Zašto
je
predsjedniku
HKD
Napredak
Nikoli
Čiči
i
najbližim
mu
suradnicima
u
interesu
žurno
prodati
Napretkov
dom
na
Trebeviću
po
nižoj
cijeni
od
ponuđene?
I
zašto
je
protiv
njega
podnesena
prijava
Stegovnom
sudu?
Piše:
Josip
Vričko/Nedjelja.ba
Potkraj
prošloga
tjedna
mediji
su
objavili
informaciju
kako
je
Skupština
HKD Napredak još
prošle
godine
donijela
odluku
o
prodaji
Napretkova
doma
na
Trebeviću
te
kako
je
posao
realiziran
ovih
dana.
A
cijene
je,
obznanili
su
iz
ovoga
Društva,
poslovna
tajna.
Zanimljivo
je,
međutim,
da
su
novinarima
obznanili
i
kako
zainteresiranih
nije
bilo
i
kako
je
jedini
upit
poslao
najmoprimac
koji
je
bio
u
Napretkovu
domu
od
2017.
Cijena
je
–
dva
milijuna!
„On,
objektivno,
uslijed
korone,
nije
zaradio
ni
za
kave.
Tako
da
smo
raskinuli
ugovor
na
njegov
zahtjev
u
veljači
2021.
On
je
sve
pokušavao,
održavao
dom,
uveo
videonadzor…
Kada
je
objekat
ostao
prazan
angažirali
smo
domara
da
prati
da
se
nešto
ne
ošteti.
Dom
je
povremeno
propadao,
skupljala
se
vlaga…
Trenutačno
nije
u
perfektnom
stanju“,
kazao
je
neimenovani
izvor
iz Napretka jednome
sarajevskom
portalu,
a
prenijeli
su
drugi.
Možda
je
uistinu
cijena
poslovna
tajna.
Međutim,
iz
pisma
koje
je
6.
listopada
ove
godine
član
Središnje
uprave
(SU)
HKD Napredak Franjo
Bratić uputio
Stegovnom
sudu
i
Nadzornom
odboru
Društva
doznajemo
kako
je
na
sjednici
Središnje
uprave
u
Zagrebu
3.
lipnja
2023.
donesena
Odluka
o
utvrđenoj
najnižoj
cijeni
Napretkova
doma
Trebević
u
iznosu
od
2
milijuna
KM.
I
ta
je
Odluka
potvrđena
na
sjednici
u
Busovači
9.
rujna.
„No,
na
sjednici
SU
u
Sarajevu
23.
rujna
objekat
na
Trebeviću
bio
je
prodan
za
1
700
000
maraka.
Predsjednik
(Nikola
Čiča,
op.
aut.)
morao
je
odbiti
i
ne
prihvatiti
ovakav
mizeran
ugovor,
ali
on
je
i
sudjelovao
u
njegovu
kreiranju
sa
samo
jednim
članom
povjerenstva,
gospodinom Josip
Križanovićem.
Na
ovaj
način
Napretku
je
nanesena
šteta
od
najmanje
300
000
maraka“,
napisao
je
Bratić
u
svojoj
prijavi,
prilažući
integralne
zapisnike
sa
sjednica
Središnje
uprave
i
Odluke
predsjednika
Čiče
te
tražeći
od
Nadzornog
odbora
i
Stegovnog
suda
da
izvrši
uvod
i
izrekne
adekvatnu
mjeru.
Da
bi
se
stekla
adekvatnija
slika
o
stanju
valja
imati
na
umu
kako
je
riječ
o
Domu
površine
866
m2 te
približno
240
m2 terasa
i
pripadajućem
mu
zemljištu
površine
oko
43
000
m2 (43
duluma).
Iz
razgovora
s
različitim
agencijama
za
nekretnine
koje
smo
ovo
prilikom
kontaktirali,
nalazi
se
zajednički
zaključak
kako
je
1,7
milijuna
(doslovce
preneseno) „smiješna
cijena“
i
da
sve
vrijedi
puno
više!
Žurni
odgovor…
Netočna
je,
također,
i
tvrdnja
kako
je
jedini
upit
poslao
spomenuti
najmoprimac.
Naime,
22.
rujna
pismo
namjere
poslala
je
poduzetnica
iz
Njemačke
koja
danas
živi
u
Sarajevu
gospođa Diana
Preissner.
I
već
sljedećega
dana
dobila
je
e-mail:
„Ovim
putem
vam
želimo
zahvaliti
na
dostavljenom
pismu
namjere
i
iskazanom
interesu
za
kupovinu
Napretkova
doma
na
Trebeviću
i
obavijestiti
kako
je
Središnja
uprava
HKD Napredak,
a
temeljem
odluke
Skupštine
o
prodaji
donesene
26.
studenoga
2022.,
na
svojoj
XXVII.
sjednici
održanoj
u
Sarajevu
23.
rujna
2023.
odlučila
prihvatiti
ranije
dostavljenu
ponudu
po
osnovu
koje
će
se
u
zakonskim
okvirima
na
za
to
propisan
način
izvršiti
prodaja
Doma
za
kojeg
ste
iskazali
interes.“
Međutim,
ovo
pismo
namjere
uopće
nije
bilo
iznijeto
pred
članove
Središnje
uprave. Naprosto,
sakriveno!
