USVOJENA REFORMSKA AGENDA: Počinje utrka s vremenom, rokovi pred vratima
Netko misli da mi s ovim usvajanjem dobijamo ili gubimo sredstva. Ne. Mi ćemo dobiti sredstva kad budemo provodili reforme – istakla je predsjedavajuća VM BiH Borjana Krišto
Piše: R. I.
Jedna telefonska sjednica Vijeća ministara održana jučer prekinula je više od godinu dana agonije.
Bosna i Hercegovina usvojila je Reformsku agendu – ključni dokument sa 113 mjera koji otvara put ka fondovima iz Plana rasta za Zapadni Balkan Evropske unije.
Mjesecima su ministri SNSD-a Staša Košarac i Srđan Amidžić osporavali ovaj dokument, koji konačno ide na procjenu u Europsku komisiju.
Ako bude odobren, već do kraja ove godine Bosna i Hercegovina trebala bi dobiti prvu tranšu, 7 posto (oko 60 miliona) od namijenjenih 917 miliona eura.
A onda… svaka naredna tranša bit će uvjetovana daljnjim provođenjem reformi. Napredak će se procjenjivati svakih šest mjeseci. I to će biti najveći izazov.
Četiri sekcije
Šta donosi Reformska agenda? Prije svega finansiranje niza projekata, od izgradnje puteva i škola, do modernizacije aerodroma i uvođenja 5G mreže.
Međutim, Brisel zadržava pravo da obustavi isplatu ukoliko BiH ne bude poštovala usvojene mjere.
A cijenu nerada domaćih vlasti već smo platili jer je fond mogao biti veći i za 108 miliona eura. No, 10 posto sredstava već nam je oduzet zbog probijanja rokova, odnosno neusvajanja Reformske agende.
Klix je objavio dokument koji sadrži 114 mjera na čiju provedbu su se obavezale bh. vlasti. Dokument je podijeljen je u četiri sekcije: Zelena i digitalna tranzicija, Razvoj privatnog sektora i poslovnog okruženja, Razvoj ljudskog kapitala i Vladavina prava.
U prvom dijelu koji se odnosi na Zelenu i digitalnu tranziciju od BiH se očekuje da usvoji evropsku pravnu stečevinu u kontekstu širokopojasnog interneta, da se uvede 5G mreža te reforma u kontekstu proizvodnje električne energije.
BiH mora graditi i više solarnih i vjetro-elektrana, renovacija zgrada u javnom vlasništvu da bi se povećala energetska efikasnost, te usvojiti zakon kojim bi se obavezali na “klimatsku neutralnost” i povećanje izdavanja dozvola za pribavljanje opreme koja služi za dobijanje energije iz obnovljivih izvora.
Također, očekuje se da državne vlasti usvoje novi zakon o električnoj energiji, usklade cijene električne energije sa praksama EU, otvori i proširi tržište za prodaju i kupovinu ovog energenta te usvajanje novog zakona o prirodnom gasu.
Dio „Razvoj privatnog sektora i poslovnog okruženja“ odnosi se na prostor za investicije, odnosno privatni sektor.
Reforme su usmjerene na olakšanje poslovanje firmama u oba entiteta, te se Agendom traži harmoniziranje entitetskih odredbi i zakona u ovoj oblasti.
Važan segment ovog dijela je i digitalizacija, te je, između ostalog, planirano provođenje mjera kojim bi se raširilo korištenje elektronskog potpisa i pečata.
Vlasti BiH trebaju donijeti zakone o arbitraži, medijaciji i rješavanju sporova, kao i odbijanje i zamjenu zakona na svim nivoima koji su ostali kao pravna stečevina bivše Jugoslavije, a nisu sukladni EU zakonima.
Djeca, učenici, nastavnici, digitalizacija
U dijelu sekcije „Razvoj ljudskog kapitala“ Brisel od vlasti BiH traži da 60 posto djece bude u predškolskom ili vrtiću prije kretanja u osnovnu školu. Također, zahtijeva se da najmanje 50 posto djece od 3 do 5 godina ispunjava ovaj uslov, te da od 0 do 2 godine taj procenat djece bude 15 posto.
Vlasti moraju usvojiti zakon o porodiljnom odsustvu, harmoniziran na razini države, te implementirati “socijalne karte” za osobe koje koriste socijalne programe.
