ZAŠTO JE VAŽNA MEDIJSKA PISMENOST: Kritičko mišljenje je sloboda, a slobode nema bez odgovornosti
Zašto je danas važno educirati djecu i mlade o medijskoj pismenosti? Kakve su posljedice neznanja i niske svijesti o lažnim vijestima na društvenim mrežama
Piše: H. HALJEVAC
Medijska i informacijska pismenost (MIP) nije samo provjera činjenica.
To je sposobnost prepoznavanja izvora, razumijevanja namjera autora, analiziranje vizualnog dijeljenja i odgovornog dijeljenja.
Medijska pismenost daje alate posebno, djeci i mladima da kritički čitaju, vrednuju i koriste informacije u digitalnom okruženju.
– Kritičko mišljenje podrazumijeva slobodu, slobodno mišljenje, slobodu izražavanja mišljenja. Ali kritičko mišljenje podrazumijeva i odgovornost kako da gledamo, čitamo, slušamo, šta dijelimo, da razlikujemo prave i lažne vijesti, prepoznajemo manipulacije, dezinformacije, teorije zavjere, spinove. Zato je važno medijsku pismenost uvesti u naš obrazovani sistem što ranije. Posebno danas, kad prema svim istraživanjima, mladi najviše slobodnog vremena provode na telefonima, skrolajući po društvenim mrežama. One su njihov osnovni izvor informiranja, edukacije, zabave. Na žalost, upravo na društvenim mrežama dešavaju se i zamke koje prijete sigurnosti mladih ljudi – kaže Senka Kurt, dugogodišnja novinarka i urednica, te edukatorica iz oblasti medijske pismenosti.
Neprovjerena cirkulacija sadržaja
Na pitanje zašto je danas posebno važno obrazovati djecu i mlade Kurt upozorava na eksponencijalnu dostupnost informacija i dezinformacija.
Platforme poput TikToka, Instagrama i drugih kratkih-forma servisa potiču brzu i često neprovjerenu cirkulaciju sadržaja. To, naravno povećava šansu da mladi naiđu na lažne ili obmanjujuće informacije prije nego što imaju vještine potrebne za procjenu.
UNESCO i drugi međunarodni izvori ukazuju da se medijska pismenost smatra ključnom vještinom za suočavanje s rastućom količinom dezinformacija i lažnih vijesti.
Studije pokazuju da mladi lako prihvataju sadržaj iz platformi koje doživljavaju kao ‘autentične’, a istraživanja o ponašanju mladih s lažnim vijestima i s TikTok-om ukazuju na to da format (kratki klipovi, emotivni govor, vizualni dokazi) može povećati vjerovatnost prihvatanja netačnih tvrdnji, naročito ako dolaze od influencera ili vršnjaka. To znači da bez obrazovanja u MIP-u mladi su podložniji manipulaciji oblikovanoj za viralnost.
– Djeca koriste internet od vrlo ranog doba — umjesto da se fokusiramo na paniku, moramo ih slušati i razvijati njihove kompetencije: kako pronaći, razumjeti i procijeniti informacije u vlastitim terminima – navodi Sonia Livingstone, svjetski poznata istraživačica dječje upotrebe interneta i medijske pismenosti.
Misli svojom glavom
Kod nas je Ljiljana Zurovac pionirka uvođenja medijske pismenosti u bh. javni prostor. Ova nekadašnja direktorica Visoke škole novinarstva Media Plana, sjeća se mladim novinarima na početku savjetovala da zapamte ovaj savjet: “Slušaj svojim ušima, gledaj svojim očima, misli svojom glavom!
Ovaj savjet zapravo preskače generacijski jaz i koristan je svim korisnicima medija, odnosno društvenih mreža.
– Medijska pismenost tu uskače. Da se naučimo analizirati ono što pročitamo, čujemo, vidimo. Ovo je vrijeme u kojem lako možemo biti izmanipulirani, prevareni, zavedeni. Čak i dovedeni u opasnost – ističe Zurovac.
Ističe činjenicu koju često zaboravljamo – da medijske sadržaje, koristeći društvene mreže, danas kreiraju svi.
