Čović: Blaćenje nasljeđa Herceg-Bosne je neodgovorno, Mostar primjer kako treba izgledati BiH
Predsjednik HDZ-a BiH i Hrvatskoga narodnoga sabora BiH Dragan Čović osvrnuo se na značaj i nasljeđe Hrvatske Republike Herceg-Bosne, aktualnu političku krizu u Bosni i Hercegovini, odnose između konstitutivnih naroda te izazove na europskom putu zemlje.
Čović je kao gost u Dnevniku PLUS RTV Herceg-Bosne, u razgovoru s urednikom i voditeljem Damirom Bliznacem, posebno govorio o nužnosti dijaloga, legitimnom predstavljanju Hrvata, blokadama procesa europskih integracija te je otkrio hoće li se kandidirati za hrvatskog člana Predsjedništva BiH na sljedećim općim izborima u listopadu 2026. godine.
U četvrtak je obilježena 32. obljetnica formiranja Hrvatske Republike Herceg-Bosne. Čović je čestitao dan utemeljenja Hrvatske Republike Herceg-Bosne.
Onaj sklad koji je imala Hrvatska Republika, prije toga Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, kroz izvršnu, zakonodavnu i sudbenu vlast, teško da se čak može uspoređivati u vrijednostima s onim što danas baštinimo kroz izvršnu i zakonodavnu vlast, pa i sudbenu vlast u BiH, poručio je Čović.
Novinar je na ovu opasku dodao da ne nedostaje napora da se Hrvatska Republika Herceg-Bosna blati te da se baci ljaga na nju, uz napomenu da da ona nije bez grijeha, ali bez HRHB ne bi bilo ni BiH.
Gost Dnevnika PLUS kazao je da je to apsolutno tako.
Tome svjedoče sporazumi koji su potpisivani u ime Hrvatske Republike Herceg-Bosne i hrvatskog narodu u BiH; i Splitski, i Washingtonski, i mnogi drugi. Referendumska pitanja koja su opet podržana do kraja, kako bi se danas BiH zvala i našom domovinom, kazao je Čović.
HRHB ugrađena je u institucije BiH
Čović je poručio da još uvijek ima onih koji nisu ostvarili svoje političke i ratne ambicije te vjeruju da mogu postići ciljeve blateći Herceg-Bosnu. Naglasio je da je sve što je Herceg-Bosna imala ugrađeno u institucije BiH kroz transformaciju i Daytonski sporazum, pa tako i vrijednosti Hrvatske Republike Herceg-Bosne.
Ocijenio je kako je blaćenje tog nasljeđa krajnje neodgovorno prema povijesti, osobito hrvatskog naroda, te dodao da takvi pokušaji neće uspjeti. Podsjetio je da se o ratnom vremenu može raspravljati u smislu njegovih nesavršenosti, ali da je u konačnici sačuvana opstojnost hrvatskog naroda na svim prostorima BiH unatoč stradanjima, kao i sama država BiH, iako, kako je rekao, još uvijek nije u potpunosti funkcionalna.
Danas jedini multietničan prostor u BiH
Referirajući se na upit o tvrdnji da je prostor koji je bio dio HRHB ostao jedini istinski multietničan prostor u BiH, Čović je kazao da su to naprosto činjenice. Čović je naglasio da činjenice pokazuju kako bi se, analizom položaja hrvatskog naroda na područjima pod nadzorom Armije BiH ili Vojske Republike Srpske, dobili sasvim drugačiji podaci u odnosu na položaj bošnjačkog i srpskog naroda na prostoru Hrvatske Republike Herceg-Bosne, gdje je, kako je istaknuo, postojao sklad u organiziranju izvršne i zakonodavne vlasti.
Naveo je primjer Mostara koji je danas jedini prostor u BiH u kojem su, što je formalno predviđeno i vidljivo kroz statut grada, zajamčene minimalne i maksimalne kvote zaštite za sva tri konstitutivna naroda, ali i za ostale.
To je primjer kako bi trebalo graditi čitavu BiH, ja kažem, a to je jednostavno osiguranje ustavne jednakopravnosti i legitimno predstavljanje svakog konstitutivnog naroda tamo gdje se štite ta kolektivna prava. Dobro bi bilo da imamo ovakvih primjera kao što je Mostar u nekim drugim područjima u BiH, recimo Sarajeva, Zenice, Tuzle, Bihaća, Banja Luke, kazao je Čović.
Čović u Mostaru: Herceg-Bosna očuvala i Hrvate i Bosnu i Hercegovinu
Izvorište krize; izbjegavanje uvažavanja vrijednosti konstitutivnih naroda
Govoreći o političkim odnosima unutar Bosne i Hercegovine, gost Dnevnika PLUS kazao je da se objektivno nalazimo u jednoj dubokoj krizi.
