JUŽNA INTERKONEKCIJA: 180 kilometara plinovoda i priča o pola milijarde maraka investicije

Izgradnja južne interkonekcije za opskrbu Bosnom i Hercegovinom prirodnim plinom najvažniji je projekt i najveća investicija ove godine – istaknuo je za Fenu energetski stručnjak i bivši federalni premijer Edhem Bičakčić.

Južna interkonekcija, novi plinovod koji povezuje Bosnu i Hercegovinu s tržištem plina EU i LNG terminal na Krku, kako je dodao Bičakčić, sigurno će povećati sigurnost opskrbe prirodnim plinom u BiH te povećati fleksibilnost i energetsku učinkovitost u smislu diverzifikacije izvora i ruta opskrbe.

-Politički problemi u vezi s tim su riješeni, a već je utvrđeno i mnogo tehničkih podataka. Dolaskom novih količina plina iz Hrvatske stvaraju se preduvjeti za priključenje velikih potrošača koji bi prirodni plin koristili za proizvodnju električne energije i topline. Osim toga, Bosna i Hercegovina mogla bi postati tranzitna zemlja za prirodni plin prema sjeveru (Hrvatska i Mađarska) i istoku (Srbija i Bugarska). To znači da će zarađivati ​​na transportu ovog energenta u druge zemlje, ističe Bičakčić.

Prema njegovim riječima, taj projekt ponovno aktualizira izgradnju skladišta plina u napuštenom rudniku Tetima (Tuzla), za što je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine dobila odobrenje u vrijeme kada je bio federalni premijer.

Kada je riječ o izgradnji južne plinske interkonekcije, Bičakčić je izjavio da je potrebno izgraditi novi visokotlačni plinovod (50 bara) kroz Hrvatsku od Splita (mjesto Dugopolje) do Zagvozda (52 km) plus od Zagvozda do Imotskog i granice s Bosnom i Hercegovinom (22 km), što je ukupno 74 km plinovoda i to je odgovornost Plinacra (hrvatskog operatera transportnog plinskog sustava).

-Očekuje se da će to financirati Plinacro jer će naplaćivati ​​tranzitne naknade. Potrebna sredstva su oko 170 milijuna eura. Za sada nije poznato koji su sve troškovi uključeni u to, kaže Bicakčić.

Dodao je da će gradilište plinovoda kroz BiH s ulazom kod Posušja biti dugo 180 km i imat će dva kraka – do Mostara i do Travnika. Za ove radove potrebno je oko 250 milijuna eura, kaže Bičakčić.

Govoreći o planiranom kapacitetu tog plinovoda, rekao je da će se njime godišnje transportirati oko 1,5 milijardi prostornih metara prirodnog plina.

-O kojoj količini govorimo, može se vidjeti usporedbom s trenutnom godišnjom potrošnjom u BiH, koja iznosi 230 milijuna prostornih metara. Godišnji kapacitet postojećeg plinovoda je 600 milijuna prostornih metara, objašnjava Bičakčić.

Ističući važnost ovog projekta, Bičakčić je rekao da bi novi smjer transporta prirodnog plina trebao omogućiti plinifikaciju južnog dijela Bosne i Hercegovine i osigurati plin za nove industrijske potrošače. Napomenuo je da bi nova interkonekcija i plinska infrastruktura trebali biti projektirani i izgrađeni tako da, osim prirodnog plina, omoguće korištenje vodika i bioplina.

-Realizacija tog projekta poklopila bi se s realizacijom nove sjeverne rute (Bosanski Brod ili Brčko), čime bi Bosna i Hercegovina postala tranzitna zemlja za prirodni plin. To otvara mogućnost povezivanja Banje Luke s novim plinskim sustavom Bosne i Hercegovine, naglašava Bičakčić.

Pripremu i provedbu projekta izgradnje južne interkonekcije trebala bi pratiti reforma plinskog sektora, a u tom smislu, Bičakčić podsjeća da je taj proces vrlo ambiciozno započeo u prošlosti (kada je bio federalni premijer, 2000. godine).

Dok je bio predsjednik BH K CIGRE, to strukovno udruženje raspravljalo je o opskrbi BiH prirodnim plinom, a zatim je unutar te organizacije formirana sekcija za prirodni plin.

Ažurirajući početkom 2026. važnost izgradnje južne plinske interkonekcije, Bičakčić je, kako kaže, imao na umu da klimatske promjene uzrokovane globalnim zatopljenjem predstavljaju najveći izazov s kojim se suočava suvremeni svijet zbog nanoskalnih šteta na gospodarstvu, društvu i ekosustavima. One su rezultat emisija stakleničkih plinova, posebno ugljičnog dioksida.

-Zato je važno istovremeno jačati otpornost na klimatske promjene i provoditi mjere prilagodbe. Transformacija našeg društva i gospodarstva u niskougljično okruženje trebala bi se postići ulaganjem u ekološki prihvatljive tehnologije, inovacije i razvoj, što će doprinijeti jačanju konkurentnosti na europskom tržištu i omogućiti postizanje neto nulte emisije do 2050. godine, zaključio je Edhem Bičakčić u intervjuu za Fenu.