Babilon danas: Od svjetskog čuda do zapuštenih ruševina
Sunce teško visi nad središnjim Irakom u kasno poslijepodne, obasjavajući ruševine Babilona svjetlom i vrelom. Prašina se diže s tla u mekanim oblacima, noseći blagi miris koji djeluje stariji od samog vremena.
U tom trenutku grad se čini i praznim i vječnim, a njegovu tišinu prekida tek hod nekoliko putnika koji su došli stati u otiske koraka kraljeva.
Nekada je Babilon bio dragulj Mezopotamije, grad koji je dao ime cijelim epohama — Starobabilonskom, Srednjebabilonskom i Novobabilonskom periodu.
Ovdje je vladao Nabukodonosor II, ovdje su građeni kolosalni hramovi i palače, a pjesnici i kroničari zamišljali jedno od Sedam svjetskih čuda starog doba: Viseće vrtove. Danas, upisan na UNESCO-ovu listu svjetske baštine, ali i dalje ugrožen, Babilon postoji u osjetljivoj ravnoteži između veličanstva i propadanja.
Hodati kroz Babilon znači koračati slojevima mita i sjećanja. Prvo što dočekuje mnoge posjetitelje jest rekonstruirana Ištarina vrata, čija je duboko plava površina nekada bila ukrašena lavovima i zmajevima u zlatnom reljefu. Iza nje se pruža Procesionalni put, ceremonijalna cesta kojom su prolazile kraljevske povorke, poput Akitu Nove godine — jedno od najstarijih svjetskih slavlja.
Babylon, a small port town situated on the Euphrates River, grew to become one of the most prosperous cities within Mesopotamia. Today, Babylon is located within modern-day Iraq, roughly 50 miles south of Baghdad. The city originally dates to around 2,000 BC, and over several… pic.twitter.com/HTPS9LGmdz
— Archaeo – Histories (@archeohistories) January 3, 2025
Nabukodonosor II, koji je vladao od 605. do 562. godine pr. Kr., ostavio je svoj pečat u povijesti. Gradio je palače i hramove zapanjujućih razmjera, proširio gradske zidine i ostavio natpise koji i danas svjedoče o njegovoj moći. Ogromna zigurat Etemenanki — za koju neki vjeruju da je inspirirala biblijsku Kulu babilonsku — nekada je dominirala horizontom.
Viseći vrtovi, opisani od strane antičkih grčkih i rimskih pisaca, bili su raskošni raj terasa prepunih zelenila, navodnjavanih domišljatim pumpama koje su podizale vodu iz Eufrata. Prema legendi, Nabukodonosor ih je podigao za svoju kraljicu Amitis, koja je čeznula za šumovitim planinama svoje domovine.
Irački arheolog Amer Abdulrazzak tvrdi da su Viseći vrtovi postojali: Potvrđujem da su Viseći vrtovi Babilona stvarnost koja odražava ljepotu, veličinu i kreativnost mezopotamskog inženjera i umjetnika, babilonskog graditelja, te veličinu kralja i vlasti u Babilonu.
Babilon danas privlači strane putnike, ali u mnogo manjem broju nego nekada. U 2024. godini lokalitet je posjetilo 49.629 ljudi, od čega 5.370 stranaca, navodi Direkcija za starine i baštinu u Babilonu.
Grad je i dalje očaravajući, ali zapušten: staze obrasle korovom, smeće među kamenjem, rijetki objekti i nedostatak smještaja.
Direktor Direkcije za starine i baštinu u Babilonu, Raed Hamed Abdullah, priznaje težinu problema: Cijeli arheološki lokalitet ima samo četiri radnika na čišćenju. To su pojedinačni napori koje činimo iz ljubavi prema gradu.
Babilon je više puta bio oblikovan od strane modernih vladara i vojski. Saddam Hussein je 1980-ih pokrenuo obnovu, a nakon američke invazije 2003. lokalitet je bio pogođen vojnim aktivnostima.
UNESCO je 2019. godine dodao Babilon na Listu svjetske baštine, no samim tim očuvanje nije zajamčeno. Lokalitet se oslanja na predanost malih timova i vodiča poput Huseina Hašema, mladog iračkog vodiča koji se trudi poslati pozitivnu poruku o sigurnom i lijepom Iraku.
Babilon i dalje očarava posjetitelje: stojeći pred Ištarinim vratima, raspravljajući o Visećim vrtovima, diveći se veličanstvenosti grada koji je oblikovao civilizacije, prenosi Raport.
(www.jabuka.tv | Foto: X)
The post Babilon danas: Od svjetskog čuda do zapuštenih ruševina first appeared on Jabuka.tv.