Jedna pjesma, jedna Europa: inspirativna poruka za sadašnjost i budućnost
Glazbenici iz zemalja članica EU i s Zapadnog Balkana po prvi put su se okupili u Filharmoniji u Skoplju kako bi na novi način izveli Odu radosti, obogaćenu jedinstvenim zvukovima svojih zemalja. U samo nekoliko sati zasvirali su kao jedno, pokazujući kako se ljudi mogu okupiti i zajedno u trenu stvoriti nešto posebno. Pročitajte njihovu priču ovdje i poslušajte njihov izvanredan nastup na poveznici: https://youtu.be/8iFVPfJxkDc
Od Zapadnog Balkana do Europske unije — od Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Češke, Francuske, Njemačke, Kosova, Crne Gore, Nizozemske, Sjeverne Makedonije, Srbije i Slovenije — kreativna snaga iz cijele Europe spojila se u okviru kulturne i komunikacijske inicijative WeBalkans-a „Jedna pjesma, jedna Europa“.
Spojem tradicija, talenata i ideja, uz klasične, tradicionalne i rijetke instrumente, 12 glazbenika je u Filharmoniji u Skoplju iznova osmislilo Odu radosti. Više od samog nastupa, oni su stvorili priču koja nas podsjeća na ono što je doista važno: jedinstvo, solidarnost i mir. Priču ispričanu univerzalnim jezikom glazbe.
„Kada govorimo o EU i Zapadnom Balkanu, za mene to nije EU i Zapadni Balkan — za mene je to jednostavno Europa. Naše razlike nisu važne, jer glazba je uvijek ta koja nas povezuje“, rekao je Gent Ruši, pijanist i harmonikaš iz Albanije.
Upravo iz tog razloga je WeBalkans, inicijativa Glavne uprave za proširenje i susjedstvo (DG NEAR), pokrenula projekt „Jedna pjesma, jedna Europa“. Projekt pokazuje da kultura i umjetnost ostaju najmoćnije sredstvo za pokretanje promjena — često bliskije publici od akademskih rasprava ili političkih analiza.
Za Antoniju Batinić iz Bosne i Hercegovine, vokalnu solisticu, glazba je univerzalni jezik koji nadilazi riječi. „Jezik je važan, ali izražajnost i snaga glazbe govore glasnije od bilo kojeg teksta pjesme.“ Njezin kolega Marvin Dilman iz Njemačke dodao je: „Doista smo različiti, ali povezani i uživamo u tim razlikama, a glazba nam to omogućuje.“
Generacije ljudi širom EU i Zapadnog Balkana odrasle su slušajući iste pjesme, dijeleći iste tradicije i njegujući iste vrijednosti. „Ova inicijativa dokaz je da kultura i dalje služi kao most — između generacija, zemalja i težnji“, rekao je Dino Šukalo, glazbeni producent.
Nastup u Skoplju nije bio samo ponovno osmišljavanje Ode radosti s novim aranžmanom, već i spajanje tradicionalnih i suvremenih instrumenata. Driton Bejta, svirač čiftelije s Kosova, rekao je da mu je cilj bio poslati poruku: zajedno možemo odati priznanje univerzalnim vrijednostima, poštovati različitosti i graditi budućnost mira, napretka i zajedničkog blagostanja.
„Spojili smo različite kulture i ideje, stvarajući novi aranžman za nešto tako klasično i tradicionalno kao što je Beethoven, uz glazbu naroda i etno stilove. Poruka je jasna: ujedinimo se, zaboravimo granice, svirajmo zajedno, uživajmo i ne dijelimo se, već spojimo kreativnost i radost“, rekla je slovenska violinistica i vokalistica Ana Mezgec, a francuska bubnjarica Delfine Aurélie Langhof nadovezala se: „Iako nismo svi isti, jer dolazimo iz različitih kultura, glazba pokazuje koliko smo slični i kako nam zajedništvo daje snagu.“
„Jedna pjesma, jedna Europa“ prikazuje i ulogu EU u podršci kulturi i izgradnji zajedničkog kulturnog prostora. EU ulaže u umjetnost, prekograničnu suradnju i povezivanje ljudi kako bi se prevladale podjele. Ti nam koraci pokazuju da je Europa jedinstven prostor u kojem EU i Zapadni Balkan dijele iste vrijednosti, težeći napretku i boljem životu za sve. Ta je poruka snažno odjeknula i među glazbenicima.
Crnogorska flautistica Žana Lekić smatra da novi aranžman Ode radosti nosi i umjetničku i političku poruku. „Možemo naprijed samo ako smo zajedno — oslobođeni tereta i ograničenja. U tome je ključ. Glazba nam pokazuje mogućnost suradnje, potrebu za različitostima i suptilnu moć umjetnosti u izgradnji društva. Politika je danas svuda oko nas, u svakodnevnom životu, i zato je naša dužnost koristiti umjetnost kako bi politika služila nama, a ne obrnuto.“ Slično razmišlja i Majk del Fero, pijanist iz Nizozemske, koji je naglasio da zajedničko izvođenje Ode radosti šalje poruku ujedinjenog svijeta, jer „bez obzira na političko uvjerenje ili vjeru, poručujemo da volimo jedni druge — i mislim da je to vrlo važno“.
Svirač kavala i klarinetist Miloš Nikolić iz Srbije dodaje da je glazba jedna od najjačih sila kolektivne transformacije. „Ako išta može pomoći društvu u cjelini, to je glazba — kraljica svih umjetnosti. Kada bi naše zemlje više ulagale u kulturu, društvo bi doista procvjetalo. Gdje god mogu, roditeljima poručujem: šaljite djecu u glazbene škole. To je najbolja investicija u njihovu budućnost.“
Za mnoge, „Jedna pjesma, jedna Europa“ bila je i prilika za upoznavanje s prekrasnim bugarskim instrumentom gadulkom. Hristina Beleva, koja svira gadulku, istaknula je kako je suradnja „poput svjetlosti u našim životima, i ako se posvetimo jednostavnim stvarima, svijet će postati bolje mjesto“, dok trubač Petr Harmaček iz Češke vjeruje da je zajedničko izvođenje Ode radosti s glazbenicima s Balkana divno iskustvo koje pokazuje koliko smo svi povezani.
Za mladog Serdžuka Alimova, trubača iz Sjeverne Makedonije, profesor Nikolić izjavio je da se takav talent rađa jednom u sto godina. Njegova mladost i briljantnost nose snažnu poruku za sadašnjost i budućnost: kada instrumenti zasviraju kao jedan, a ljudi udruže snage, Europa odjekuje onako kako treba — ujedinjena, živa i jedinstvena.
Pratite nas na webalkans.eu i našim društvenim mrežama:
