ŠTA JE FAKT, ŠTA JE FEJK NA INTERNETU: Pravilo od 10 sekundi – Stani – Pročitaj – Provjeri
Dezinformacije, poluinformacije i manipulacije šire se ogromnom brzinom, a stručnjaci upozoravaju da generacije koje odrastaju na TikToku, Instagramu i YouTubeu imaju sve više poteškoća u razlikovanju činjenica od fikcije
Piše: H. HALJEVAC
Živimo u vremenu u kojem je informacija skupa valuta.
Informacije oblikuju naše mišljenje i odluke. One su osnov naših saznanja, djelovanja, promišljanja, predrasuda, vrijednosnih sudova.
A treba biti iskren, informacije ponekad uzimamo zdravo za gotovo, ishitreno dijelimo i provjereno i neprovjereno. Vrijeme je koje živimo kao na traci plasira i laži i istine i manipulacije i teorije zavjere.
Posebno su tome podložni djeca i mlade. Internet, društvene mreže, skrolanje po mobitelima, pregledavanje sadržaja na TiKToku, Instagramu, YouTubee njima su i hobi i strast i pasija, ponekad i ovisnost.
Istraživanje u 19 zemalja EU (EU Kids Online 2020: Survey results from 19 countries) pokazalo da djeca i mladi pametne telefone koristi “svakodnevno” ili “gotovo čitavo vrijeme”, da sve više vremena provedu na internetu, svjesni smo da djeca, naročito u BiH ne dobijaju odgovarajuću potporu ili savjete od roditelja, učitelja ili prijatelja.
I nerijetko se suočavaju s negativnim iskustvima na internetu, pa nastaje panika kome se obratiti, šta reći, gdje potražiti podršku.
Na internetu se sve dešava, ali i usvajaju informacije, koje ne provjeravaju, podliježu manipulacijama, lažima, teorijama zavjere.
Kritički pristup
Dosadašnja istraživanja pokazuju kako medijska pismenost u BiH nije visoko na ljestvici prioriteta kreatora medijskih i obrazovnih politika. Značajno je od početka obrazovanja (a i ranije) razvijati kritički pristup medijskim sadržajima i medijima.
A tu na scenu stupa medijska pismenost, koja se u vrlo surovoj konkurenciji izdvojila kao ključna kompetencija 21. stoljeća.
Riječ je ukratko o savladavanju vještine kritičkog i sigurnog promišljanja sadržaja u cilju povećanja znanja, otpornosti spram dezinformacija, fake news i medijskih manipulacija.
U većini europskih zemalja to je već „obavezno gradivo“. Od najranijeg doba uči se vještina pristupa različitim vrstama medija i sposobnost razumijevanja i kritičkog posmatranja medijskog sadržaja.
Kod nas, na žalost, osim entuzijastičnih nastavnika i profesora, medijska pismenost nije visoko na ljestvici prioriteta kreatora medijskih i obrazovnih politika.
U školama se tek skromno uči o medijskoj i informacijskoj pismenosti, a raste svjesnost kako djecu i mlade vrebaju brojne opasnosti u medijskom okruženju, prvenstveno na internetu (npr. pornografski sadržaji, zloupotreba ličnih podataka, online zlostavljanje, finansijske prevare, pedofili itd.).
Šta nam je činiti?
Budući da nismo članica Europske unije, u BiH nemamo obavezu čak ni da godišnje objavljujemo izvještaje o stanju medijske i informacijske pismenosti u državi. Ali, postoji više istraživanja o djeci i mladima u BiH čiji nalazi su koherentni i koji ukazuju da su njihove kompetencija iz oblasti medijske i informacijske pismenosti slabe. Stoga ne čudi da najranjivije kategorije našeg društva -djeca i mladi – potpuno nekritički pristupaju informacijama dobijenim online i digitalnim putem, dakle usvajaju kao tačne informacije koje dobijaju sa TikToka, Instagrama i portala koje ne provjeravaju, što ih čini podložnim manipulacijama.
Premda su tradicionalni, online i društveni mediji dobar alat kako za obrazovanje i informiranje mladih, tako za podsticanje na sudjelovanje u javnom životu i donošenju odluka, obrazovne politike u BiH još uvijek nisu prepoznale navedene medijske potencijale. Istraživanje je pokazalo da mediji i medijsko obrazovanje nisu dio ni omladinskih politika u BiH.