Imali smo ih u ovih 30 godina od potpisivanja Daytonsko-pariškoga mirovnoga sporazuma doista mnogo. Ne smijemo ih zaboraviti, ali vjerovao sam da smo dovoljno mudri i iskusni, da je došla nova svježina i energija kroz mlade ljude, da se nećemo baviti sami sobom u vođenju politike, nego da ćemo prepoznati priliku i vrijeme pred nama; mislim na europsku budućnost Bosne i Hercegovine i sve integracije kojima bismo trebali pristupiti. Umjesto toga, već godinu dana opet živimo u ambijentu u kojem se bavimo sami sobom, podapinjemo jedni druge i ne rješavamo nijedan ozbiljan problem. Nijedna institucija izvršne i zakonodavne vlasti na razini Bosne i Hercegovine, rekao bih, ne funkcionira u punom kapacitetu, što nije dobro, rekao je Čović.
Čović je kazao da su na nižim razinama uspjeli očuvati vrijednosti i odnose te koalicijski kapacitet uspostavljen 2022. godine, no naglasio je da griješe oni koji očekuju da će netko drugi donositi odluke umjesto njih. Istaknuo je da je izvor sadašnje krize upravo u pokušajima izbjegavanja uvažavanja vrijednosti triju konstitutivnih naroda, njihova legitimnog predstavljanja i konstitutivnosti kao temeljne ustavne kategorije, što je, prema njegovim riječima, dovelo do blokade svih procesa u Bosni i Hercegovini.
Ojačati suradnju Bošnjaka i Hrvata
Alternativne ili alibi politike, u kojima bi za nas odluke donosio OHR ili bilo tko drugi, po meni su promašene. Ako u ovih 30 godina nismo naučili da je Bosna i Hercegovina daleko od onih koji brinu o geopolitičkom ambijentu i stabilnosti, onda se zavaravamo, rekao je Čović i pojasnio da se ne treba nadati kako će netko izvana napraviti novi aneks Daytona ili korigirati postojeći, odnosno napisati ustav BiH.
Sugovornik RTV HB smatra da dužnosnici u Bosni i Hercegovini to sami moraju uraditi.
Prije svega, ojačati partnerstvo i jednu novu dimenziju vratiti u suradnji Bošnjaka i Hrvata u Bosni i Hercegovini. Ne otvarati i izmišljati neke nove krize, neke nove ugroze itd., kazao je Čović.
Na konstataciju novinara da bošnjačke i srpske stranke ne pokazuju volju za razgovor te da se svi povlače u rovove i ne prelaze povučene crte, Čović je odgovorio da se upravo u tome krije problem. Istaknuo je da se danas bježi od razgovora, koji su temelj svega, a umjesto toga poruke se šalju posredstvom medija i drugih komunikacijskih kanala. Dodao je kako je u posljednjih godinu dana više puta doživio da mu kolege na taj način poručuju da trebaju pokazati europsko opredjeljenje, naglašavajući da to hrvatska strana već prakticira.
Trebamo sjesti zajedno i vjerujem da ćemo već idući tjedan imati takav dogovor s partnerima iz FBiH kako bismo ozbiljno razgovarali. Ne o Federaciji; jer smo taj segment izvršne i zakonodavne vlasti zaštitili za sljedeću godinu, nego općenito o tome kako bošnjačko-hrvatsku suradnju u Federaciji podići na višu razinu i time pomoći funkcioniranju BiH, rekao je Čović.
Trojka napravila grešku pokušavajući izbaciti SNSD
Čović je podsjetio da su se neki zanosili mišlju kako se koncept Trojke iz Federacije može preslikati i na Republiku Srpsku, te da su i sami obavili razgovore u nadi da će se nešto pokrenuti. Međutim, ocijenio je da današnja Trojka ne pokazuje sposobnost zajedničkog promišljanja jer se, kako je rekao, bave sami sobom. Upozorio je da se ne smije ući u novu opasnost traženjem novih partnera mimo onoga što je već dogovoreno, bez jasne vizije budućnosti BiH i hrvatskog naroda u njoj.
Na opasku novinara da je Trojka ušla nepripremljeno u proces izbacivanja SNSD-a iz državne vlasti, Čović je rekao da je tu napravljena velika greška. Podsjetio je da su svi koji su dogovarali suradnju u prosincu 2022. trebali zajednički raditi na četverogodišnjem projektu stabilizacije BiH u unutarnjem, ekonomskom i socijalnom smislu, uz očuvanje ustavnog sklada i otvaranje europske perspektive. Umjesto toga, kako je ocijenio, djelovalo se parcijalno, a bilateralne rane pokušalo se prenijeti na kolektivnu razinu, što, prema njegovim riječima, nikada ne može uspjeti.
I još jednom mogu samo pozvati sve te prijatelje, sjesti za stol i razgovarati. OK, danas imamo problem razgovarati s, recimo, predstavnicima vlasti u Republike Srpskoj kada je u pitanju političko Sarajevo ili bar Trojka, ali vodite računa da svaki predstavnik međunarodne zajednice ima komunikaciju na toj razini. Onda trebamo biti dovoljno mudri i odgovorni da i mi razgovaramo, rekao je Čović dodajući da se vijesti o tim razgovorima ne moraju ni javno objavljivati, ali da se moraju tražiti rješenja kao što se traže rješenja za bilo koji sukob danas u svijetu koji imamo.
