Depoziti rastu: Zašto građani štede u bankama iako novac gubi vrijednost?
Teško je shvatiti zašto bi štednja u našim bankama koje nude uvredljivo niske kamate i gdje novac gubi vrijednost zbog inflacije bila atraktivna, objašnjava ekonomist Igor Gavran
Depoziti u sektoru stanovništva imali su godišnji rast od 1,74 milijarde KM ili 10,5 posto, pokazuju službeni podaci Centralne banke BiH. Kako se navodi u ovim podacima, godišnja stopa rasta ukupnih depozita u lipnju 2025. godine iznosila je 7,9%, što je u apsolutnom iznosu 2,53 milijarde KM.
STOJI U PODACIMA CB BIH
“Depoziti su na godišnjoj razini kod privatnih poduzeća porasli za 680,7 milijuna KM (9,3%), kod vladinih institucija za 121,8 milijuna KM (2,9%) i kod ostalih domaćih sektora za 177,3 milijuna KM (9,6%). Depoziti su na godišnjoj razini smanjeni kod nefinancijskih javnih poduzeća za 190,7 milijuna KM (9,5%)”, stoji u podacima CBBIH. Dalje piše da su ukupni depoziti domaćih sektora na kraju lipnja ove godine iznosili 34,53 milijarde KM. “U odnosu na prethodni mjesec, depoziti su povećani za 236,3 milijuna KM (0,7%)”, piše u podacima. Dodaje se da je povećanje depozita na mjesečnoj razini registrirano kod sektora stanovništva za 95,3 milijuna KM (0,5%).
“Kod privatnih poduzeća depoziti su na mjesečnoj razini ostvarili rast za 203,7 milijuna KM (2,6%) i kod ostalih domaćih sektora za 15,1 milijun KM (0,8%). Depoziti su na mjesečnoj razini smanjeni kod nefinancijskih javnih poduzeća za 61,2 milijuna KM (3,3%) i kod vladinih institucija za 16,6 milijuna KM (0,4%)”, navodi se u podacima Centralne banke, pišu Nezavisne novine.
RAST JE DIJELOM NEOBJAŠNJIV
“Iako ima i logičnih razloga poput nedostatka tržišta kapitala (burze koje imamo su karikature od tržišta, a dnevni promet gotovo na razini pekare) i drugih atraktivnih oblika ulaganja (zlato i drugi plemeniti metali), a za ulaganje u nekretnine treba imati zaista jako puno sredstava na raspolaganju i onda taj novac dugoročno ‘zarobiti’ u nekretninama… ipak je dijelom taj rast i neobjašnjiv. Naime, jasno je da imamo veliki jaz između bogate manjine koja postaje sve bogatija i može sebi priuštiti štednju, i većine, koja ne samo da nema štednje nego se i zadužuje, ali je teško shvatiti zašto bi štednja u našim bankama koje nude uvredljivo niske kamate i gdje novac gubi vrijednost zbog inflacije i njima bila atraktivna”, objašnjava ekonomist Igor Gavran.
Gavran je stava da je nekada dijaspora imala razloga za štednju u BiH, ali sada su kamatne stope za štednju izvan BiH uglavnom veće nego kod nas i ni to više nema smisla. “Postoji i faktor nesigurnosti, jer u BiH pravni sustav ne funkcionira i nitko se ne ustručava od pljački stanova i krađe imovine, jer zna da za to ili nikako neće biti kažnjen ili minimalno, pa banke barem nude neku sigurnost od pljačke“, istaknuo je Gavran.
Naime, i krediti stanovništvu su za godinu dana imali veliki rast. Oni su rasli za 10,2 posto ili 2,48 milijardi KM.
“Godišnji rast kredita registrirvan je kod sektora stanovništva za 1,23 milijarde KM (10,1%), kod privatnih poduzeća za 826,4 milijuna KM (8,1%), kod vladinih institucija za 278,1 milijun KM (25,1%), kod nefinancijskih javnih poduzeća za 92,8 milijuna KM (16,0%) i kod ostalih domaćih sektora za 59,5 milijuna KM (23,5%)”, navodi se u podacima Centralne banke BiH.
www.abcportal.info
The post Depoziti rastu: Zašto građani štede u bankama iako novac gubi vrijednost? first appeared on ABCportal.