuški, Miljenko Mića Nakić već godinama čisti i održava osam kilometara starog rimskog puta, poznatog i pod nazivom Popriki put.  Motiva za održavanje ovog starog puta je nekoliko – od želje da se od zaborava i propadanja očuvaju stari putevi kojima su stare generacije nekada pješačile u školu, do toga da ova staza, uz malo truda i dorade, ima potencijala za postati dijelom hodočasničke Camino rute.

Naime, ovim putem može se stići do rodne kuće “časnog sluge Božjeg” Petra Barbarića – vjerojatno budućeg prvog blaženika s područja Hercegovine, a čija se rodna kuća nalazi u Šiljevištu kod Ljubuškog, što bi svakako mogla biti zanimljiva stanica hodočasničke rute.

Selo koje izumire

Bio je to i povod da ekipa portala Jabuka.tv posjeti Lipno – selo koje, otkriva nam Miljenko, danas broji tek nešto više od stotinu stanovnika, a nekoć je vrvjelo životom.

Iako priroda u Lipnu očarava, a u vožnji po dolasku primjećujemo mnoge kuće koje su još uvijek lijepe i uredne, okružene prelijepom prirodom, mnoge od njih danas su – prazne.

 

Ovdje živi 105 duša, a pola od toga su samci. Imali smo 780 stanovnika 1970-ih godina, otkriva Miljenko Nakić za portal Jabuka.tv, dodajući kako je situacija daleko bolja u susjednim Grljevićima.

Njih ima duplo više. Tamo ljudi ostaju, ima mladih, kod nas ništa, kaže nam Miljenko.

 

40 godina u Zagrebu

Za razliku od užurbanog mnoštva, Miljenko u Lipnu živi drugačijim ritmom – onim koji prate priroda, tišina i tragovi prošlosti.

No, nije uvijek bilo tako. Miljenko je, naime, 40 godina živio u Zagrebu.

Vrlo perspektivan radnik, po struci pogonski inženjer, od 1980. do 2000. godine radio je u Končar alatima – tvrtci koja se bavila preradom lima i plastike, a u to vrijeme bila je jedna od najboljih u Europi. Već 2000. godine okušao se i u online radu, konstruirajući 3D alate za njemačko tržište. Radio je i u tvrtci Nikola Tesla, otvorio i svoj obrt, a zatim radio kod privatnika.

Nedostajalo mu je pet godina do mirovine kada se 2016. godine iz Zagreba vratio u rodno Lipno da bi preuzeo brigu o ostarjelim roditeljima, a potom tu i ostao.

Ubrzo nakon povratka, rodila se ideja o čišćenju i uređivanju Rimskog – Poprikog puta, što je bio i povod našeg dolaska.

Prapovijesna ilirska gradina u Lipnu

 

No, prije odlaska na Popriki put, s Miljenkom smo nakratko posjetili prapovijesnu ilirsku gradinu. Do nje stižemo stazom kroz gustu šumu kojom danas rijetko tko prolazi. Miljenko nam putem objašnjava da je riječ o prostoru na kojem su boravili Iliri, a koje su kasnije porazili i potjerali Rimljani.

Naš sugovornik na ovom lokalitetu je napravio i postaje. Ovuda često prođe sam, ali i rado dovodi zainteresirane – nedavno je ovdje poveo prijatelje iz Melbournea i Zagreba.

Gradina je 302 metra nadmorske visine, a Lipno je 100 metara niže. Odavde se nekada Lipno vidjelo kao na dlanu, ali je sada šuma izrasla, objašnjava Miljenko za portal Jabuka.tv, a pokazuje nam usput i ostatke grobne keramike Ilira koja je ovdje pronađena.

Unatoč žarkom lipanjskom suncu, vrućini i sparini, naš domaćin nije štedio truda da nam kroz sat vremena hoda pokaže bitne dijelove svog sela kojim su nekad kročili Iliri i Rimljani te da nam objasni svoje zamisli zašto je važno od zaborava očuvati i ponovno oživjeti ove stare puteve.

Rimski put

Stižemo konačno i do Rimskog puta koji zadnjih godina Miljenko sam čisti i održava. Radi se o starom putu dužine 8 kilometara kojim su starije generacije, uključujući i Miljenka Nakića, godinama pješačile jer drugog puta i nije bilo.

Osim toga, ovim putem išli su ljudi na konjima, magarcima, ne samo iz Lipna nego i iz Brotnja, dogovarali su se i razni poslovi, pa je u to vrijeme ovaj put bio izrazito živ, dok je danas sve opustjelo.

Došao sam na ideju da očistim i učinim prohodnim taj put jer sam tuda išao u školu u Lipno i u Vitinu. Cesta koja vodi do moje kuće je napravljena tek 1965. godine, a prije toga je nije uopće bilo, kao ni ceste za Grljeviće. Pamtim taj put još kao dijete, to je bio jedini put do moje kuće, ali i prema Vitini gdje sam 4 godine išao u školu, objašnjava nam Miljenko.

