Bradara: Ravnatelj FUP-a će biti Hrvat, sviđalo se to nekome ili ne

Predsjednica FBiH za Oslobođenje govori o aktualnim političkim i ekonomskim temama

Na ulasku u 2026. godinu razgovarali smo s predsjednicom Federacije BiH Lidijom Bradara, ujedno i članicom Predsjedništva HDZ-a Bosne i Hercegovine. Bradara za ovaj list rezimira prethodnu 2025. godinu, ali govori i o važnim zakonskim rješenjima koja bi entitet trebao dobiti već na početku nove godine.

Gospođo Bradara, je li federalna vlast bila učinkovita u protekloj godini i kako biste ocijenili odnose među koalicijskim partnerima?

Najkraće rečeno, rad Vlade ocijenila bih pozitivnim te u konačnici učinkovitim, ne zanemarujući okolnosti, izazove i opći ambijent. Kada je riječ o odnosima partnerskih stranaka, koalicija je opstala i ulazi u posljednju godinu mandata.

Stručni ljudi

Detaljnije, stranaka koje čine vlast ima mnogo, dolaze iz različitih političkih spektra i određenih neslaganja ima. Ipak, većih opstrukcija do sada nije bilo, posebice kada je riječ o radu Vlade. Komunikacija je dobra i to je najvažnije. Međusobno uvažavanje i otvorenost za razgovor uvelike pomažu i kod određenih neslaganja, a većina ministara pokazala se kao istinski stručni i profesionalni ljudi s osjećajem za potrebe građana.

Početak 2026. godine bit će vrlo buran. Očekuje se usvajanje Proračuna FBiH za ovu godinu, zatim izmjene Zakona o PIO/MIO, ali i Zakona o fiskalizaciji transakcija u FBiH. Osim navedenog, koja bi se pitanja trebala rješavati prioritetno?

Riječ je o uobičajenim političkim procesima, ništa burnijima nego inače i nema potrebe plašiti građane izvanrednim najavama. Proračun je usvojen na Vladi i već sredinom siječnja će se, nadam se, naći pred oba doma Parlamenta. Dom naroda zasjedao je i prošlog utorka, na samom kraju godine, a žao mi je što je sjednica Zastupničkog doma otkazana. Uloženo je mnogo truda i razumijevanja kako bi se zadovoljile sve potrebe i aktualni izazovi, stoga se nadam razumijevanju zastupnika i izaslanika te da će proračun, bez ucjena i populizma, biti izglasan.

Što se tiče izmjena Zakona o mirovinama, nadam se transparentnom procesu uz širu društvenu uključenost te jasne i dostupne podatke i izračune jer, uz najbolju volju i svijest o potrebi povećanja mirovina, ključnom ipak smatram održivost i stabilnost sustava. Postoji još niz ključnih zakona koji su već dulje vrijeme na čekanju. Stvara se dojam kako HDZ BiH koči dio njih, no riječ je o potrebi kompromisa i osjetljivosti granice nadležnosti između Federacije i kantona, što je za nas iznimno važno i za što tražimo razumijevanje. Ipak, svjesni važnosti tih zakona i potrebe dodatne regulacije određenih pitanja, iskreno smo opredijeljeni tražiti daljnja rješenja.

Jedno od važnih pitanja oko kojeg se i dalje lome koplja jest projekt Južne interkonekcije. Kakva su vaša očekivanja nakon što ste podnijeli apelaciju Ustavnom sudu FBiH za ocjenu ustavnosti Zakona o južnoj interkonekciji i je li za HDZ BiH prihvatljiv prijedlog Veleposlanstva SAD-a vezan uz provedbu projekta?

Ocjena ustavnosti podnesena je nakon usvajanja ovog zakona i odnosi se na regularnost samog procesa njegova donošenja. HDZ BiH nije i neće biti protiv ovog projekta, ali svaki zakon mora biti donesen u skladu s Ustavom i, jednako važno, mora biti provediv. Nadam se da će uskoro biti ponuđena nova rješenja, sukladno dogovorima.

Fiskalna reforma ostaje jedno od pitanja na kojem će vlast, kako je obećala, i dalje raditi. Je li realno očekivati u izbornoj godini konkretne korake u smjeru rasterećenja gospodarstva, ali i poboljšanja položaja radnika?

