MOSKVA IZVJEŠTAJIMA NE VJERUJE: Nova mapa pokazuje razmjer ruskog specijalnog rata protiv Evrope i BiH
Novi izvještaj mapirao je razmjer operacije sabotaže unutar specijalnog hibridnog rata za koji se okrivljuje Rusija, a baza podataka o broju incidenata ukazuje na to da je Moskva smanjila broj takvih akcija u velikom nekonvencionalnom ratu koji vodi na tlu Europe, uključujući i Bosnu i Hercegovinu. Jedan od razloga mogao bi biti incident s kojim je povezan i hapšenje u BiH
Piše: Irvin PEKMEZ
Mapa je dio posljednjeg izvještaja Međunarodnog instituta za strateške studije (International Institute for Strategic Studies – IISS), organizacije koja se, između ostalog, bavi sigurnosnim pitanjima povezanim s aktualnim globalnim sukobima.
U izvještaju IISS-a o ruskom hibridnom ratu stoji da Kremlj kroz svoju kampanju sabotaže, vandalizma, špijunaže i tajnih akcija ima jasan cilj da destabilizira europsku državu i potkopa podršku javnosti prema Ukrajini kroz nametanje visokih društvenih cijena za tu podršku, ekonomske troškove i slabljenje kolektivne sposobnosti Sjevernoatlantskog saveza (NATO) i Europske unije (EU) da odgovori na rusku agresiju, Detektor.
– Ovaj nekonvencionalni rat počeo je eskalirati 2022. godine paralelno s ruskom invazijom na Ukrajinu. Iako Rusija do sada nije uspjela postići svoj primarni cilj, europske države su se teško borile da odgovore na ruske sabotažne operacije, a njihov jedinstveni odgovor, koordinirano djelovanje, efikasne mjere odvraćanja predstavlja izazov – stoji u izvještaju objavljenom 19. avgusta.
Masovne sabotaže
Podaci IISS-a govore da je ruska sabotaža usmjerena na kritičnu infrastrukturu u europskim državama, da je decentralizirana i, unatoč tome što europska sigurnost i obavještajni dužnosnici dižu uzbunu, uglavnom nije pogođena dosadašnjim odgovorima NATO-a, EU i država članica.
– Rusija je iskoristila praznine u sistemima – navodi se u izvještaju.
Jedna od tih praznina je uočljiva u BiH.
Detektor je ranije pisao o problemu kritične infrastrukture u BiH i kroz policy paper Seada Turčala, dekana Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, pokazao da država u tom smislu zaostaje.
Upravo masovnost sabotaže kritične infrastrukture diljem Europe, za koju se sumnjiče ruske službe, pokazuje ranjivost države BiH na ovakve prijetnje.
Kako se navodi u izvještaju IISS-a, kritična infrastruktura cijele Europe je posebno ranjiva na sabotaže, jer je u lošem stanju nakon decenije odgođenog održavanja i nedostatka investicija od strane vlade i privatnog sektora. Rusija je ciljala kritičnu infrastrukturu kako bi ostvarila izravnu stratešku dobit u svom ratu u Ukrajini i kao dio svog šireg sukoba sa Zapadom.
Kritičnu infrastrukturu IISS u svom izvještaju dijeli na više kategorija: komunikacija, vojska, energija, transport, voda, podvodni prostor, zdravstvo i industrija. Posljednja kategorija je “vlast“, a Bosna i Hercegovina je uvrštena upravo u ovu kategoriju. Srbija je označena kao žrtva industrijske sabotaže, a Hrvatska se navodi u incidentu vandalizma koji uz kategorije atentat, terorizam, imigracija, špijunaža i GPS predstavlja dodatni skup kategorija na koje treba obratiti pažnju.
Hapšenje Bezrukavyija u BiH
Iako se BiH ne spominje u tom dijelu, IISS podsjeća na slučaj targetiranja logističkih centara kompanije DHL s kojim je BiH postala povezana zbog hapšenja ruskog državljanina Aleksandra Bezrukavyija krajem 2024. godine.
– Vrlo je vjerovatno da je u julu 2024. godine GRU pokušao ciljati implantaciju teretnih aviona zapaljivim supstancama na bazi magnezija u električnim masažerima. Ovi uređaji su eksplodirali u logističkim centrima DHL-a u Njemačkoj, Poljskoj i Velikoj Britaniji i bili su ispitani za potencijalne buduće napade na teretne avione – stoji u izvještaju IISS-a.
Bezrukavy je uhapšen na temelju međunarodne potjernice u novembru 2024. godine na području Bosanske Krupe i potom je, odlukom Suda BiH, izručen Poljskoj zbog sumnje na terorizam i sudjelovanja u aktivnostima strane obavještajne službe.
Reuters je kasnije povezao Bezrukavyja upravo s DHL incidentom od jula 2024. godine.
Jedan od zaključaka izvještaja je i pad intenziteta sabotaže i pokušaja sabotaže u 2025. godini, nakon vrhunca koji se desio 2024. godine. Prvo objašnjenje je manji broj podataka i čekanje na potvrde o povezanosti Rusije s incidentima. S druge strane, IISS navodi mogućnost da je riječ o namjernom smanjenju brzine Kremlja zbog nove američke administracije Donalda Trumpa. Ipak, treće objašnjenje koje IISS nudi jest da je upravo propast operacija s DHL-om natjerala Moskvu da “obuzda svoje operacije”.
Hapšenje osumnjičenih za sabotaže dio je šireg ruskog problema unutar samih akcija. Kako navodi IISS, nakon 2022. godine i protjerivanja stotina ruskih obavještajnih oficira iz evropskih prijestolnica, Rusija je prešla na online regrutaciju državljana trećih zemalja kako bi zaobišla europske kontraobavještajne mjere. Kako se navodi, to ima svoju cijenu.
– Iako se ova taktika pokazala uspješnom u smislu dosega i obima, omogućavajući operacije velikih razmjera, ključni izazov s kojim se suočavaju ruske obavještajne službe bio je kvalitetan posrednik koji su često slabo obučeni ili loše opremljeni, što njihove aktivnosti čini sklonim otkrivanju, prekidu ili neuspjehu – stoji u izvještaju.
Kremlj: “Prazne optužbe”
Ruski manipulatori, navodi se, objavljuju oglase na forumima za zapošljavanje, posebno na aplikaciji društvene mreže Telegram, ciljajući na istočnoeuropske imigrantske zajednice.
Moskva je u više navrata negirala optužbe o vršenju sabotaža na tlu Europe, ali i Sjedinjenih Američkih Država.
U martu ove godine glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je riječ o “praznim optužbama“.
– Nema potvrde da kampanje sabotaže postoje – kazao je Peskov.
The post MOSKVA IZVJEŠTAJIMA NE VJERUJE: Nova mapa pokazuje razmjer ruskog specijalnog rata protiv Evrope i BiH appeared first on Interview.ba.