Šta nam je onda činiti? Tražiti nove puteve za obrazovanje mladih, osposobljavati ih da u svim sferama života efikasno traže, vrednuju, koriste, kreiraju i plasiraju informacije kako bi ostvarili svoje lične, društvene, profesionalne i obrazovne ciljeve. To je osnovno ljudsko pravo u digitalnom svijetu i promoviše društvenu/demokratsku participaciju.
Prepoznati razlike
Važno je razumjeti razliku, za početak između istine (fact) i laži (fake) na internetu te te zašto je to ključno za djecu, mlade, svakog građanina.
Zašto je to važno?
Prije svega prepoznavanje razlike između fakta i fejka ključno je jer razumijevanje istine omogućava donošenje informiranih odluka, poznavanje metoda širenja dezinformacija pomaže u njihovom prepoznavanju, lažne vijesti mogu utjecati na političke odluke i javno mnijenje.
– Kada govorimo o značaju medijske pismenosti u smislu društvene aktivnosti, jasno je da osoba koja je medijski i informacijski pismena doprinosi razvoju demokratskih vrijednosti kroz sudjelovanje u svakodnevnim društvenim aktivnostima, jer zna kako komunicirati svoju poruku, kako se uključiti u diskusiju i stvoriti i koristiti prostor za iznošenje svojih stavova – navodi dr. Vuk Vučetić, stručnjak za medijsku pismenost.
Medijska pismenost treba početi od najranije dobi — jer mediji su svugdje oko djece.
U tom cilju Fondacija Infohouse Sarajevo, uz podršku Adriatic Fondacija i Ministarstva za obrazovanje ZDK realizirala je edukativni program “FiF – Fakt i Fejk” koji se odnosi na medijsko opismenjavanje djece i mladih u osnovnim i srednjim školama u Brezi, Varešu i Kaknju.
Kroz interaktivne sesije učili smo kako da unaprijedimo medijsku pismenost kod učenika, razvijemo njihove vještine kritičkog i sigurnog promišljanja te praktično upotrijebimo internet i društvene mreže za volonterske akcije u zajednici.
Naučili smo kako mediji funkcioniraju, zašto su bitni, ko ih osniva, zašto, kome služe, a kome bi trebali služiti, ko ih posjeduje, kontrolira, raspravljali o “korisnim i štetnim” medijskim sadržajima, o novim tehnologijama, kako korisnici, u ovom slučaju mladi mogu utjecati na formiranje javnog mnijenja i stavova.
Cilj je – povećati otpornost mladih spram dezinformacija, fake news i medijskih manipulacija.
Činjenice i fikcija
U digitalnom prostoru koji se mijenja brže nego ikada, djeca i mladi svakodnevno se susreću sa sadržajima koji izgledaju uvjerljivo, profesionalno i tačno — ali to vrlo često nisu. Dezinformacije, poluinformacije i manipulacije šire se ogromnom brzinom, a stručnjaci upozoravaju da generacije koje odrastaju na TikToku, Instagramu i YouTubeu imaju sve više poteškoća u razlikovanju činjenica od fikcije.
– Digitalne platforme promijenile su način na koji komuniciramo i doživljavamo svijet – istakla je generalna direktorica UNESCO-a Audrey Azoulay u izvještaju o medijskoj i informacijskoj pismenosti, naglašavajući razmjere širenja dezinformacija.
Najnovije istraživanje Pew Research Centra pokazuje da je veliki broj tinejdžera „gotovo stalno online“. To znači da se, praktično, niti jedan dan ne odmiču od digitalnog okruženja u kojem ih čekaju neprovjereni sadržaji, viralan materijal izvučen iz konteksta, manipulativni videi, teorije zavjere ili sofisticirani AI-generisani vizuali.
Bosna i Hercegovina nije izuzetak. Portali i društvene mreže godinama su plodno tlo za spinove, propagandu i lažne vijesti. Platforma Raskrinkavanje.ba samo je 2024. evidentirala hiljade slučajeva dezinformacija — od izmišljenih navoda političara do manipulisanja fotografijama. Stručnjaci upozoravaju i na rast trenda recikliranja starih vijesti koje se ponovo dijele kao nove, te eksploziju AI-generisanih slika i videa koje je sve teže razlikovati od autentičnih.
