U srcu Alpa, između Austrije i Italije, gradi se najduži podzemni željeznički tunel na svijetu – Brenner Base Tunnel (BBT) – koji će vrijeme putovanja između Innsbrucka i Fortezze smanjiti s gotovo 90 na samo 25 minuta, a teretnim vlakovima omogućiti vuču dvostruko težih tereta bez strmih uspona. Ovaj 64 kilometra dugački tunel, čije se otvorenje očekuje između 2028. i 2032. godine, postaje srce koridora Skandinavija–Mediteran unutar Trans-europske prometne mreže (TEN-T), a EU financira polovicu njegovih troškova koji premašuju 11 milijardi eura. Radovi su u završnoj fazi iskapanja – preostalo je manje od šest kilometara, a dva najveća stroja za bušenje tunela, Wilma i Olga, napreduju na sjevernoj dionici.
Brenner Base Tunnel nije usamljen projekt, već ključni dio ambicioznog plana EU da do 2030. stvori jedinstvenu, besprijekornu prometnu mrežu bez granica. Istovremeno se grade i drugi megaprojekti: Fehmarnbelt Tunnel između Danske i Njemačke, najduži uronjeni tunel na svijetu s 18 kilometara, čiji prvi elementi uranjaju u more 2026. godine, dok se Rail Baltica, brza željeznica koja povezuje Baltik s ostatkom Europe, već gradi na više od 267 kilometara. Osim toga, program Fast Danube 2 unapređuje plovnost Dunava između Rumunjske i Bugarske na više od 470 kilometara, čime se više tereta preusmjerava s kamiona na riječni promet.
U zračnom prometu, Eurocontrol koordinira i do 37.500 letova dnevno ljeti, a novi paket mjera smanjit će kašnjenja, troškove i emisije CO₂ za deset posto. Pomorski promet, kojim se odvija 75 posto vanjske trgovine EU, također prolazi kroz reformu – novi paket mjera iz 2025. godine čini brodove sigurnijima i zelenijima. Ovi napori dio su šireg cilja smanjenja emisija iz transporta za 90 posto do 2050. godine.
Za Balkan, uključujući Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Srbiju, ova ulaganja donose konkretne koristi. Jeftiniji i brži transport kroz bolju povezanost s EU znači niže cijene robe i bržu dostavu. Transportni sektor već sada čini pet posto BDP-a EU i zapošljava više od deset milijuna ljudi, a poboljšana infrastruktura otvara vrata novim poslovima i izvozu. Kako Europa gradi mostove i tunele umjesto zidova, Balkan itekako želi biti dio te svijetle budućnosti.