Objašnjava nam da je Lipno bilo centar rimskog puta (Zaleđe Splita – Mostar), te dodaje da se u selu nalazi i rimski bunar koji je zatrpan.

Hercegovački Camino

Naš sugovornik vjeruje da bi Popriki put, uz malo truda oko uređenja, mogao i trebao postati dijelom hodočasničke Camino rute koja se uključuje na Imotski, ili Camina od crkve svetog Jakova u Međugorju do šibenske katedrale svetog Jakova. Smatra da bi to bi bio “najzanimljiviji Camino”, tj. da prolazi rutom Međugorje – Čerin – Hamzići – Lipno, zatim rimskim putem do Šiljevišta (rodne kuće sluge Božjeg Petra Barbarića) i dalje po već ranije ustanovljenoj ruti.

Smatra da je trenutna ruta, tj. prvi dan Camina, (Međugorje – Ljubuški – Kravica – Imotski) nelogična jer se hodočasnici zaustavljaju na pojedinim turističkim atrakcijama koje nemaju veze s Caminom, čime im se radi dodatna reklama i promocija, koje im ionako ne manjka. Istovremeno, stare staze poput “Poprikog” puta izumiru i odlaze u zaborav.

Zašto se ne bi išlo rutom Čerin – Lipno – rimskim putem, stazom prema Šiljevištu časnom slugi Božjem Petru Barbariću koji bi trebao biti prvi blaženik iz Hercegovine? Šiljevište je od Međugorja udaljeno 25 kilometara, tu se može napraviti pauza i dalje se  uključiti na Klobuk i dalje.

Kad je riječ o Petru Barbariću, njegovi su bili rodom iz Blatnice kod Čitluka. Ovo mu je bio najbliži put do bake i djeda, ovuda je konjem išao i napajao se na bunaru u Lipnu. On je budući prvi blaženik iz Hercegovine, ovuda je nekada prolazio pokraj moje kuće – i da ja ništa ne pokušam napraviti po tom pitanju?, priča nam Miljenko.

Napominje kako školski centar u Travniku (mjesto gdje je pokopan) nosi ime Petra Barbarića, dok i prostor rodne kuće i kapelicu u Šiljevištu kod Ljubuškog vode ljudi iz Travnika.

U Travniku ga doživljavaju kao sveca – i Muslimani i Srbi i Hrvati, kaže nam Miljenko, potkrepljujući tvrdnje da nema smisla da Camino koji prolazi Hercegovinom u svoju rutu nema uključeno zaustavljanje na takvom mjestu kao što je rodno mjesto čovjeka za kojega je u tijeku proces beatifikacije u Vatikanu i koji će, po svemu sudeći, uskoro postati prvi blaženik iz Hercegovine.

Nekada je “Popriki” bio mjesto susreta ljudi, a Miljenko vjeruje da bi, uz malo sredstava i mehanizacije koja bi na nekoliko mjesta uklonila kamenje, ova staza mogla poslužiti kao šetnica, staza za bicikliste, a možda jednog dana i hodočasnička staza.

A hoće li Miljenkove ideje naići na plodno tlo i njegov Popriki put ponovno oživjeti u punom kapacitetu i možda uskoro opet biti staza kojom će, baš kao i nekoć, prolaziti ljudi, – tek nam preostaje za vidjeti.

No, ono što ovaj Lipnjak već godinama tiho i uporno radi – bez velike pompe, bez pomoći institucija – već sada nije samo priča o održavanju zarasle staze nego i važna priča o borbi za očuvanje identiteta i baštine u jednom kraju koji polako ostaje bez ljudi…

 

(www.jabuka.tv | Ana Sušac)

Objava Posjetili smo Ljubušaka koji se nakon 40 godina vratio kući: Čisti 8 km rimskog puta i nada se hodočasnicima 30. lipnja 2025.Nema komentara pojavila se prvi puta na Ljubuški na dlanu.

Rubrika “Drugi pišu” je računalno generirana rubrika u kojoj se automatski povlači vijesti s drugih web stranica putem RSS protokola, te se korisnik koji otvori (klikne) vijest na ovoj rubrici upućuje na vijest s izvorne web-stranice (slično kao na Facebooku). Vijesti i linkovi koji vode na te vijesti su pod kontrolom drugih portala te e-Hercegovina.com nije odgovorna za sadržaj tih istih portala. e-Hercegovina.com nije vlasnik prenesenih vijesti i ne polaže nikakva prava na objavljene vijesti. e-Hercegovina.com poštuje intelektualno vlasništvo i autorska prava drugih, te se obvezuje po prijavi povrede autorskih prava, intelektualnog vlasništva ili druge povrede propisa ukloniti sve sadržaje kojima se krše autorska prava drugih. Primjedbe, prijave kršenja prava ili nešto drugo možete uputiti na email ehercegovina22@gmail.com te se e-Hercegovina.com obvezuje da u najkraćem mogućem roku odgovori na email i po potrebi reagira.
O čemu se priča na BiH i Croatia subredditima

O čemu se priča na Balkanskim subredditima?