Smatram da su ti procesi započeli već na samom početku ovog mandata, u 2025. godini, i sigurno će se nastaviti bez obzira na izbornu godinu. Za potvrdu određenih odluka potrebno je vrijeme, a neke od njih tek dolaze na valorizaciju. Dijalog s poslodavcima sve je bolji, a zaštita radnika jedan je od ključnih aspekata svake nove odluke, pa i onih koje nam se možda manje sviđaju. Moramo biti solidarni kao društvo i svaka zainteresirana strana mora pokazati spremnost na kompromis kako bismo osigurali što bolje uvjete rada, poslovanja, ali i života.

Već dugi niz godina Federalna uprava policije nema prvog čovjeka. Nedavno je federalni ministar unutarnjih poslova Ramo Isak izjavio kako HDZ BiH nikada neće dobiti mjesto ravnatelja. Kako to komentirate?

Dugogodišnje urušavanje sustava FUP-a, osobito kada je riječ o njegovoj nacionalnoj strukturi, sada je kulminiralo pat-pozicijom. Godinama sam upozoravala i pokušavala postići razumijevanje s čelnim ljudima FUP-a, pa i s ministrom Isakom, čiju spomenutu izjavu, kao i brojne druge vezane uz ovu temu, osuđujem.

Projekt Komšić

Ne smatram da je on osobno odgovoran za cjelokupno stanje, ali mu je svakako pridonio, a osobito su nedopustive ovakve i slične izjave iza kojih stoje jednaki ili još gori stavovi. HDZ BiH ne traži ništa za sebe i odavno je izlizana teza o poistovjećivanju prava hrvatskog naroda s navodnom borbom HDZ-a BiH za pozicije. Hrvati su praktično očišćeni iz struktura Federalne uprave policije, a dugogodišnje zanemarivanje nacionalne ravnoteže rezultiralo je i nedostatkom zainteresiranih novih kandidata za sve razine pozicija, ali i nedovoljnim brojem ljudi koji ispunjavaju uvjete za čelnu poziciju. Protiv Ustava i zakona se ne može – na čelu FUP-a bit će Hrvat, sviđalo se to ministru ili bilo kome drugome ili ne.

Politička scena postaje sve dinamičnija uoči općih izbora koji će biti održani 2026. godine. Iz nekih stranaka već se spominju potencijalni kandidati za člana Predsjedništva BiH. Tko su mogući kandidati HDZ-a BiH za tu poziciju i mislite li da blok stranaka s hrvatskim predznakom, koji najavljuje zajedničkog kandidata, može parirati, pa i pobijediti kandidata stranke kojoj pripadate?

Jedino čemu se nadam kada je riječ o kandidatima za Predsjedništvo BiH jest da će sva tri člana ili članice predstavljati izbornu volju naroda koje predstavljaju. Projekt Komšić, koji je unazadio odnose ne samo na političkoj sceni nego i između dvaju naroda, unatoč svim nastojanjima nije uspio promijeniti ustavne temelje na kojima ova zemlja počiva. Bosna i Hercegovina je država triju konstitutivnih naroda i svih njezinih građana.

Vraćanje u prošlost

Što se tiče oporbe, hrvatski narod do sada nije imao luksuz razvijati politički pluralizam, već smo bili primorani okupljati se oko Hrvatskog narodnog sabora. Srećom, narod je to prepoznavao, kao i većina stranaka s hrvatskim predznakom, te vjerujem da će tako biti i ubuduće.

Kada je riječ o europskom putu BiH, političari i vlasti i oporbe tvrde kako on nema alternativu, no do dogovora o pitanjima koja nas vode korak bliže Europskoj uniji teško se dolazi. Kako prevladati blokade i međusobne podjele?

Ta tvrdnja o nepostojanju alternative, koliko god zvučala kao klišej, jedina je istina. Korištenje tzv. europskog puta za ucjene u dnevnopolitičke svrhe kockanje je s budućnošću ove zemlje i svih nas. Stranke koje to čine, a ima ih mnogo, kako vladajućih tako i oporbenih, drže nas taocima i vraćaju u prošlost. Nitko se na globalnoj razini neće baviti nama ako mi sami ne pokažemo interes i spremnost zauzeti se za sebe.