Uz činjenicu da ne postoje propisani etički (a ni zakonski) kodeksi, značaj medijske pismenosti postaje još veći.
– Odgovornost je velikim dijelom prešla na publiku, koja mora da se izgradi kao educirana osoba i razumije vjerodostojnost informacija i sadržaja, bez obzira o kojem se izvoru radi, da razumije ko i zbog čega je tu informaciju postavio ili joj poslao. A da bi to mogli kvalitetno uraditi, i time zaštititi sebe kao primatelja medijskog sadržaja i drugih sadržaja sa društvenih medija, moraju biti medijski opismenjeni i biti u stanju da reagiraju na pravilan način – ističe Zurovac.
Drastične posljedice
Kad je riječ o Bosni i Hercegovini regionalna i domaća istraživanja ukazuju na nedostatke u sistemskom obrazovanju nastavnika i učenika, kao i na potrebu za većim uključivanjem škola i biblioteka u razvoj vještina medijske pismenosti.
To stvara prazninu koju zauzimaju neformalni izvori, uglavnom društvene mreže koje mladi najčešće koriste (YouTube, TikTok, Instagram).
A posljedice, o kojima obrazovni sistem u BiH, očito, ne vode računa, mogu biti i više nego drastične i opasne.
– Na TikToku značajan dio popularnih #mentalhealth savjeta netačne ili potencijalno štetne informacije; to može voditi ka samodijagnozi, odlaganju traženja stručne pomoći ili primjeni neprovjerenih tretmana. Uostalom, pogledajte samo podatke o niskoj procijepljenosti u BiH, te aktivno zalaganje antivaksera na društvenim mrežama. To je možda vrh lednog brijega, ali sigurno gradi iskrivljene stavove i mišljenja mladih, pa i njihovih roditelja – upozorava Kurt.
Nije luksuz nego nužnost
Kontinuirano izlaganje neprovjerenim, lažnim vijestima, činjenicama, svakodnevne teorije zavjere također snižavaju povjerenje u kredibilne izvore vijesti i u demokratske institucije, što dugoročno utiče na građansko djelovanje. A to, kad su mladi ljudi u pitanju, nije mala stvar.
U društvu kakvo je bosanskohercegovačko dezinformacije doprinose polarizaciji, oblikuju stavove mladih na temelju iskrivljenih narativa i mogu povećati društvene tenzije.
Zato je vještina donošenja odluka u ranoj dobi izuzetno važna. Bez kritičkog mišljenja, skepticizma, provjeravanja, bez odgovornog dijeljenja i korištenja društvenih mreža, mladi mogu donijeti pogrešne izbore, bez obzira je li riječ o zdravlju, društvenim i političkim promjenama ili društvenim interakcijama.
U svijetu se već odavno preporučuje, ali i ostvaruje integracija medijske pismenosti u školske školske kurikulume i obuke nastavnika.
U Bosni i Hercegovini iskazana je potreba za praktičnim i kontekstualiziranim programima (radionice, školske aktivnosti, materijali za nastavnike) jer formalni sistem još uvijek nije dovoljno ujednačeno reagovao.
Mi još nismo došli do tačke da shvatimo kako obrazovanje u medijskoj pismenosti nije luksuz nego nužnost, da programi trebaju posebno obuhvatiti prepoznavanje lažnih izvora na platformama kratkog videa, razumijevanje algoritamske personalizacije i osnovne strategije fact-checka.
Svjesni koliko su važni medijska pismenost, ali i sigurnost djece i mladih na internetu Fondacija INFOHOUSE Sarajevo, uz podršku Fondacije Adriatic i Ministarstva obrazovanja Zeničko-dobojskog kantona realizira edukativni programa iz oblasti medijske pismenosti pod nazivom “ Fakt i Fejk“ u kojoj sudjeluje čak 100 djece i mladih iz Breze, Vareša i Kaknja.
Ulaganje u obrazovanje je ulaganje u budućnost. A put do bolje budućnosti jeste kritičko razmišljanje i povećanje kompetencija učenika i mladih.
The post ZAŠTO JE VAŽNA MEDIJSKA PISMENOST: Kritičko mišljenje je sloboda, a slobode nema bez odgovornosti appeared first on Interview.ba.