Ovaj dio predviđa i treninge u digitalnim vještinama za 30 posto nastavnog osoblja, odnosno da barem 200 škola godišnje dobije širokopojasnu internetsku konekciju. Uz to, očekuje se i da najmanje 40 posto učenika u srednjim tehničkim školama ima praksu kao dio školskog programa, te da najmanje 15 posto maturanata ovih škola dobije posao unutar godinu dana nakon što dobiju diplomu.
Vladavina prava, VSTV, Ustavni sud BiH
Najzanimljivija i najteža zadaća, pretpostaviti je, bit će ona iz sekcije „Vladavina prava“.
Od bh. vlasti se za početak očekuje usvajanje novih zakona o sudovima BiH i Visokom sudskom-tužilačkom vijeću (VSTV), ali i osnivanje novog pravosudnog tijela koje bi se bavilo žalbama na presude Suda BiH.
EU od BiH očekuje da se provede odredba za integritet koja je sadržana u aktuelnom zakonu o VSTV, te da se finansiranje VSTV-a prebaci na državni budžet.
Očekuje se i usvajanje zakona o zaštiti “zviždača”, odnosno osoba koje ukažu na korupciju u državnim institucijama, kao i zaštitu novinara i medija od političkih pritisaka i napada.
Ovaj dio podrazumijeva i osnivanje Komisije za sukob interesa na državnom nivou, te osnivanje anti-korupcionih tijela na nivoima entiteta i države.
Poseban fokus je na Vijeću za državnu pomoć, kao i na Konkurencijskom vijeću, gdje EU od BiH traži da se odluke donose na nepristrasan, profesionalan i transparentan način, te da se radi nezavisno od političkih ili drugih pritisaka.
Od vlasti u BiH se traži i ukidanje zakona o kleveti na nivou cijele države, rješavanje dugova javnih servisa, te više presuda za organizirani kriminal na svim nivoima.
Tri posljednje mjere odnose se na uvođenje viza građanima zemalja kojima je potrebna viza za ulazak u Evropsku uniju.
Također, pitanje Ustavnog suda i Vijeće za državnu pomoć bit će “riješena” ublažavanjem ranijih mjera. Naime, SNSD je blokirao usvajanje Reformske agende upravo zbog odredbi vezanih za Ustavni sud, odnosno ukidanja entitetskog veta u Vijeću za državnu pomoć.
U dokumentu je sada navedeno, u kontekstu Ustavnog suda, da se on treba “reformisati” i da se “treba riješiti pitanje stranih sudija.”
Umjesto odredbe o popunjavanju Ustavnog suda, kojem fale dvoje sudija koje se biraju iz Narodne skupštine Republike Srpske, na kraj jedine rečenice o Ustavnom sudu dodana je odredba da se “mora naći način da se poštuju sve odluke.”
Slučaj Vijeća za državnu pomoć je prevaziđen tako što je zahtjev za ukidanje entitetskog veta potpuno ukinut i zamijenjen pozivom za “profesionalno djelovanje.”
(Pre)zadovoljna Borjana Krišto
Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto ne krije zadovoljstvo zbog usvajanja Agende i ističe da Nacrt uskoro ide u Brisel.
Evropska komisija će razmatrati i dati komentare na prijedloge mjera.
– Netko misli da mi s ovim usvajanjem dobijamo ili gubimo sredstva. Ne. Mi ćemo dobiti sredstva kad budemo provodili reforme – navela je.
No, ovo je tek početak posla. Nakon odgovora iz Brisela ponovo se fokus vraća na vlasti BiH, potrebno je izabrati ko će koordinirati proces od početka do kraja da bi se moglo efikasno pristupati reformama i implementaciji projekata. A to još nismo uradili.
Podsjećamo, BiH je ostala jedina država Zapadnog Balkana koja, ni godinu dana nakon isteka roka, nije usvojila program reformi, zbog čega nema pristup 1,085 milijardi eura predviđenih planom rasta.
Evropska komisija je u julu ove godine sankcionisala BiH i umanjila taj iznos za 108,5 miliona eura, uz najavu novog smanjenja od dodatnih deset posto, ukoliko program ne bude usvojen do 30. septembra 2025.
Uspjeli smo u posljednjim minutama roka. No, hoćemo li uspjeti da nadoknadimo propušteno? Kašnjenje je skratilo vrijeme koje je bilo predviđeno za provedu mjera. I sad je pravo pitanje – imamo li uopće vremena.
The post USVOJENA REFORMSKA AGENDA: Počinje utrka s vremenom, rokovi pred vratima appeared first on Interview.ba.