Kosidba na Kupresu, tradicija duga 350 godina

Kosidba na Kupresu, tradicija duga 350 godina

Link na izvornu vijest

FOTO ŽELJKA MIHALJEVIĆ

Za natjecanje se, već tradicionalno, prijavljuju kosci iz Kupresa, Tomislavgrada, Bugojna, Posušja, Mrkonjić Grada, Bosanskog Petrovca, susjedne Hrvatske i Srbije, a ovoga puta bila su i dvojica kosaca iz Slovenije

Svake godine u prvoj polovini srpnja na Kupreškoj visoravni čuje se reski zvuk kose i osjeti miris tek pokošene trave. Natjecanjem kosaca na Strljanici označava se početak kosidbe trava, nekada najvažnijeg posla na Kupreškoj visoravni, a samom manifestacijom nastoji se očuvati tradiciju dulju od 350 godina.

TRADICIJA UVRŠTENA U UNESCO-OVU REPREZENTATIVNU LISTU

Višestoljetna tradicija natjecanja u ručnom košenju trave na Kupresu 17. prosinca 2020. uvrštena je na UNESCO-ovu reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Dani kosidbe za Kuprešake su puno više od viteškog natjecanja kosaca, bio je to dan za koji se, i ranije, a i danas – živi. Dani su to kada se narod okupljao, kada je na Kupreškom polju bilo i pjesme, igranja, konjskih utrka. Kosidba je bila jedan svečani skup, skup na kojemu se trgovalo, a osobito su se prodavale kose kovanice iz Varcar Vakufa, današnjega Mrkonjić Grada. Bilo je to i mjesto na kojemu su se zagledali momci i djevojke, rađale ljubavi.

Kosidba na Kupresu, tradicija duga 350 godina

NA PROSTRANOM TEPIHU STRLJANICE RESKI ZVUK KOSE

Danas je tradicija nešto drugačija, ali i dalje su osnovne odrednice tu. Na prostranom tepihu od cvijeća i lelujavih trava Strljanice i reski zvuk kosa u rukama kosaca obilježio je završni dan manifestacije “Dani kosidbe – Kupres 2025.“. Britka oštrica rastavljala je nadzemlje bilja od korijenja, a iza raskoračenih nogu kršnih momaka, u opancima ili suknenim čarapama, padali su široki, debeli otkosi. Za natjecanje se, već tradicionalno, prijavljuju kosci iz Kupresa, Tomislavgrada, Bugojna, Posušja, Mrkonjić Grada, Bosanskog Petrovca, susjedne Hrvatske i Srbije, a ovoga puta bila su i dvojica kosaca iz Slovenije. Nadmetalo se u dvije kategorije – 21 senior i 4 juniora. A svi oni u narodnim nošnjama svoga kraja, bodreni od gledatelja, junački su svladavali svoje parcele do kraja.

Iskusni kosci, sudionici dosadašnjih nadmetanja kažu kako za tvrdu kuprešku travu bolje kose od varcarke nema, samo i taj zanat polako izumire. Majstora kovača koji je izrađuju može se nabrojiti na prste jedne ruke. Pisani tragovi o viteškom natjecanju kosaca pronalaze se s kraja 18. stoljeća. Danas je to tradicija uvrštena na UNESCO-ovu listu nematerijalne kulturne baštine koju valja njegovati i čuvati za buduće generacije, govori nam predsjednik Udruge “Kupreški kosci” Matko Ćurković.

KOSIBAŠA STIPO ŠARIĆ IZ KUPRESA

Titulu kosibaše među seniorima ove godine ponio je Stipo Šarić iz Kupresa, koji je prvi digao kosu u zrak i tako označio da je ispunio svoj zadatak. No, to što je kosac prvi iskosio svoju parcelu ne znači i da je ukupni pobjednik dok suci ne boduju sve parametre jer se boduje i širina otkosa, čistoća i potkašanje.

Među juniorima najbolji je bio Ivan Čičak (stariji). U seniorskoj kategoriji drugo mjesto osvojio je Vuk Vučković iz Srbije, dok je treći bio Mirko Kecman iz B. Petrovca. U okviru manifestacije održana su i natjecanja u tradicionalnim sportovima: kamena s ramena, skok u dalj, potezanje konopa te galopska utrka konja. Ovogodišnju manifestaciju organizirali su općina Kupres, Udruga “Kupreški kosci”, Hrvatski dom Kupres te Komunalno Kupres, a večer uoči nadmetanja kosaca upriličen je i etnofestival “Moj Ivane 2025.”. Dane kosidbe otvorio je načelnik općine Danko Jurič.

www.abcportal.info

The post Kosidba na Kupresu, tradicija duga 350 godina first appeared on ABCportal.

Rubrika “Drugi pišu” je računalno generirana rubrika u kojoj se automatski povlači vijesti s drugih web stranica putem RSS protokola, te se korisnik koji otvori (klikne) vijest na ovoj rubrici upućuje na vijest s izvorne web-stranice (slično kao na Facebooku). Vijesti i linkovi koji vode na te vijesti su pod kontrolom drugih portala te e-Hercegovina.com nije odgovorna za sadržaj tih istih portala. e-Hercegovina.com nije vlasnik prenesenih vijesti i ne polaže nikakva prava na objavljene vijesti. e-Hercegovina.com poštuje intelektualno vlasništvo i autorska prava drugih, te se obvezuje po prijavi povrede autorskih prava, intelektualnog vlasništva ili druge povrede propisa ukloniti sve sadržaje kojima se krše autorska prava drugih. Primjedbe, prijave kršenja prava ili nešto drugo možete uputiti na email ehercegovina22@gmail.com te se e-Hercegovina.com obvezuje da u najkraćem mogućem roku odgovori na email i po potrebi reagira.
O čemu se priča na BiH i Croatia subredditima

O čemu se priča na Balkanskim subredditima?