Narodna knjižnica i čitaonica, ključna kulturna institucija Širokog Brijega, tada poznatog kao Lištica, svoja je vrata otvorila 1955. godine. Smještena u prizemlju kuće na današnjoj adresi fra Didaka Buntića 5a, ova je knjižnica desetljećima služila kao središnje mjesto za pismenost, informiranje i okupljanje građana, nudeći im pristup knjigama i dnevnim novinama, kako navodi portal Vrisak.info.
Prvi ravnatelj knjižnice bio je Rudo Milković, koji je tu dužnost obnašao od 1955. do 1963. godine, nakon čega ga je naslijedio Drago Ćavar. Fotografije, datirane oko 1963. godine, prikazuju Dragu Ćavara u društvu s Mirom Rezićem, Nevenkom Mandićem, Ljiljankom Naletilićem i Ljupkom Karačićem, dokumentirajući rad i atmosferu unutar knjižnice. Iznad knjižnice, u istoj kući, živio je dr. Jure Grubišić.
Popularnost knjižnice varirala je kroz godine, s početnih 380 članova 1955. godine, dosežući vrhunac od 810 članova 1962. godine. Tijekom 1961. godine zabilježen je privremeni pad broja članova, da bi se iduće godine ponovno značajno povećao. Važnu prekretnicu u povijesti knjižnice predstavlja 1. siječnja 1969. godine, kada je Narodna knjižnica na Lištici i službeno integrirana u sastav Narodnog sveučilišta, osnovanog 10. lipnja 1961. godine (danas Hrvatski kulturni dom).
Ovom integracijom, Narodno sveučilište na Lištici preuzelo je sva prava i obveze dotadašnjeg poslovanja knjižnice. Odluku o pripajanju potpisali su predsjednik savjeta Milorad Draškić, ravnatelj Narodne knjižnice na Lištici Drago Ćavar te ravnatelj Narodnog sveučilišta na Lištici Tadija Lončar, stoji u knjizi “Široki Brijeg” autora Karla Rotima. Fotografije iz tog razdoblja, koje su dio privatnog arhiva obitelji pok. Drage Ćavara, kao i podaci iz Digitalnog arhiva Široki Brijeg, svjedoče o bogatoj kulturnoj prošlosti ovog hercegovačkog grada.