Kako prepoznati lažne vijesti?
Iako kreatori dezinformacija postaju sve vještiji, postoje jasni signali koji mogu pomoći djeci i mladima:
Senzacionalistički naslovi
Clickbait naslovi dizajnirani su da izazovu bijes, strah ili šok.
„Ako naslov izgleda previše dramatično, vjerovatno to i jeste“, naglašavaju medijski edukatori.
Nepouzdan ili nepoznat izvor
Portali bez impresuma, bez navedenih autora ili sa sumnjivim URL-ovima često dijele netačne informacije.
Vijesti bez datuma
Stare vijesti dijeljene kao nove stvaraju lažnu sliku o hitnim događajima.
Manipulirane fotografije i videi
AI alati i jednostavni programi za obradu fotografija omogućavaju brzu manipulaciju.
Zato je preporuka koristiti reverse image search – putem Google Images ili TinEye.
Kako se mladi mogu zaštititi?
Medijski stručnjaci preporučuju nekoliko jednostavnih koraka:
Pročitati cijeli članak, ne samo naslov.
Provjeriti izvor i autora – ko stoji iza informacije?
Uporediti vijest s drugim pouzdanim medijima.
Koristiti provjerene fact-check platforme
U BiH: Raskrinkavanje.ba, SEECheck mreža
Globalno: Snopes, PolitiFact, AFP Fact Check
Kontrolisati emocije – intenzivna reakcija često znači manipulativan sadržaj
Primjenjivati “lateralno čitanje” – otvoriti dodatne izvore i provjeriti ko još piše o temi
Uloga škola i roditelja ključna
UNESCO preporučuje obrazovnim sistemima širom svijeta da aktivnije uvode sadržaje iz medijske i informacijske pismenosti. U BiH se pojedine škole i nevladine organizacije već bave analizom viralnih objava, dešifriranjem manipuliranih sadržaja i razvojem kritičkog mišljenja kod učenika.
Pedagozi naglašavaju da je pored racionalne analize neophodno razvijati i emocionalnu otpornost. Upravo snažne emocije — bijes, strah, šok — često su okidač zbog kojeg djeca i mladi impulzivno dijele netačne informacije.
Posebno pravilo
Stručnjaci preporučuju jednostavno pravilo koje mladi lako mogu usvojiti:
Stani – pročitaj – provjeri.
Svega deset sekundi dovoljno je da se zaustavi lanac širenja manipulacija.
Kako stoji u jednoj od najcitiranijih poruka iz UNESCO-vih smjernica medijska pismenost ne znači samo sposobnost korištenja tehnologije, već sposobnost kritičkog razumijevanja sadržaja kojem smo svakodnevno izloženi. Upravo tih nekoliko sekundi zadrške prije dijeljenja informacije omogućava mladima da se zapitaju: ko je autor sadržaja, koji je izvor informacije, da li je vijest provjerena i s kojim ciljem je plasirana.
U digitalnom okruženju, gdje se emocije često koriste kao okidač za brzo reagovanje, pravilo od 10 sekundi pomaže mladima da prepoznaju senzacionalističke naslove, manipulativne fotografije i dezinformacije koje se šire društvenim mrežama. Ono ih uči da ne budu samo pasivni konzumenti sadržaja, već odgovorni učesnici u online prostoru.
Na taj način, medijska pismenost postaje praktična vještina, a ne apstraktan pojam – alat koji mladima omogućava da zaštite sebe, ali i druge, od širenja lažnih vijesti, govora mržnje i manipulacija koje mogu imati stvarne posljedice u offline svijetu.
Lažne vijesti nisu samo problem medija, već i svakog pojedinca koji učestvuje u digitalnom prostoru. Svako dijeljenje neprovjerene informacije doprinosi širenju dezinformacija koje mogu imati stvarne posljedice – od narušavanja povjerenja u institucije do podsticanja straha i netrpeljivosti.
A straha i nepovjerenja već je dovoljno i u realnom svijetu.
The post ŠTA JE FAKT, ŠTA JE FEJK NA INTERNETU: Pravilo od 10 sekundi – Stani – Pročitaj – Provjeri appeared first on Interview.ba.