U
Hrvatskoj
je
u
2023.
rođeno
najmanje
djece
otkad
postoje
statistička
mjerenja,
a
bilo
je
više
sklopljenih
brakova,
ali
i
manje
umrlih,
što
je
donekle
popravilo
negativnu
sliku
prirodnog
priraštaja,
pokazali
su
privremeni
podaci
Državnog
zavoda
za
statistiku
(DZS).
U
2023.
živorođeno
je
32.047
djece
ili
gotovo
2000
manje
nego
2022.
godine
kad
ih
je
živorođeno
34.027
čime
je
nastavljen
trend
znatnog
smanjenja
broja
živorođene
djece.
Primjerice
2000.
godine
rođeno
je
43.746
djece.
Podaci
s
druge
strane
pokazuju
da
je
u
2023.
umrlo
čak
oko
6000
ljudi
manje
nego
godinu
ranije.
Lani
je,
naime
umrlo
51.319
ljudi,
a
godinu
ranije
56.979.Za
usporedbu
u
2020.
broj
umrlih
bio
je
57.023,
a
2021.
kad
je
koronavirus
bio
na
vrhuncu
čak
62.712.
Izrazito
povećana
smrtnost
2021.
posljedica
je
koronavirusa
od
kojeg
je
te
godine
u
Hrvatskoj
umrlo
8557
osoba,
što
je
utjecalo
na
ukupan
broj
umrlih
osoba.
Zahvaljujući
lanjskom
padu
broja
umrlih
smanjen
je
negativni
prirodni
priraštaj
stanovništva,
odnosno
razlika
broja
živorođene
djece
i
broja
umrlih
na
minus
19.272
s
minus
23.096.
No,
zbog
znatno
manjeg
broja
rođene
djece
trend
smanjenja
prirodnog
priraštaja
stanovništva
i
dalje
je
izrazito
nepovoljan,
rekla
je
u
razgovoru
za
Hinu
načelnica
sektora
za
društvena
istraživanja
u
DZS-u
Dubravka
Rogić-Hadžalić.
Brakovi
svijetla
točka
vitalne
statistike
Brakovi
su
svijetla
točka
vitalne
statistike
jer
ih
je
u
2023.
sklopljeno
19.467,
odnosno
gotovo
1400
više
nego
2022.
kad
ih
je
sklopljeno
18.074.
Porast
sklopljenih
brakova
također
se
povezuje
s
postcovid
vremenom
u
kojemu
su
sklopili
brak
i
oni
koji
su
taj
važni
životni
događaj
morali
odgoditi
u
vrijeme
korona
krize.
Privremeni
podaci
za
2023.
koje
je
DZS
objavio
u
srijedu
pokazali
su
i
da
je
u
prošloj
godini
bilo
manje
razvedenih
brakova
pri
čemu
je
broj
razvoda
pao
na
4001
s
čak
4808
razvedenih
u
2022.
Detaljni
i
konačni
podaci
prirodnog
kretanja
stanovništva
za
2022.
pokazali
su
da
je
u
toj
godini
rođeno
34.027
djece
ili
7,2
posto
manje
nego
godinu
ranije
pri
čemu
je
svako
četvrto
rođeno
izvan
braka.
Znatan
pad
živorođene
djece
pokazuje
i
usporedba
podataka
s
ranijim
godinama
jer
je
u
2022.
živorođeno
gotovo
deset
tisuća
djece
manje
nego
u
2000.
Brojka
živorođenih
u
2005.
pala
je
na
42.492,
a
nakon
porasta
na
43.361
rođenih
u
2010.,
pala
je
značajno
u
2015.
na
37.503
te
dodatno
u
2020.
na
35.845.
U
2022.
živorođenoe
djece
je
7,2
posto
ili
2625
manje
nego
u
prethodnoj
godini
pri
čemu
je
stopa
nataliteta
iznosila
8,8
živorođenih
na
1000
stanovnika.
Stopa
fertiliteta
ispod
“zamjenske
razine”
Stopa
totalnog
fertiliteta
mjerena
brojem
živorođenih
po
ženi
u
reproduktivnoj
dobi
iznosila
je
tek
1,53,
što
je
znatno
ispod
razine
od
2,1
rođenih
koja
osigurava
obnovu
broja
stanovništva.
Stopa
fertiliteta,
mjerena
brojem
živorođene
djece
po
ženi
u
dobi
od
15
do
49
godina
u
Hrvatskoj
je
ispod
“zamjenske
razine”
od
dvoje
djece
još
od
kraja
šezdesetih
godina
prošlog
stoljeća.
“Razlog
tome
leži
u
nepovoljnoj
dobnoj
strukturi
te
iseljavanju
iz
Hrvatske
mlađe
populacije,
što
posljedično
dovodi
do
manjeg
broja
rođene
djece”,
kaže
načelnica
Rogić-Hadžalić.
Kao
i
u
ranijim
godinama,
i
u
2022.
najviše
je
bilo
prvorođene
djece,
odnosno
44,9
posto,
drugorođene
34,2
posto,
trećerođene
13
posto
te
četvrtorođene
i
višerođene
6,8
posto
te
u
usporedbi
s
podacima
iz
2000.
nema
znatnijih
razlika
izuzev
četverorođene
i
višerođene
djece.
Devedeset
posto
rodilja
u
2022.
bile
su
zaposlene
žene
U
2022.
godini
izvan
braka
rođeno
je
8405
živorođene
djece,
odnosno
24,8
posto
od
ukupno
živorođene
djece
dok
je
primjerice
u
2000.
izvan
braka
bilo
rođeno
9
posto
djece.
Prosječna
starost
majke
pri
prvom
porođaju
u
blagom
je
porastu
već
dugi
niz
godina
–
1968.
iznosila
je
22,8
godina,
2000.
25,6
dok
je
u
2022.
iznosila
29,5
godina.
Podaci
pokazuju
da
je
gotovo
devedeset
posto
žena
koje
su
rodile
u
2022.
zaposleno
ili
su
aktivno
tražile
posao,
a
gotovo
polovica
njih
ima
završenu
višu
ili
visoku
školu.
U
2022.,
kao
i
u
prethodnim
godinama,
najviše
je
osoba
umrlo
zbog
bolesti
cirkulacijskog
sustava
(34,3
posto
muškaraca
i
43,8
posto
žena)
i
novotvorina
(27,0
posto
muškaraca
i
19,7
posto
žena).
U
istoj
godini
umrlo
je
139
dojenčadi,
od
čega
njih
25,9
posto
u
prvom
danu
života.
Promatrajući
smrtnost
dojenčadi
u
duljem
razdoblju,
uočava
se
znatan
pad.
Stopa
umrle
dojenčadi
iznosila
je
41,1
umrlih
na
1000
živorođenih
u
1968.,
13,1
u
1988.,
7,4
u
2000.
godini
te
4,1
u
2022.
Stopa
prirodnog
prirasta
koja
pokazuje
razliku
broja
živorođene
djece
i
broja
umrlih
osoba
u
2022.
bila
je
negativna
i
iznosila
je
-6
dok
je
vitalni
indeks
(živorođeni
na
100
umrlih)
iznosio
je
59,5.
