ŠTA SE MIJENJA, ŠTA JE POTREBNO: Novi način ulaska u zemlje EU
Sistem će prikupljati i pohranjivati biometrijske podatke poput otisaka prstiju, slika lica i drugih putnih informacija, te zamijeniti trenutne pečate u pasošima
Interview.ba
Od 12. oktobra ove godine većina zemalja članica Europske unije počinje postepeno primjenjivati novi sistem ulaska/izlaska (EES).
Ovaj sistem podrazumijeva digitalnu registraciju svih putnika izvan EU koji u Šengensku zonu ulaze na kraći boravak do 90 dana.
To znači digitalnu registraciju građana iz 59 zemalja koje nisu članice Europske unije te uključuje zemlje zapadnog Balkana: Srbiju, Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu, Sjevernu Makedoniju i Albaniju, navodi se u saopćenju Europske komisije.
Odnosi se na putnike koji planiraju kraći boravak, a važit će za sve EU članice osim Republike Irske i Kipra, kao i za Lihtenštajn, Norvešku, Island i Švicarsku.
Nema više, a gdje je pečat
EES će stupiti na snagu u 29 evropskih zemalja koje su dio Šengenskog prostora, uključujući i one koje su članice Unije. Kada su u pitanju zemlje članice EU, EES će biti uveden u Austriji, Belgiji, Bugarskoj, Hrvatskoj, Češkoj, Danskoj, Estoniji, Finskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Mađarskoj, Italiji, Latviji, Litvaniji, Luksemburgu, Malti, Holandiji, Poljskoj, Portugalu, Rumuniji, Slovačkoj, Sloveniji, Španiji i Švedskoj. Odnosit će se i na putnike iz Amerike, Australije, Velike Britanije, Japana, Brazila, Argentine i još nekih zemalja.
Sistem će prikupljati i pohranjivati biometrijske podatke poput otisaka prstiju, slika lica i drugih putnih informacija, čime će zamijeniti trenutne pečate u pasošima. Ako neko prvi put prelazi granicu, odnosno ulazi u Šengensku zonu od uvođenja EES, potrebno je da pruži lične podatke službenicima granične kontrole koji će skenirati otiske prstiju putnika i napraviti fotografiju.
Sistem će se postepeno primjenjivati na vanjskim granicama 29 europskih zemalja u roku od šest mjeseci. Ove europske zemlje će postepeno implementirati različite komponente EES-a, uključujući prikupljanje biometrijskih podataka kao što su slike lica i otisci prstiju. To znači da se biometrijski podaci putnika (slike lica i otisci prstiju) neće odmah prikupljati na svakom graničnom prelazu i da se njihovi lični podaci neće inicijalno registrirati u sistemu. Pasoši će se i dalje pečatirati kao i obično.
Ova postepena implementacija trajat će do 9. aprila 2026. godine.
To znači da će od 10. aprila naredne godine EES će biti u potpunosti operativan na vanjskim graničnim prijelazima europskih zemalja koje koriste sistem.
Istovremeno, ko jednom prođe ovaj sistem, neće više morati da prilikom novog ulaska daje lične podatke pošto će otisci prstiju i fotografija ostati zabilježeni u EES sistemu i službenici granične kontrole će ih samo provjeriti.
EES sistem će automatski zapisivati: lične podatke iz pasoša, biometrijske podatke, kao što su otisak prstiju i fotografija, datum i mjesto ulaska i izlaska iz Šengenskog prostora te informacije o tome da li je putnik prekoračio dozvoljeni boravak kao i da li mu je ranije odbijan ulazak. Ko odbije da ustupi biometrijske podatke, bit će mu uskraćen ulazak u europske zemlje koje koriste EES.
Kraća čekanja na granicama
Ovaj sistem bi umnogome mogao doprinijeti modernizaciji i efikasnosti graničnih kontrola, jer će postepeno zamijeniti pečate u pasošima digitalnim sistemom koji bilježi ulazak i izlazak putnika. Ovakav način rada će ubrzati granične kontrole i pomoći osoblju da radi efikasnije. Sa EES-om, putnici će manje čekati na granici, zahvaljujući bržim provjerama i mogućnostima davanja njihovih podataka unaprijed.
Kada se jednom popuni, formular važi tri godine, ali će dokument biti provjeravan na svakom prelasku granice, te više neće biti potrebe za pečatiranjem pasoša. EES će pomoći u praćenju ulaska i izlaska iz Šengenskog prostora, koristeći podatke o otiscima prstiju i liku kako bi se sprječilo prekoračenje boravka, korištenje lažnog identiteta ili zloupotreba putovanja bez vize.
Biometrijski podaci su pouzdana metoda za tačnu identifikaciju osoba, značajno smanjujući slučajeve pogrešnog identiteta, diskriminacije ili rasnog profiliranja, kao i za identifikaciju nedokumentiranih putnika koji su već prisutni na teritoriji Šengenskog prostora (ilegalni migranti).
Ovi podaci mogu povećati sigurnost u europskim zemljama koje koriste EES: sprječavanjem nestanka djece ili njihovog postajanja žrtvama trgovine ljudima, smanjenjem rizika od nezakonitog hapšenja te pomaganjem u borbi protiv teškog kriminala i terorizma. Iako prikupljanje biometrijskih podataka može utjecati na privatnost putnika, iz Europske komisije naglašavaju da tehnologija koja se koristi u EES-u osigurava zaštitu temeljnih prava ljudi.
ETIAS – 20 eura
Evropska komisija predložila je da naknada za digitalnu putnu autorizaciju (ETIAS), koja će biti obavezna za državljane zemalja izvan Evropske unije koji ne trebaju vizu za ulazak u schengenski prostor, iznosi 20 eura. To je gotovo trostruko više od prvobitno planiranih 7 eura, javlja AFP.
Prema navodima Komisije, razlog povećanja cijene su inflacija i dodatni operativni troškovi povezani sa implementacijom sistema, uključujući nove tehničke karakteristike. Pored toga, nova cijena usklađena je s postojećim programima slične namjene, poput britanske elektroničke putne autorizacije (ETA), koja sada košta 16 funti, i američkog ESTA sistema, čija je cijena 21 dolar.
The post ŠTA SE MIJENJA, ŠTA JE POTREBNO: Novi način ulaska u zemlje EU appeared first on Interview.ba.