Čović je pozvao kolege iz Sarajeva, s kojima su posljednjih dana dogovarali termine, istaknuvši da bi idući tjedan trebali zasjedati i Zastupnički dom i Dom naroda PS BiH kako bi eventualno usvojili proračun BiH. Naglasio je da je već deveti mjesec, a proračun još nije donesen, što dovoljno govori samo po sebi. Dodao je da je važno postaviti jasne zadatke i zajednički pokušati realizirati veće projekte koji bi građanima olakšali život.
“Ne možete doći u institucije i reći da ih ne uvažavate”
Na pitanje novinara o ulozi Milorada Dodika u trenutačnoj političkoj krizi i mogućim scenarijima njezina rješavanja, Čović je ocijenio da BiH već živi najgori scenarij. Pojasnio je da je riječ o potpunoj blokadi suradnje između institucija BiH i onih iz Republike Srpske, koja je u Daytonu definirana kao stvarnost s jasnim teritorijalnim, izvršnim, zakonodavnim i sudbenim okvirom. Naglasio je da se ta činjenica mora uvažavati, neovisno o ratnim ožiljcima i sjećanjima, te zaključio da nema drugog puta osim razgovora. Dodao je i da se kriza mora rješavati u skladu sa zakonima i odlukama institucija, posebno pravosudnih, kakve god da jesu te institucije.
Čović kaže da je sve drugo anarhija kao i da je to više puta javno rekao kao i komentirajući sa samim Dodikom.
Ne možete doći u neke institucije, voditi procese i kad taj proces završi i dođe neka odluka, neki čin djelovanja, da vi onda kažete ja to ne uvažavam, rekao je Čović.
Čović je izrazio uvjerenje da se sadašnja kriza mora završiti na najbolji način, pri čemu mir i stabilnost trebaju biti apsolutni prioritet. Naglasio je da samo neodgovorni političari mogu razmišljati drukčije, podsjetivši da su iskustva iz razdoblja 1991.–1995. dovoljno poučna. Upozorio je da se ne smije ponoviti scenarij poput onoga u Ukrajini, gdje su nakon godina rata i milijunskih žrtava ponovno došli do pregovora, istaknuvši da BiH takvo iskustvo više ne smije dopustiti.
Dodao je da je potrebno pokazati odgovornost uključivanjem legitimnih predstavnika Republike Srpske, napomenuvši da je izbor njihovih predstavnika stvar srpskog naroda, te izrazio uvjerenje da će odluke SIP-a i sudova u konačnici biti provedene.
Na pitanje o trenutačnom odnosu SNSD-a i njegove stranke, Čović je odgovorio da je odnos korektan te da razgovaraju, svjestan izazova s kojima se Dodik suočava. Pojasnio je da su o tome otvoreno razgovarali, uz njegove kolegijalne i prijateljske sugestije, ali da na odluke utječu i drugi savjetnici. Naglasio je da je vrijeme da svi trezveno sagledaju realnost, podsjećajući da BiH postoji u okviru Daytonskoga sporazuma već 30 godina.
“S Hrvatima, ni blizu, nitko nije završio”
Čović je istaknuo da Dodik često ima običaj kazati da su “Bošnjaci završili s Hrvatima“.
Otprilike su mu to riječi koje nekad koristi. Ali, ni blizu nitko nije završio s Hrvatima. Hrvati su tu, danas su najorganiziraniji politički narod, i kroz Hrvatski narodni sabor uz sve slabosti, i kroz ključnu stožernu stranku hrvatskog naroda. To vrlo jasno mora svako znati. I ja pozivam i njih da slično razmišljaju. Ne mora BiH nitko voljeti kao što je ja volim, svatko ima neko druge viđanje, ali ćemo morati naći sklad u tom uređenju, rekao je Čović.
Čović je istaknuo da bi se trebalo govoriti o nekom obliku federalizma koji bi svima dao osjećaj da su zaštićeni i da je BiH sačuvana. Naglasio je da to nije nešto što će za njih napraviti administracije u Bruxellesu, Washingtonu ili negdje drugdje, već da je na domaćim predstavnicima da to riješe.
Dodao je da su prijatelji dobrodošli pomoći, ali da je sada vrijeme da sjednu i razgovaraju, ne samo o izbornom zakonu, kako bi se za iduće izbore osiguralo legitimno predstavljanje.
Kritizirao je praksu izbora dvaju bošnjačkih članova Predsjedništva BiH, ističući da je to najveća podvala bošnjačkom narodu jer od toga ne dobiva nikakvu korist. Prema njegovim riječima, treba se vratiti izvorištu problema i pokušati taj segment urediti skladno, kako bi se stvorila funkcionalna država, umjesto da se političari bave sami sobom, piše RTV HB.
Cijeli razgovor pogledajte u videu ispod.
(www.jabuka.tv)
The post Čović: Blaćenje nasljeđa Herceg-Bosne je neodgovorno, Mostar primjer kako treba izgledati BiH first appeared on Jabuka.tv.