No,
gospođa
Preissner
je
nakon
telefonskog
kontakta
s
pojedinim
članovima
SU-a,
27.
rujna
poslala
svoju
službenu
ponudu
te
28.
rujna
i
osobno
razgovarala
s
Čičom.
Tom
joj
je
prigodom
predsjednika
HKD Napredak najprije
kazao
kako
je
prodaja
završena
stvar,
budući
da
je
Društvo
dobilo
odobrenje
od
Kantona
Sarajevo
da
Dom
može
prodati isključivo
ponuđaču Senadu
Spahiću.
Ipak,
obećao
je
kako
će
ponuda
gospođe
Preissner,
koja
je
bila
veća
od
Spahićeve,
biti
predočena
članovima
SU-a.
U
međuvremenu
je
gospođa
Preissner,
potaknuta
činjenicom
da
je
njezino
prvotno
pismo
namjere
bilo
sakriveno
od
Središnje
uprave,
svoju
ponudu
s
popratnim
pismom,
u
kojemu
je
postavila
niz
pitanja
glede
procedure
i
transparentnosti
procesa,
poslala
na
mail
adrese
svih
članova
SU-a.
No,
unatoč
svemu,
predsjednik
Čiča
s
većinom
članova
SU,
samo
je
spomenuo
da
postoji
ponuda,
ali
da
„to
nije
prava
ponuda“
te
ju
jednostavno
neće
razmatrati.
Brojna
(otvorena)
pitanja
U
očekivanju
očitovanja
na
Bartićevo
pismo,
otvorenim
ostaju
sljedeća
pitanja:
-Kako
je
moguće
da
pri
prodaji
ovako
velikog
objekta
nije
proveden
javni
natječaj,
čime
bi
se
gotovo
sigurno
dobilo
više
ponuda?
-Zašto
na
sjednici
Središnje
uprave
nije
razmatrano
pismo
namjere
gospođe
Preissner?
A,
dakako,
brojne
dvojbe/sumnje
otvara
i
inzistiranje
pojedinih
Napretkovih
dužnosnika
da
se
Dom
poroda
po
nižoj
cijeni
Spahiću
kojega
se
–
vidljivo
je
iz
istupa
u
medijima
–
spominje
kao
„spasitelja“
jer
je,
eto,
jedini
poslao
ponudu
(što,
dakako,
ne
odgovara
istini).
-Zatim,
čijom
krivnjom
Dom
trenutačno
nije
u
„perfektnom
stanju“?!
Obrazloženje
kako
je
na
prodaji
gosp.
Spahiću
inzistirao
Kanton
Sarajevo
ne
čini
se
naročito
vjerodostojnim.
Kako
bilo,
Izborna
skupština
Društva
što
će
se
održati
14.
listopada
mogla
bi
biti
vrlo
burna.
I
ne
samo
zbog
–
sad
već!
–
slučaja
Trebević,
nego
i
zbog
čitavog
niza
potencijalnih
skandala
o
kojima
je
u
svojoj
prijavi
pisao
gospodin
Bratić:
Riječ
je
o
prijavi
protiv
Nikole
Čiče
za
tešku
povredu
Statuta
Društva,
krivotvorenje
akta
SU;
Odluke
o
imenovanju
člana
Uprave
–
direktora
Napredak
Futura
d.o.o,
falsificiranje
Zapisnika
Središnje
uprave
održane
u
Zenici
15.
svibnja,
neprovođenje
Odluke
Središnje
uprave
održane
u
Zagrebu
čime
je
onemogućeno
održavanje
PULS-a
u
Garevcu,
nanošenje
materijalne
štete
Društvu
od
najmanje
300
000
KM
neprovođenjem
Odluke
o
utvrđivanoj
najnižoj
cijeni
za
prodaji
Napretkova
doma
Trebević
u
iznosu
2
milijuna
maraka.
Hoće
li
članovi
skupštine
išta
od
toga
razmatrati
i
hoće
li
biti
kritične
mase
koja
će
inzistirati
na
razjašnjenju
ovih
pitanja,
ostaje
vidjeti.
U
svakom
slučaju,
iako
se
nesumnjivo
velika
šteta
nanosi
Društvu
prodajom
njegove
imovine
ispod
cijene,
i
to
pod
sumnjivim
okolnostima,
jasno
je
kako
će
biti
još
veće
posljedice
rasprodaje
Napretkova
ugleda
zbog
vrlo
mogućega
postojanja
mutnih
radnji
njegova
vodstva.
